ZAPAD ĆE TEK PLATITI CENU RATA PROTIV RUSIJE! Ako novac dobijen u zamenu za robu može biti zamrznut - onda to uopšte i nije novac - SVET VISI KAO NIKAD?!
Podeli vest
Sankcije Zapada dovode u pitanje smisao novca duž podele na Istok i Zapad, jer ukoliko novac dobijen u zamenu za robu može biti zamrznut - onda to uopšte i nije novac
Prvih par nedelja rata u Ukrajini, analizira Dejvid Hendrikson, predsednik Društva Džon Kvinsi Adams (autor knjige „Republika u opasnosti: Američka imperija i liberalna tradicija"), donelo je zastrašujuću eskalaciju kako od strane Rusije, tako i od strane Zapada.
Ako SAD očekuju da će njihove sankcije uticati na odlučnost Rusije da brani svoje interese, čeka ih razočarenje, jer se to nikada neće dogoditi
23.02.2022
20:19
Rusija je pokrenula otvorenu invaziju protiv Ukrajine, što daleko prevazilazi ograničene akcije u Donbasu kakve je većina Rusa očekivala. Sjedinjene Države i Zapad su zatim odgovorili na Putinov korak pokretanjem ekonomskih akcija bez presedana, uz praktičnu zaplenu ruskih deviznih rezervi.
Ekonomski rat deluje nemilosrdno i fiksirano na svojoj trajektoriji uništavanja bogatstva. Po svemu sudeći, intenziviraće se šokovi na tržištima sirovina, odnosno energenata, metala i poljoprivrede. Rusija je ključni snabdevač u svim ovim sektorima i uživa značajnu tržišnu moć. Namere Rusije, međutim, nije lako odgonetnuti, pošto ruski predstavnici pokazuju ljutnju, ali zvuče neusaglašeno povodom reakcije. Putin je zaplenu imovine ruske Centralne banke nazvao „sličnom objavi rata". Ove reči bi valjalo shvatiti ozbiljno.
Srna pred farovima
Momentalno se nameće pitanje zašto je Rusija ostala toliko izložena velikom zamrzavanju imovine? Zašto bi se ogromna gomila ruskog novca - 630 milijardi dolara prema predsedniku Džou Bajdenu, odnosno 388 milijardi dolara prema drugim izvorima - nalazila baš tamo gde je moguće izvršiti njenu eksproprijaciju? Deluje kao logičan zaključak da Putin uopšte nije očekivao ovako ekstremnu reakciju. Ako je predvideo ovakav potez, zašto je onda ostavio ruski novac tako ranjivim? Objašnjenje - ukoliko ga ikada zaista dobijemo - moglo bi da se pokaže kao komplikovano, ali pretpostavka da je reakcija Zapada iznenadila rusko rukovodstvo deluje osnovano.
Poput srne pred farovima nadolazećeg automobila, Putin nije imao odgovor na zapadnjačko oružje finansijskog uništenja (engl. „weapons of financial destruction" - WFD). Ali, za razliku od Josifa Staljina, koji nije imao isplaniran odgovor kada je, kako je opšte poznato, odbio da poveruje u istinitost operacije „Barbarosa", misleći da se radi o triku provokatora, te je pobegao u svoju daču, izolujući se u tišini više od nedelju dana nakon 22. juna 1941. godine, Putin se ne krije. Štaviše, on ima redovna javna pojavljivanja, iako je njegov ekonomski rat sa Zapadom manje razvijen i manje publikovan. Blickrig na Istoku - sickrig na Zapadu (nem. „sitzkrieg" - lažni rat, prim. prev). Neka vrata zapadnog odgovora morala je biti sledeći korak u razvijanju ove priče.
Ruski pristup je generalno jasan - „ukoliko nas odsečete i mi ćemo vas odseći" - ali je istovremeno maglovit povodom detalja. Putin je proglasio embargo na izvoz određenih sirovina Zapadu, ali Rusija još uvek nije tačno saopštila kojih. U ranijim stadijumima krize, bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev rekao je Evropi da se navikne na plaćanje astronomskih cena gasa. Zamenik premijera Aleksandar Novak rekao je 7. marta da je Rusija imala „svako pravo" da zatvori gasovod „Severni tok 1" kao odgovor na nemačko gašenje projekta gasovoda „Severni tok 2", ali to još uvek nije učinjeno. Ugovori o snabdevanju Zapadne Evrope prirodnim gasom se još uvek poštuju, kako to kaže Putin, ali se Rusija povukla sa keš tržišta (engl. „spot market" - javno finansijsko tržište na kojem se finansijskim instrumentima ili sirovinama trguje po režimu momentalne isporuke, što je suprotno tržištu fjučersa, prim. prev), što je dovelo do toga da cene gasa u Evropi budu sedmostruko veće od prosečnih američkih cena iz decembra prošle godine.
