Privredno okretanje Rusije Kini već je trend koji je samo potvrđen u prva dva meseca ove godine. On će Moskvi sigurno značiti da se lakše nosi sa ekonomskim sankcijama Zapada. Ta saradnja će, dugoročno gledano, značiti i novo geopolitičko mapiranje sveta, smatra spoljnopolitički komentator Borislav Korkodelović
Trgovinska razmena između Rusije i Kine u prva dva meseca ove godine bila je čak 38,5 odsto veća nego u isto vreme prošle godine i dostigla je 26,43 milijarde dolara, saopštila je kineska carina. Ruski izvoz u Kinu, u ovom periodu, bio je vredan 13,8 milijardi dolara, dok je Kina u Rusiju izvezla robu vrednu 12,6 milijardi dolara.
Na šta ukazuje ovaj podatak, pogotovo u svetlu ruske vojne operacije u Ukrajini zbog čega je Zapad Moskvi uveo dodatne veoma oštre ekonomske sankcije? Tom embargu nije se priklonio najveći broj država u svetu među kojima i neke među prvih deset privreda, između ostalih i Kina, druga svetska ekonomija.
Približavanje Rusije i Kine - nastavak trenda
Korkodelović koji je dobar poznavalac prilika u Aziji, a posebno u Kini, za Sputnjik kaže da rast spoljnotrgovinske razmene dve zemlje jeste veliki, ali da je to samo nastavak trenda.
- Ovaj iznos ukupne razmene od 26,4 milijarde dolara za dva meseca, je najveći od 2010. godine. I uopšte može da se kaže da je u poslednjih sedam godina, negde od održanog referenduma na Krimu za priključenje Rusiji, taj trend prisutan i biće nastavljen. On je bio malo poremećen u 2020. zbog pandemije da bi opet i na strani Kine i na strani Rusije uveliko uvećan izvoz i uvoz u prošloj godini - ističe on.
Logično je, smatra on, da ruska strana sve više bude orijentisana na trgovinu sa Kinom, ali i uopšte sa zemljama Azije gde se, kako kaže, vojna intervencija Rusije ne doživljava kataklizmično kao što je to u Evropi i uopšte u zapadnom svetu.
Saradnja bez granica
On napominje da i ruski analitičari ukazuju na to da u narednim godinama saradnja sa Evropom u najvećoj meri neće biti moguća zbog čega će Rusija morati što je moguće više da sarađuje sa Kinom sa kojom u većoj meri već trguje u juanima.
- S druge strane, predsednici Kine i Rusije Si Đinping i Vladimir Putin prilikom susreta u Pekingu početkom februara, na dan otvaranja Zimskih olimpijskih igara, rekli su da njihova saradnja nema granica ni po visini, ni po dubini, ni po širini, što je u Pekingu među poslovnim ljudima primljeno dobro - podseća Korkodelović.
On nema dilemu da će sve veća privredna saradnja Rusije sa istokom omogućiti da se lakše nose sa ekonomskim sankcijama.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Kina je postala najveće odredište ruskog izvoza još 2014. godine, praktično od kako je Zapad Rusiji uveo sankcije kada je Krim odlučio da joj se prisajedini. Kako je to ovih dana ocenio zvaničnik Svetske banke, bivši američki trgovinski pregovarač Hari Brodman, nove sankcije mogle bi da podstaknu Moskvu da dodatno pojača trgovinu s Kinom, koja nije denominovana u dolarima.
Mnogo pre roka
- Planirano je pre nego što je izbila kriza u Ukrajini, da ekonomska saradnja Rusije i Kine 2026. godine dostigne vrednost od oko 250 milijardi dolara. Ako je u prva dva meseca ove godine taj iznos 26,4 milijarde dolara i ako se pretpostavi da će ostati isti tempo do kraja 2022., onda bi tih 250 milijardi moglo da bude premašeno već ove godine i da, kako su rekla dva predsednika, toj saradnji nema granica - napominje Korkodelović.
Pogotovo, dodaje on, što je i Kina svesna toga da je u suštini ona prva na udaru Zapada, a da je Rusija sekundarni protivnik, što je potvrdio i sam američki predsednik Džozef Bajden ističući Kinu kao glavnog konkurenta SAD.
Korkodelović podseća da iako se nije nije pridružila sankcijama Zapada, Kina često apeluje na potrebu što skorijeg okončanja oružanih borbi u Ukrajini, kako zarad postizanja mira, tako i zbog privrede i međunarodne i kineske.
- Kineska velika preduzeća, kako državna, tako i privatna, imaju određenu rezervu i bojazan šta će uslediti ukoliko ova kriza bude trajala duže. Strahuju da ne dođe i do daljih sankcija prema Rusiji, do pokretanja takozvanih sekundarnih sankcija prema onima koji trguju sa Rusijom. Velike kineske kompanije poput Huaveja i ZTE su se jako opekle u slučaju američkih sankcija nametnutih Iranu ranijih godina i nikako ne bi želele da se to ponovi - napominje Korkodelović.
On je, međutim, uveren u to da će sve značajnija privredna saradnja Rusije i Kine, čemu je doprinela i zapadna politika guranja Moske u zagrljaj Pekinga, doprineti crtanju nove geopolitičke karte sveta.
Američka i evropska ekonomija zajedno čine oko polovine ukupnog svetskog BDP-a, ali najveći broj država u svetu se ipak nije priklonio sankcijama Zapada Rusiji. Ne samo Kina, kao druga ekonomija sveta, nego ni Indija, šesta svetska privreda, Brazil i Meksiko čije su privrede među prvih deset u svetu, kao ni države Bliskog istoka, najveći proizvođači nafte.
