INTERVJU DRAGANA MITROVIĆ, PROFESORKA FPN: Zapadne sankcije protiv Rusije neće rešiti rat, samo će urušiti svetsku privredu
Podeli vest
Doći će do katastrofe u mnogim ekonomijama, a svi će imati niže stope rasta i inflaciju kakvu niko na Zapadu ne pamti. Srbija u političkom i vojnom smislu treba da se drži neutralno
Sankcije, koje su suštinski odraz nemoći Zapada prema Rusiji, neće zaustaviti rat, niti doneti rešenje, ali će zato doprineti rekordnom skoku cena energenata, žitarica, mnogih metala i usporiti oporavak svetske privrede. Srbija u političkom i vojnom smislu treba da se drži neutralno, kao i do sada.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko i ruski lider Vladimir Putin dogovorili su isporuku savremene vojne opreme Minsku, rekao je pres-sekretar beloruskog predsednika
11.03.2022
22:28
Ovo kaže Dragana Mitrović, profesorka Fakulteta političkih nauka, koja ističe da stav naše države treba da poštuju svi spoljni faktori. Prema njenim rečima, pregovorima se neće stići do kraja rata u Ukrajini, već, nažalost, samo vojnim akcijama, a sve to izazvaće jako spor oporavak svetske privrede. Mitrovićeva u intervjuu za Informer ocenjuje da će posledice po našu ekonomiju biti 'nepovoljne, ali umerene'.
Umerene posledice
Posledice rata u Ukrajini po našu ekonomiju biće nepovoljne, ali umerene
- Srbija može i treba da pruži humanitarnu pomoć i utočište izbeglicama iz Ukrajine. U političkom i vojnom smislu treba da se držimo neutralno, uzdržano i odmereno, kao i do sada. Naša pozicija jeste realna i racionalna, što bi trebalo da poštuju svi spoljni faktori. Sankcije, koje su odraz nemoći i odsustva prave politike Zapada prema Rusiji, neće zaustaviti ovaj rat, niti doneti rešenje bilo čega, ali će sasvim sigurno doprineti rekordnom skoku cena energenata, žitarica, mnogih metala, poremetiti lance proizvodnje i trgovine i značajno usporiti oporavak svetske privrede koja je pogođena i korona-krizom. Rast inflacije, uz odsustvo privrednog rasta, dovešće do stagflacije u mnogim ekonomijama, dok će sve zemlje imati niže stope rasta i inflaciju kakvu niko na Zapadu ne pamti. Po našu ekonomiju, posledice će biti nepovoljne, ali umerene.
*Do kada će trajati rat u Ukrajini?
Putin se okreće Kini
Budući da je Rusija danas, jednovremeno kada i Kina, podvrgnuta tzv. strateškom pritisku SAD i saveznika, intenziviranje dugoročne saradnje nameće se kao racionalna i povoljna opcija
- Teško je precizirati, budući da smatram da se pregovorima neće stići do kraja rata, već samo vojnim akcijama. Nažalost, ne postoji spremnost SAD, a u velikoj meri ni EU, da izađu u susret godinama isticanim ruskim inicijativama da se gradi zajednička bezbednost od 'Lisabona do Vladivostoka' i drugim sličnim predlozima. Niko nije bio spreman da uvaži proteste Moskve zbog razmeštanja raketnih sistema u bivšim sovjetskim bazama u Rumuniji i Bugarskoj, a koje su tamo navodno zbog Irana. Ignoriše se sve, pa i poslednji zahtevi upućeni administraciji predsednika SAD Bajdena da se pisanim garancijama osigura bezbednost Ruske Federacije od eventualnog nuklearnog napada sa ukrajinske teritorije ukoliko bi ta zemlja postala članica NATO pakta...
* Mislite da Rusija neće odustati?