Ruski stav je mutan jer postoji želja da se nanese visoka ekonomska šteta Zapadu, ali bez namere da Rusija bude okrivljena za to. Bez obzira na sve, deluje razumno očekivati mere skrojene tako da nanesu žestoke troškove, i to možda u obliku koji bi bio potpuno neočekivan za zapadnjake, kao što je zapadni odgovor bio neočekivan za Putina. Imajući u vidu tržišnu moć koju Rusija ima na polju energenata, metala i žitarica, Moskva ima mogućnost da ograniči njihovu dostupnost na raznim kritičnim čvorištima, izazivajući nestašice i eksplozije cena. Nikl, povodom kog Rusija uživa naročito dominantnu tržišnu poziciju nudeći 28 odsto čitavog njegovog svetskog izvoza, deluje kao očigledna tačka pritiska, pošto bi njegovo ograničenje jako zakomplikovalo planove Zapada o elektrifikaciji automobilskog transporta. Tržišta obogaćenog uranijuma (35 odsto svetskih zaliha), paladijuma (24 odsto), platinijuma (16 odsto) i neona (40-50 odsto potiče iz Rusije i Ukrajine, a od kritičnog je značaja za poluprovodnike), takođe su jako ranjiva.
Sadašnja politika Zapada je da se odbija kupovina bilo čega ruskog što nije apsolutno neophodno. Ali upravo u sektorima u kojima je ruska uloga najneophodnija može se može očekivati ruski pritisak. Verovatno da će bol biti nanet baš tamo gde Zapad želi da iscrta izuzetke.
Kao veliki proizvođač energije, žitarica i metala, Rusija profitira od eksplozija cena u ovim sektorima, uprkos skoro upokojenoj rublji (rublja je u međuvremenu ojačala; prim. NS). U prošlosti, proizvođači sirovina naučili su da se obuzdavaju, jer ciljano ometanje snabdevanja i rast cena jedne godine dugoročno je štetio interesima snadbevača. Međutim ovaj rezon nema težinu u situaciji u kojoj verovatno da više nikada neće ni biti dugoročne saradnje.
Nemačko-ruski rascep
Nemačka i Rusija sada su duboko otuđene, pa se to mora uvrstiti u računice o dimenzijama do kojih će se ekonomski rat voditi. Obe države investirale su mnogo truda u izgradnju pravog partnerstva. „Severni tok 2" trebalo je da postane simbol permanentnog prijateljstva i neraskidivih veza dve zemlje. Nemcima je sada ta ideja odbojna. Kancelar Olaf Šolc obustavio je „Severni tok 2" na neodređeno vreme u znak protesta protiv ruskog rata u Ukrajini. Iako se Šolc protivi momentalnom obustavljanju uvoza ruskih energenata - poslednjih godina 45 odsto gasa koji je EU uvozila otpadao je na Rusiju - Šolc se pridružio odluci EU da se postepeno smanji zavisnost od ruskog gasa, nafte i uglja. Nemačka je takođe obećala da će investirati preko 100 milijardi dolara u novo naoružanje, praktično stvarajući novu nemačku armiju.
Postoji mnogo dobrih istorijskih razloga zašto Rusija ne bi trebalo da želi da Nemačku pretvori u permanentnog neprijatelja. Evropa je uvek bila stabilnija kada su Nemačka i Rusija imale prijateljske odnose, a isto tako je bez izuzetka uvek bila u opasnosti od rata kad bi se ove države zavadile. Nemačka je takođe tokom prošle decenije bila bolji sagovornik Moskvi nego Vašington - dobar koliko i Francuska. U rasponu od nekoliko decenija, Rusija je uživala istorijsko prijateljstvo s nemačkom Socijaldemokratskom partijom. Frank-Valter Štajnmajer - taj elokventni ali neefikasni nemački ministar spoljnih poslova - znao je u pola dana i pola noći ovu formulu evropske stabilnosti, pa je njoj podučio i svoj narod. Mora da mu sada nije prijatno.