Megakontinent i planetrano ostrvo
Uz to, Kina i Rusija, podseća Korkodelović, uveliko sarađuju i na kineskoj inicijativi „Pojasa i puta", koja se povezuje sa ruskom tvorevinom Evroazijskom ekonomskom unijom i obe zemlje čvrsto drže taj središnji deo Evroazije, megakontinenta, koji po oceni britanskog stratega, oca strategijskih nauka Halforda Makindera, predstavlja planetarno ostrvo oko koga se praktično sve kreće.
Korkodelović smatra da je prelazak na multipolarni svet izvesan, ali dugotrajan proces i da će taj novi svetski poredak u nekom trenutku nastati i kao rezultat ukrajinske krize i trodecenijskog odbijanja Zapada i NATO da se dogovore o novoj bezbednosnoj arhitekturi u Evropi.
Foto: fotoilustracija
- Previđa se i da ruska privreda uopšte toliko ne zaostaje niti je isključivo zavisna od nafte i gasa. Nafta i gas, prema podacima Rostata, čine tek nešto više od 15 odsto ruskog BDP-a. S druge strane, Rusija drugim zemljama pruža više civilnih nukleranih reaktora i srodnih usluga nego bilo koja druga zemlja na svetu. Drugi je najveći izvoznik konvencionalnog naoružanja u svetu, Rusija zarađuje stotine miliona dolara pružajući usluge u svemirskom sektoru i prodaje metale vredne milijarde dolara. Rusija je, takođe, najveći proizvođač i izvoznik pšenice, veliki izvoznik uglja - podseća on.
Ruska ekonomija jeste stagnirala pod zapadnim sankcijama od 2014. i njen nominalni ukupan domaći proizvod (BDP) smanjen na 1,7 biliona američkih dolara u 2021. Ali, kako ističe Korkodelović, za to je u velikoj meri odgovorna veoma konzervativna ekonomska politika usvojena da bi se nosila sa zapadnim sankcijama.
Dug proces do multipolarnog sveta
Od nominalnog BDP je, pak, značajniji BDP meren paritetom kupovne moći, a ruski je šesti najveći u svetu. U isto vreme Rusija je jedna od najmanje zaduženih država sa dugom koji je tek 18 odsto BDP, a sa deviznim rzervama koje su na putu da pređu 700 milijardi američkih dolara, podseća naš sagovornik. Pritom, Rusija se i sve manje oslanja na spoljnotrgovinsku razmenu i prema podacima Svetske banke, u 2020. godini činila tek 1,9 posto svetske trgovine, što prema analizi koju je objavio Rojters, dovodi u pitanje efikasnost novih sankcija.
Korkodelović ipak napominje da države koje predvode taj novi svet u nastajanju još nemaju moćna oruđa. Kineski juan jeste peta valuta u korpi međunarodnih finansijskih institucija, ali se procenjuje da će on postati treća valuta, iza američkog dolara koji se sada koristi za 50 odsto svih plaćanja u svetu i iza evra, tek negde 2030-ih kada će se njime obavljati oko osam odsto svih plaćanja.
Pri tom su, kako kaže, realno gledajući, ekonomski interesi Kine, mereno brojkama, i dalje veći prema Zapadu nego prema Rusiji. Bilateralna trgovina između Rusije i Kine je 2021. bila oko 150 milijardi dolara, sa SAD je bila preko 650 milijardi, a sa EU čak 830 milijardi.
On, međutim, ne sumnja da će, s obzirom na ustrojstvo kineskog društva, na jaku centralizovanu liniju i na ulogu koju ima Komunistička partija Kine, svet polako ali sigurno kroz jedan dugotrajni proces postati multipolarni, da se sigurno ide ka završetku dominacije SAD kao jedine sile koja se pita.
Rukovodstvo Ruske Federacije je u stanju da izvuče finansijsku korist čak i pred sankcionim pritiskom zapadnih zemalja. Ovaj zaključak doneli su analitičari kineskog izdanja Sohu
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Američki predsednik Donald Tramp razmatra održavanje trilateralnog samita sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, koji bi mogao da dovede do nove podele sveta na sfere uticaja i ozbiljno uzdrma NATO i američka savezništva u Aziji, upozorava Volstrit žurnal.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doneo je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu dokumenta sa predlozima za okončanje rata u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje da Rusija i Kina pružaju pomoć Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Moskva i Peking imaju previše toga da izgube i da bi Vašington veoma brzo saznao za njihovu eventualnu umešanost.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da je Zapad "u suzama" zbog toga što njihove drakonske sankcije nisu delovale na Belorusiju i Rusiju.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da će Zapad morati da prihvati realnost multipolarnog sveta i da nauči da sarađuje sa zemljama "svetske većine", upozorivši da predstoji život u "nestabilnom, promenljivom svetu".
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra plan koji bi mogao da dovede do postepenog ublažavanja sankcija Rusiji i otvaranja puta za obnovu američko-ruskih poslovnih veza, uključujući trgovinu naftom, dizelom, retkim zemnim metalima i drugim ruskim sirovinama, objavio je Atlantik.
Rukovodstvo Ruske Federacije je u stanju da izvuče finansijsku korist čak i pred sankcionim pritiskom zapadnih zemalja. Ovaj zaključak doneli su analitičari kineskog izdanja Sohu
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Komentari