BRUTALNE PROMENE, NOVO MAPIRANJE SVETA! EKONOMSKI SAVEZ RUSIJE I KINE MOŽE SVE DA PREOKRENE! Sankcije Zapada ne mogu da sruše Moskvu!
Podeli vest
Privredno okretanje Rusije Kini već je trend koji je samo potvrđen u prva dva meseca ove godine. On će Moskvi sigurno značiti da se lakše nosi sa ekonomskim sankcijama Zapada. Ta saradnja će, dugoročno gledano, značiti i novo geopolitičko mapiranje sveta, smatra spoljnopolitički komentator Borislav Korkodelović
Trgovinska razmena između Rusije i Kine u prva dva meseca ove godine bila je čak 38,5 odsto veća nego u isto vreme prošle godine i dostigla je 26,43 milijarde dolara, saopštila je kineska carina. Ruski izvoz u Kinu, u ovom periodu, bio je vredan 13,8 milijardi dolara, dok je Kina u Rusiju izvezla robu vrednu 12,6 milijardi dolara.
Rukovodstvo Ruske Federacije je u stanju da izvuče finansijsku korist čak i pred sankcionim pritiskom zapadnih zemalja. Ovaj zaključak doneli su analitičari kineskog izdanja Sohu
08.03.2022
17:30
Na šta ukazuje ovaj podatak, pogotovo u svetlu ruske vojne operacije u Ukrajini zbog čega je Zapad Moskvi uveo dodatne veoma oštre ekonomske sankcije? Tom embargu nije se priklonio najveći broj država u svetu među kojima i neke među prvih deset privreda, između ostalih i Kina, druga svetska ekonomija.
Približavanje Rusije i Kine - nastavak trenda
Korkodelović koji je dobar poznavalac prilika u Aziji, a posebno u Kini, za Sputnjik kaže da rast spoljnotrgovinske razmene dve zemlje jeste veliki, ali da je to samo nastavak trenda.
- Ovaj iznos ukupne razmene od 26,4 milijarde dolara za dva meseca, je najveći od 2010. godine. I uopšte može da se kaže da je u poslednjih sedam godina, negde od održanog referenduma na Krimu za priključenje Rusiji, taj trend prisutan i biće nastavljen. On je bio malo poremećen u 2020. zbog pandemije da bi opet i na strani Kine i na strani Rusije uveliko uvećan izvoz i uvoz u prošloj godini - ističe on.
Logično je, smatra on, da ruska strana sve više bude orijentisana na trgovinu sa Kinom, ali i uopšte sa zemljama Azije gde se, kako kaže, vojna intervencija Rusije ne doživljava kataklizmično kao što je to u Evropi i uopšte u zapadnom svetu.
Saradnja bez granica
On napominje da i ruski analitičari ukazuju na to da u narednim godinama saradnja sa Evropom u najvećoj meri neće biti moguća zbog čega će Rusija morati što je moguće više da sarađuje sa Kinom sa kojom u većoj meri već trguje u juanima.
- S druge strane, predsednici Kine i Rusije Si Đinping i Vladimir Putin prilikom susreta u Pekingu početkom februara, na dan otvaranja Zimskih olimpijskih igara, rekli su da njihova saradnja nema granica ni po visini, ni po dubini, ni po širini, što je u Pekingu među poslovnim ljudima primljeno dobro - podseća Korkodelović.
On nema dilemu da će sve veća privredna saradnja Rusije sa istokom omogućiti da se lakše nose sa ekonomskim sankcijama.
Kina je postala najveće odredište ruskog izvoza još 2014. godine, praktično od kako je Zapad Rusiji uveo sankcije kada je Krim odlučio da joj se prisajedini. Kako je to ovih dana ocenio zvaničnik Svetske banke, bivši američki trgovinski pregovarač Hari Brodman, nove sankcije mogle bi da podstaknu Moskvu da dodatno pojača trgovinu s Kinom, koja nije denominovana u dolarima.