Uprkos poznatim podsticajima za prijateljstvo, u vazduhu se oseća da je trenutni rascep Nemačke i Rusije trajan. Stvoren je nepremostivi jaz koji sadašnja generacija neće moći da zaceli. Nemci ponovo misle da su Rusi varvari, zbog čega su strastveno osudili Putinov rat protiv Ukrajine. Rusi misle da su Nemci beskičmenjaci i obične alatke spoljne politike Vašingtona i Varšave. Ako pođemo od toga da Šolc misli ono što je rekao, u tom slučaju ne postoji ishod u kojem bi Nemačka nastavila da zavisi od ruskih energenata. S ruske tačke gledišta, ovo nije prost raskid. Ovo je razvod.
Uzajamno kidanje veza između Rusije i Zapada, koje se proteže čak i na elementarnu kulturnu saradnju, tragedija je pre svega za ruski narod, ali i za civilizaciju uopšte. Odbacujući potčinjenost Zapadu, Rusija će postati servilna prema Kini. To će na svojim leđima nositi ruski narod, intelektualci će biti najmanje zadovoljni, a Putin će vešto sprovoditi ceo projekat. Ali utisak je da se ovih dana ti procesi klešu u kamen da bi trajali za vjeki vjekov.
Argumentacija za umerenu politiku Zapada prema Rusiji oduvek se svodila na argument da se tako podstiče umerenije ponašanje same Rusije. Rusi nikada ne bi rizikovali sve zbog nečega tako tričavog kao što je Baltik. Nikada ne bi izneverili Nemce povodom gasa i tako izigrali poverenje svoje glavne mušterije. Nikada ne bi učinili niz stvari koje bi ih oterale u totalnu izolaciju. Ovo su nekada bila realna ograničenja za Rusiju. Sada su iščezla u oblaku dima.
Monetarni (anti)poredak
Užasni dijalektički susreti koji nas čekaju u sektorima metalugrgije, energetike i poljoprivrede odvijaće se u radikalno izmenjenim okolnostima: u novom monetarnom antiporetku stvorenom zaplenom imovine ruske Centralne banke. To je hidrogenska bomba ekonomskih sankcija, u poređenju s kojom je progon iz SWIFT-a puka atomska bomba. Zapadne vlade, naravno, nisu istinski zaplenile dotični novac, samo su ga zamrzle. Novac je i dalje gde je bio, samo je nedostupan. Izgleda da Rusi međusobno ne mogu da se slože oko načina na koji će predložiti njegovo odmrzavanje. Pod takvim okolnostima, rusko učešće u bilo kojoj komercijalnoj transakciji sa Zapadom postaje ekstremno problematično jer se plaćanja vrše preko institucija podređenih vlastima koje su upravo zamrzle rusku imovinu. Tu prosto nema zaobilaznog puta.
Sankcije zapadnih centralnih banaka dovode u pitanje smisao novca duž podele na Istok i Zapad, jer ukoliko novac dobijen u zamenu za robu može biti zamrznut - onda to uopšte i nije novac. Ne može biti transakcije s novcem ako je račun na koji se novac smešta podložan zamrzavanju, odnosno ako se može učiniti nedostupnim prodavcu robe.
Rusija sada mora da opstane u situaciji u kojoj će biti potpuno odsečena od Evrope. Tražiće oporavak unutar bloka predvođenog Kinom. Njena trgovina prirodnim resursima će gotovo sigurno imati preferencijalne aspekte, uz oštro razlikovanje između prijatelja i neprijatelja. Sjedinjene Države će pokušati da se suprotstave ovoj strategiji tako što će pretiti Kini sankcijama. Krucijalno pitanje za budućnost jeste da li će Amerika ići punom silom u ovom opasnom gambitu? Bajdenova administracija bi izazivala sudbinu ukoliko bi tako postupila, ali deluje kao da se ona već kreće tom linijom, pa zašto ne bi otišla do kraja?
Razmišljajući u kontekstu posledica, priroda ekonomskih odnosa između Zapada i Rusije počinje da asocira na trampu. I dalje je sve neizvesno, ali logika događaja vodi ka takvom ishodu. U svetu trampe, kao što je poznato, nema novca. On više nije prepoznat kao medijum razmene jer je iskustvo pokazalo da u praksi nema vrednost. U novom svetu koji nastaje, državina je sto odsto prava - ko drži, njegovo je. Kako se Rusija bliži fiskalnoj i ekonomskoj propasti, upašće u docnju povodom svih finansijskih obaveza prema spoljnim kreditorima. Dok Zapad konfiskuje njenu imovinu, i Rusije će zauzvrat konfiskovati i nacionalizovati zapadnu imovinu.