- Rusija je kao velika sila procenila da joj na raspolaganju stoji i vojni način kako bi na terenu ostvarila poziciju koja bi joj garantovala bezbednost i zadovoljavajuću geopolitičku poziciju, a naročito kako bi zaštitila rusko i drugo stanovništvo koje govori ruski jezik, a koje je u regionu Donbasa bilo pod neprekidnim ratnim dejstvima od strane sopstvene države, tj. Ukrajine. Rusi su van ovih teritorija bili podvrgnuti asimilaciji, nasilju, kršenju političkih i ličnih prava i sloboda. Rusija je, nema sumnje, svesno ušla u rizik ovakve akcije i njenih međunarodnopravnih, političkih, međuetničkih i ekonomskih posledica. U takvoj situaciji, uz nastojanje da izbegne razaranja civilne infrastrukture i iznad svega, civilne žrtve, ruski vojni učinak je neminovno sporiji nego što su mnogi očekivali. Teško je verovati da ruska strana, kako čujemo, nije poznavala kapacitet ukrajinske armije, kao i da primenjuje navodno zastarele koncepcije. Teško je, takođe, zamislivo da će se Rusija povući i prekinuti vojna dejstva sve dok Kremlj ne zaključi da su ciljevi potpuno postignuti. Ukrajinski predsednik, u raljama zapadnih 'pomagača' koji vode 'proksi rat' sa Rusijom, oligarha i neonacista, teško da ikada samostalno nastupa, pa je i kao pregovaračka strana upitan.
* Šta je rešenje krize?
- Vreme za najbolje rešenje je prošlo, mnogo se tragičnih procesa i događaja zbilo. Sada imamo u Evropi rat, tragediju, stradanja, propagandu, nasilje nad ličnim slobodama i pravima, kao i proces uspostavljanja novih odnosa ravnoteže moći između velikih sila putem rata. Iz iskustva znamo da rane posle ovakvih prelomnih i nasilnih događaja, u ovom slučaju između Rusije i Ukrajine, EU i Rusije, SAD i Rusije, sporo zaceljuju i da procesi uspostavljanja pokidanih veza sporo teku i izuzetno dugo traju.
Do kada će trajati rusko-ukrajinski sukob?
U ovom momentu teško je precizirati, budući da smatram da se pregovorima neće stići do kraja rata, već vojnim akcijama. Nažalost, ne postoji spremnost SAD, a u velikoj meri ni EU, da izađu u susret godinama isticanim ruskim inicijativama da se gradi zajednička bezbednost od „Lisabona do Vladivostoka“ i drugim sličnim predlozima, protestima Moskve zbog razmeštanja raketnih sistema u bivšim sovjetskim bazama u Rumuniji i Bugarskoj – koje su tamo navodno zbog Irana- , pa do skorašnjioh zahteva upućenih administraciji predsednika SAD Bajdena da se pisanim garancijama osigura bezbednost Ruske Federacije od eventualnog nuklearnog napada sa ukrajinske teritorije, ukoliko bi ta zemlja postala članica NATO-a.
Uostalom, SAD i zapadnoevropski NATO saveznici su godinama obmanjivali svet o tome da Gorbačovu nisu obećali da će trupe NATO pakta ostati u granicama Zapadne Nemačke, tj. tamo gde su se zatekle u momentu raspada SSSR-a i Varšavskog pakta, te da se „ni za pedalj“ neće širiti na istok, zbog čega se sovjetska strana i saglasila sa ujedinjenjem Nemačke i pristala da povuče svoje trupe. Кada je sa ovih dokumenata skinuta oznaka tajnosti i kada su se pojedini istraživači sa njima upoznali i pisali o tome, političke elite, mediji, a i ogromna većina naučnika iz zapadnog sveta ostali su trajno „neinformisani“ i nezainteresovani za ove činjenice i nastavili su da cinično i arogantno dezinformišu svetsku javnost smatrajući je konzumentom bez kriterijuma, razuma i dostojanstva. U isto vreme, tokom dve decenije od dogovora, NATO se neprekidno širio ka granicama Ruske Federacije, i to ne sam uključivanjem bivših članica Varšavskog pakta, već i država koje su nekada činile SSSR. SAD i EU su se opredelile, svaka iz svojih razloga, da negiraju status Ruske Federacije kao velike sile, koja, kao i ostale, ima svoje sfere interesa, i na svaki način prvenstveno štiti svoju bezbednost, nastojeći da je izoluju, omalovaže, geopolitički okruže, ekonomski iscrpe i ometu u tehnološkoj transformaciji, rastu ekonomije i podizanju životnog standarda i na kraju, da je ekonomski unište, pritom joj negirajući istorijska prava, pa čak i pravo na istorijsko sećanje.