Mnogo pre roka
- Planirano je pre nego što je izbila kriza u Ukrajini, da ekonomska saradnja Rusije i Kine 2026. godine dostigne vrednost od oko 250 milijardi dolara. Ako je u prva dva meseca ove godine taj iznos 26,4 milijarde dolara i ako se pretpostavi da će ostati isti tempo do kraja 2022., onda bi tih 250 milijardi moglo da bude premašeno već ove godine i da, kako su rekla dva predsednika, toj saradnji nema granica - napominje Korkodelović.
Pogotovo, dodaje on, što je i Kina svesna toga da je u suštini ona prva na udaru Zapada, a da je Rusija sekundarni protivnik, što je potvrdio i sam američki predsednik Džozef Bajden ističući Kinu kao glavnog konkurenta SAD.
Korkodelović podseća da iako se nije nije pridružila sankcijama Zapada, Kina često apeluje na potrebu što skorijeg okončanja oružanih borbi u Ukrajini, kako zarad postizanja mira, tako i zbog privrede i međunarodne i kineske.
- Kineska velika preduzeća, kako državna, tako i privatna, imaju određenu rezervu i bojazan šta će uslediti ukoliko ova kriza bude trajala duže. Strahuju da ne dođe i do daljih sankcija prema Rusiji, do pokretanja takozvanih sekundarnih sankcija prema onima koji trguju sa Rusijom. Velike kineske kompanije poput Huaveja i ZTE su se jako opekle u slučaju američkih sankcija nametnutih Iranu ranijih godina i nikako ne bi želele da se to ponovi - napominje Korkodelović.
On je, međutim, uveren u to da će sve značajnija privredna saradnja Rusije i Kine, čemu je doprinela i zapadna politika guranja Moske u zagrljaj Pekinga, doprineti crtanju nove geopolitičke karte sveta.
Američka i evropska ekonomija zajedno čine oko polovine ukupnog svetskog BDP-a, ali najveći broj država u svetu se ipak nije priklonio sankcijama Zapada Rusiji. Ne samo Kina, kao druga ekonomija sveta, nego ni Indija, šesta svetska privreda, Brazil i Meksiko čije su privrede među prvih deset u svetu, kao ni države Bliskog istoka, najveći proizvođači nafte.
Megakontinent i planetrano ostrvo
Uz to, Kina i Rusija, podseća Korkodelović, uveliko sarađuju i na kineskoj inicijativi „Pojasa i puta", koja se povezuje sa ruskom tvorevinom Evroazijskom ekonomskom unijom i obe zemlje čvrsto drže taj središnji deo Evroazije, megakontinenta, koji po oceni britanskog stratega, oca strategijskih nauka Halforda Makindera, predstavlja planetarno ostrvo oko koga se praktično sve kreće.
Korkodelović smatra da je prelazak na multipolarni svet izvesan, ali dugotrajan proces i da će taj novi svetski poredak u nekom trenutku nastati i kao rezultat ukrajinske krize i trodecenijskog odbijanja Zapada i NATO da se dogovore o novoj bezbednosnoj arhitekturi u Evropi.
- Previđa se i da ruska privreda uopšte toliko ne zaostaje niti je isključivo zavisna od nafte i gasa. Nafta i gas, prema podacima Rostata, čine tek nešto više od 15 odsto ruskog BDP-a. S druge strane, Rusija drugim zemljama pruža više civilnih nukleranih reaktora i srodnih usluga nego bilo koja druga zemlja na svetu. Drugi je najveći izvoznik konvencionalnog naoružanja u svetu, Rusija zarađuje stotine miliona dolara pružajući usluge u svemirskom sektoru i prodaje metale vredne milijarde dolara. Rusija je, takođe, najveći proizvođač i izvoznik pšenice, veliki izvoznik uglja - podseća on.