Postoji snažno nastojanje da sve što Rusija čini bude proglašeno za nasilno, autoritarno, „imperijalno“ u negativnom kontekstu, dok osvrt na uporedne imperijalne istorije Rusije i zapadnih sila daje drugačiji pogled na tu istoriju i njene ishode.
Iz ugla Rusije, koja je kao velika sila i nastavljač države koja vekovima postoji kao takva, procenila da joj na raspolaganju stoji i vojni način kako bi na terenu ostvarila poziciju koja bi joj garantovala bezbednost i zadovoljavajuću geopolitičku poziciju, a pre svega kako bi zaštitila rusko i drugo stanovništvo koje govori ruski, a koje je u regionu Donbasa bilo pod neprekidnim ratnim dejstvima od strane sopstvene države, tj. Ukrajine, a van ovih teritorija podvrgnuto asimilaciji, nasilju, kršenju političkih i ličnih prava i sloboda - svesno ulazeći u rizik ovakve akcije i njene međunarodno-pravne, političke, međuetničke i ekonomske posledice. U takvoj situaciji, uz nastojanje ruske armije da izbegne razaranja civilne infrastrukture i iznad svega, civilne žrtve, ruski vojni učinak je neminovno sporiji no što su mnogi očekivali. Teško je verovati da ruska strana, kako čujemo, nije poznavala kapacitet ukrajinske armije, kao i da primenjuje navodno zastarele koncepcije. U svakom slučaju, teško je zamislivo da će se Rusija povući i prekinuti vojna dejstva dok Кremlj ne zaključi da su ciljevi postignuti. Ukrajinski predsednik, u raljama zapadnih „pomagača“, preko čije zemlje vode proksi rat sa Rusijom, oligarha i neonacista, teško da ikada samostalno nastupa, pa je i kao pregovaračka strana upitan.
* Da li će Putin zbog sankcija Zapada sasvim da se okrene Kini?
- Postoje analize koje pokazuju da neki savetnici u okruženju ruskog predsednika smatraju da je okretanje ka Aziji, a najpre Kini, najbolja i sigurna opcija, barem na srednji rok, budući da je Zapad odbio sve ruske inicijative i predloge i da je u dokumentima NATO pakta proglašena za neprijateljsku silu, dok se protiv nje godinama vodi propagandni rat sa puno elemenata rasne mržnje. Kada kažemo „rasne“, treba da imamo na umu da se ovaj termin ne koristi samo da bi se opisali odnosi diskriminacije prema ljudima druge boje kože, već i prema svakom drugačijem u verskom, etničkom, kulturnom smislu. Sa druge strane, Rusija je kao ogromna evroazijska država odavno, osim ka Evropi, okrenuta i ka Centalnoj Aziji, svojoj tradicionalnoj zoni uticaja, dok je kao globalna sila prisutna i na Pacifiku, Arktičkom krugu, jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi, Africi. U istorijskom smislu, Rusija se pokazala kao država sposobna da se mnogo puta ponovo uzdigne i povrati veličinu, moć i mesto u globalnim razmerama. Koliko je imala uspeha u tome govori i pogled na kartu sveta. Budući da je danas, jednovremeno kada i Narodna Republika Kina, podvrgnuta tzv. strateškom pritisku SAD i saveznika, intenziviranje već izuzetno sadržajne i strateški usmerene dugoročne saradnje u brojnim ključnim oblastima, nameće se kao veoma racionalna i povoljna opcija. Ove dve države već dve decenije sarađuju osim bilateralno, i u okviru Šangajske organizacije za saradnju, grupacije BRIKS, Istočnoazijskog samita, APEK-a i brojnih drugih foruma. Ono što predstavlja granicu za razvoj saradnje koja bi obema obezbedila željeni nivo bezbednosti je neposedovanje najnaprednije tehnologije u nekim od ključnih grana infomratičko komunikacionog sektora, u kojima obe zemlje zavise od uvoza iz SAD i saveznika. U geopolitičkom smislu, postoji strateško razumevanje, ali teško da će između njih ikada doći do vojnog savezništa zbog razlika u političkim i ekonomskim sistemima i spoljno-političkim ciljevima, kao i istoriji. Iako će se saradnja razvijati i produbljivati, kao i usklađeno nastupanje na regionalnoj i globalnoj sceni, a naročito u okviru OUN, nijedna od njih neće dozvoliti da ta saradnja preraste u zavisnost od druge strane.
Zapad ignoriše Moskvu
Pregovorima se neće stići do kraja rata, već vojnim akcijama. Nažalost, ne postoji spremnost SAD, a u velikoj meri ni EU, da izađu u susret godinama isticanim ruskim inicijativama da se gradi zajednička bezbednost
* Postoji li nešto što bi kočilo tu saradnju?
- Iako će se saradnja razvijati i produbljivati, nijedna od njih neće dozvoliti da ta saradnja preraste u zavisnost od druge strane. Ono što predstavlja granicu za razvoj saradnje koja bi obema obezbedila željeni nivo bezbednosti jeste neposedovanje najnaprednije tehnologije u nekim od ključnih grana informatičko-komunikacionog sektora, u kojima obe zemlje zavise od uvoza iz SAD i sa Zapada.
SAD i Zapad obmanjuju svet
Šta je zapravo izazvalo sukob u Ukrajini?
- SAD i zapadnoevropski NATO saveznici su godinama obmanjivali svet o tome da Gorbačovu nisu obećali da će trupe NATO ostati u granicama Zapadne Nemačke, tamo gde su se zatekle u momentu raspada SSSR-a, te da se 'ni za pedalj' neće širiti na Istok, zbog čega se sovjetska strana saglasila s ujedinjenjem Nemačke i povukla trupe. Kada je s ovih dokumenata skinuta oznaka tajnosti, političke elite, mediji i većina naučnika iz zapadnog sveta ostali su trajno 'neinformisani'... * Vi, dakle, mislite da je do sukoba dovela politika Zapada?
- Vidite, NATO se širio ka granicama Rusije, i to ne samo uključivanjem bivših članica Varšavskog pakta, već i država koje su činile SSSR. Pritom, SAD i EU negiraju status Rusije kao velike sile, koja kao i ostale sile ima sfere interesa i na svaki način prvenstveno štiti svoju bezbednost. Zapad nastoji da izoluje Rusiju, da je geopolitički okruži, ekonomski iscrpi i, na kraju, ekonomski uništi. Postoji snažno nastojanje da sve što Rusija čini bude proglašeno za nasilno, autoritarno, 'imperijalno' u negativnom kontekstu, dok osvrt na uporedne imperijalne istorije Rusije i zapadnih sila daje drugačiji pogled na istoriju i njene ishode.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko i ruski lider Vladimir Putin dogovorili su isporuku savremene vojne opreme Minsku, rekao je pres-sekretar beloruskog predsednika
Tajkunska koalicija okupljena oko Dragana Đilasa nema jasan stav da li će ili neće nastupiti na izborima zakazanim za 2. jun, čak ni posle odluke predsednice Skupštine Ane Brnabić da ispuni sve njihove zahteve i ultimatume!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas sa pomoćnikom sekretara Biroa za evropske i evroazijske poslove Stejt departmenta Džejmsom O'Brajanom.
Ćuta je javno istakao da je, po njegovom uvek skromnom mišljenju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio zahtev opozicije za spojenim izborima 2.juna da bi ih, kako kaže Ćuta, pocepao!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas sa pomoćnikom sekretara Biroa za evropske i evroazijske poslove Stejt departmenta Džejmsom O'Brajanom.