Ruska ekonomija jeste stagnirala pod zapadnim sankcijama od 2014. i njen nominalni ukupan domaći proizvod (BDP) smanjen na 1,7 biliona američkih dolara u 2021. Ali, kako ističe Korkodelović, za to je u velikoj meri odgovorna veoma konzervativna ekonomska politika usvojena da bi se nosila sa zapadnim sankcijama.
Dug proces do multipolarnog sveta
Od nominalnog BDP je, pak, značajniji BDP meren paritetom kupovne moći, a ruski je šesti najveći u svetu. U isto vreme Rusija je jedna od najmanje zaduženih država sa dugom koji je tek 18 odsto BDP, a sa deviznim rzervama koje su na putu da pređu 700 milijardi američkih dolara, podseća naš sagovornik. Pritom, Rusija se i sve manje oslanja na spoljnotrgovinsku razmenu i prema podacima Svetske banke, u 2020. godini činila tek 1,9 posto svetske trgovine, što prema analizi koju je objavio Rojters, dovodi u pitanje efikasnost novih sankcija.
Korkodelović ipak napominje da države koje predvode taj novi svet u nastajanju još nemaju moćna oruđa. Kineski juan jeste peta valuta u korpi međunarodnih finansijskih institucija, ali se procenjuje da će on postati treća valuta, iza američkog dolara koji se sada koristi za 50 odsto svih plaćanja u svetu i iza evra, tek negde 2030-ih kada će se njime obavljati oko osam odsto svih plaćanja.
Pri tom su, kako kaže, realno gledajući, ekonomski interesi Kine, mereno brojkama, i dalje veći prema Zapadu nego prema Rusiji. Bilateralna trgovina između Rusije i Kine je 2021. bila oko 150 milijardi dolara, sa SAD je bila preko 650 milijardi, a sa EU čak 830 milijardi.
On, međutim, ne sumnja da će, s obzirom na ustrojstvo kineskog društva, na jaku centralizovanu liniju i na ulogu koju ima Komunistička partija Kine, svet polako ali sigurno kroz jedan dugotrajni proces postati multipolarni, da se sigurno ide ka završetku dominacije SAD kao jedine sile koja se pita.
Nemačka je izabrala pogrešan kurs u sukobu u Ukrajini, rekao je profesor Gao Đian sa Šangajskog univerziteta za međunarodne studije u intervjuu za Berliner cajtung.
Američki državni sekretar Antoni Blinken, tokom posete Kini, mogao bi da zapreti Pekingu sankcijama zbog navodne podrške ruskom vojno-industrijskom kompleksu, piše Fajnenšel tajms , pozivajući se na izvore.
Rusija će biti poražena u ratu protiv Ukrajine, smatra Feng Jujun, profesor na Univerzitetu u Pekingu i direktor Centra za studije Rusije i Centralne Azije na Univerzitetu Fudan.
18.04.2024
07:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rukovodstvo Ruske Federacije je u stanju da izvuče finansijsku korist čak i pred sankcionim pritiskom zapadnih zemalja. Ovaj zaključak doneli su analitičari kineskog izdanja Sohu
Ruski BDP bi mogao da poraste za više od tri odsto do kraja godine, rekao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku o ekonomskim pitanjima.
Vašington je Kijevu dao jednostavan zadatak: da se bore do poslednjeg Ukrajinca. To će oni učiniti. Ovo genocid nad ukrajinskim narodom. Strašno je govoriti o tome kakvu će budućnost imati Ukrajina… A ono što ih je dovelo do ove tačke je ta želja za Evropom, u koju su bili namamljeni, kaže ruski analitičar Viktor Litovkin.
Srpska napredna stranka danas prikuplja potpise u Novom Sadu u Master centru Novosadskog sajma kao i u mesnim zajednicama u Futogu i Kaću, a velike gužve na lokaciji gde se glasovi prikupljaju govore da je izlaznost velika.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je podršku izbornoj listi SNS "Aleksandar Vučić - Vračar sutra" za izbore za Skupštinu gradske opštine Vračar.