Prema vremenskoj prognozi za subotu 20. april 2024. godine nastavlja se hladnije vreme, moguća je pojava mraza u jutarnjim časovima, a tokom dana će biti pretežno suvo i toplije u popodnevnim časovima. Temperatura će biti malo viša nego u petak, minimalna temperatura od -2 do 5, maksimalna od 15 do 18.
Aleksandar Jovanović Ćuta, poslanik pokreta Ekološki ustanak je na danađnjoj, moglo bi se reći antologijskoj konferenicji u Narodnoj skupštini konačno priznao ono što svi odavno znamo, da izbori održani 17. decembra nisu pokradeni, već je opozicija sama kriva za izborni debakl.
Aktuelni sukob Irana i Izraela i lobiranje Zapada na Bliskom istoku komentarisali su gosti Info večeri, advokat Nebojša V. Petrović, ekonomista Bojan Dimitrijević i ivši protivterorista i dobrovoljac u Donbasu Radomir Bata Počuča
Specijalni gost Glavnog dnevnika Informera bio je Marjan Rističević, SNS. On je komentarisao mnoge zahteve opozicije vezane za izbore, ali i način na koji posluju Šolakovi mediji.
Aktuelne teme poput, raketnog napada Irana na Izrael i vojne vežbe Vojske Srbije "Vihor", komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", general Mitar Kovač, novinar Darko Zlojutro i počasni konzul u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Gost "Info dana" bio je analitičar Saša Borojević. On je govorio o tome na koji način su povezani svi ratovi koji se trenutno rasplamsavaju po celom svetu. Evo kakve veze ima Balkan i Srbija sa projektima velikih sila. Uživo u program, putem vajber linka, uključio se i Dževad Galijašević, stručnjak za terorizam koji je komentarisao kompleksne odnose između Amerike i Izraela.
Jelena Perović direktorka Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Crne Gore koja je uhapešna u četvrtak u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) u Podgorici zbog sumnje da je zloupotrebila položaj, nakon salušanja kod istreažnog sudije Višeg suda puštena je da se brani sa slobode.
Nikšićanin Brano Mićunović , koji je danas preminuo, već duže vreme važi za nedodirljivog i kontroverznog crnogorskog biznismena, a kakva je njegova reputacija svedoči i to što je ušao u moderne narodne izreke.
Dugoočekivani blokbaster “Građanski rat: Svakom carstvu dođe kraj”, najskuplji akcioni film reditelja Aleksa Garlanda, koji se posle samo nekoliko dana prikazivanja u Americi našao na prvom mestu američke box office liste, premijerno je prikazan u Beogradu.
Tim princa Harija pobedio je na jednom polo turniru na Floridi, ali ukus pobede pokvarila mu je supruga Megan Markl i njen poljubac sa drugim muškarcem.
Iako su se Anđelina Džoli i Bred Pit razveli još 2019. godine, to nije bio kraj nesuglasica i sudskih sporova oko starateljstva nad decom i vlasništva nad vinarijom u Francuskoj.
Šumadija sajam u Kragujevcu sve do nedelje biće najlepše mesto u ovom gradu. Na najvećem Sajmu hortikulture u regionu već prvog dana na platou ali i pod krovom velike hale, okupilo se stotinu izlagača i nekoliko puta više posetilaca.
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog kod Bujanovca dobio je na poklon 1, 7 hektara zemlje. Ljiljana Antić Ranđelović iz Paraćina odlučila je da svoje nasledstvo daruje ovoj svetoj kući.
Članovi Udruženja veterana Posebne jedinice policije u Kuršumliji obišli su spomenik tragično stradalog Duška Ilića, njihovog kolege i prijatelja, koji je ubijen u selu Budakovo kod Suve reke na Kosovu i Metohiji, tačno pre 25 godina, 19. aprila 1999. godine.
U dvorištu Tehničke škole "15.maj "pas lutalica napao je i ujeo srednjoškolku za butinu, ali joj je ukazana pomoć i posle primljene terapije puštena je kući.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.