Ministar odbrane i mandatar za sastav nove vlade Srbije Miloš Vučević potpisao je danas podršku gradskoj listi Srpske narodne stranke u Novom Sadu i tom prilikom rekao da će u tom gradu pobediti volja naroda.
U prostorijama Opštinskog odbora Srpske napredne stranke na Starom gradu,bpočelo je prikupljanje potpisa podrške listi ALEKSANDAR VUČIĆ - STARI GRAD SUTRA.
Na auto-putu Niš-Dimitrovgrad u blizini Dimitrovgrada oko 18.30 sati saobraćajna policija privremeno je preusmerila saobraćaj sa preticajne na voznu saobraćajnu traku zbog vozila, poljoprivredne mašine-traktora sa priključnim oruđem, koje se kretalo u suprotnom smeru, objavio je uz fotografiju ministar Goran Vesić.
Mnogim radnicima u Srbiji mesečna plata od 1.000 evra je još uvek san, ali ne mogu da se zanemare oni kojima se taj san već ostvario. Ministar finansija Siniša Mali nedavno je najavio da je plan da do kraja godine prosečna plata dostigne 920-930 evra, a do kraja sledeće godine čak 1.000.
Policija je danas razbila studentski protest protiv izraelske agresije u Pojasu Gaze na Univerzitetu Nort-istern u Bostonu, a univerzitet je saopštio da je uhapšeno oko 100 studenata.
Zarazna bolest svinja "afrička kuga" pojavila se u okolini Kraljeva i Čačka, zbog čega je Ministarstvo poljoprivrede proglasilo sela Tavnik kod Kraljeva i Bresnicu kod Čačka zaraženim područjem.
O uazvrelom sukobu na Bliskom istoku govorio je Aleksandar Gajić iz Centra za društvenu stabilnost Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i ratni izveštač Igor Damnjanović.
O izborima u Indiji, ali i uticaju te zemlje na celu planetu, kao i o tome šta je ključ za savršeno svetsko društvo, govorio je u Info danu prof. dr Velimir Abramović, filozof.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Dvojica Srba koji su uhapšeni u Atini zbog sumnje da su opljačkali najmanje dve juvelirnice u tom gradu i odneli plen vredan 315.000 evra filmskim planom koji su osmislili, pokazali su da razbojnička grupa Pink Panteri i dalje operiše po svetu.
Čelnici Evrolige putem svojih zvaničnih naloga na društvenim mrežama iskazali su pravo oduševljenje činjenicom da će Željko Obradović (64) i ubuduće sedeti na klupi košarkaškog kluba Partizan!
Predsednik košarkaškog kluba Partizan Ostoja Mijailović govorio je o brojnim temama na današnjoj konferenciji za medije, sa koje je glavna vest da je Željko Obradović potpisao novi, dvogodišnji ugovor.
Malo ko je davao ikakve šanse Majami Hitu u prvoj rundi plej-ofa NBA lige protiv silnih Boston Seltiksa, a tako je i sada. Ipak, Nikola Jović (20) i družina uspeli su da "otkinu" pobedu u Masačusetsu zbog čega imaju čemu da se nadaju večeras (00h) na svom parketu.
Rat na relaciji Muhamed Salah (31) - Jirgen Klop (56) se nastavlja! Egipatski fudbaler danas je tokom utakmice sa Vest Hemom nasrnuo na svog menadžera, a dalji sukob sprečili su igrači Liverpula, pre svih Darvin Njunjez, koji su razdvojili zaraćene strane.
Iako je imala samo 36 godina kada je poginula, princeza Dajana je imala pisani testament u kojem su stajala uputstva o raspodeli njenog bogatstva vrednog 21 milion funti.
Starleta Nada Đukić Blondi pričala je o tome kako je kupila diplomu, a sve je počelo kad joj je kum rekao da je mnogo pametna jer brzo kuca na računaru.
Mnogi Beograđani su juče još oko podneva započeli svoje praznične odmore, sudeći po kolonama na ulicama kojima smo svedočili. Gužva na pojedinim tačkama Beograda i dalje ne jenjava.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.