Iznenadni i brutalni razvod, obeležen sankcijama, koji uključuje i napuštanje svih ugovora, iščašiće i iskriviti svetsku ekonomiju i najžešće pogoditi Evropu, makar u početku. Kao i sa svakim razvodom, učiniće obe strane siromašnijim i biće surov i nepošten prema malim ljudima, koji će biti najviše pogođeni. Uzajamna zavisnost koja je omogućila Zapadu da izvede tako razoran udarac protiv Rusije u inicijalnim fazama ovog ekonomskog rata, ostavlja Zapad i svet akutno ranjivim na veoma ozbiljnu cenu ruske osvete.
Veliko nadmetanje takođe nezaobilazno nameće rizike finansijskom sistemu, čiji najdublji strah se uvek svodi na mogućnost insolventnosti. Kako bih procenio ovaj rizik, preferiram teoriju četiri koraka za sagledavanje paroksizama u svetskoj ekonomiji: prvo - poništite sve ugovore s najvažnijim igračem u najvažnijim sektorima svetske ekonomije; drugo - neka ti sektori budu energetika, metalurgija i poljoprivreda, gde je „globalizacija" bila izrazito trijumfalna; treće - neka se sve to strovali u arenu naviknutu na mnogo pozajmljenog novca, što uvećava uzajamne rizike u slučaju insolventnosti; i četvrto - pustite demona iz boce u sektore u kojim je povraćaj kapitala bio loš, a investicije oskudne tokom prethodnih deset godina. Sve to deluje kao dovoljan skup uslova za ogroman poremećaj tržišta sirovina, za platežnu krizu koja takođe predstavlja i krizu lanaca snabdevanja, te energetsku krizu koja takođe podrazumeva i masivnu prehrambenu krizu.
Ove ranjivosti postoje u kontekstu objave ekonomskog rata jedne strane i praktične kontraobjave istog od druge strane, što će samo uvećati navedene fragilnosti. Izgleda da sve to nikoga ne plaši, ali plaši mene. Finansijska štampa i komentatori su, za razliku od mene, prekomerno optimistični povodom „podnošljivih" cena za „srednju klasu" ukoliko škripeći mehanizam koji nazivamo svetskom ekonomijom izgubi poneki točak. Razmatraćemo posledice kasnije, kažu ovi mudraci - kada one budu nepovratne.
Američki spoljnopolitički establišment slepo namerava da pobedi Rusiju na bojnom polju i uništi njenu ekonomiju. Neće se desiti ni jedno ni drugo. Negde prošlog vikenda sastalo se nekoliko desetina bivših članova Kabineta, visokih vojnih oficira, akademika i analitičara trustova mozgova kako bi procenili vojnu situaciju u svetu.
Putinova "zlatna strategija" sprovedena početkom 2022. godine vezivanjem vrednosti rublje za zlato uspešno se suprotstavila sankcijama, jer je Rusija drugi najveći proizvođača zlata u svetu. Rusija je meta više od 16.000 sankcija, ali ruska ekonomija i vojni aparat porasli su za 3,6 odsto u 2023. godini, a očekuje se da će rast 2024. biti 2,6 odsto!.
Američka Nacionalna izviđačka kancelarija (NRO) navodno kupuje stotine satelita za prikupljanje obaveštajnih podataka od američke kompanije Spejsiks (SpaceX) u vlasništvu Elona Maska. Glavni zadatak satelitske konstelacije biće podrška kopnenim operacijama praćenjem ciljeva iz vazduha, piše portal specijalizovan za odbranu The Var Zone u tekstu pod naslovom "Ako je to ono što mislimo, onda su pravila igre menjaju".
21.03.2024
20:21
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Posmatrač
pre 2 godine
Bravo za tekst i analizu, danas je izuzetno teško videti ovako promišljeno i realistično razmišljanje a da uz sve to ne favorizuje nikoga. Na žalost, slažem se da nam se svima crno piše i da ovo ne sluti na ništa dobro.
Nestala devojčica Danka Ilić (2) kojoj se trag gubi od utorka 26. marta oko 13 časova u Banjskom polju kod Bora, još nije pronađena. Policija je juče popodne nakon 27 sati prekinula terensku pretragu jer ne veruje da se devojčica nalazi na pretraživanom području površine od oko 10 kvadratnih kilometara.
Potpredsednik Srpske napredne stranke Vladimir Orlić oglasio se na društvenoj mreži Iks i zanimljivom objavom opisao politiku opozicije okupljene oko Dragana Đilasa.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane" Milenko Jovanov izjavio je danas da su konsultacije o izboru zamenika predsednika radnih tela prošle efikasno i da više nema prepreka da skupštinski odbori budu konstituisani već naredne sedmice.
Lider Nove DSS Miloš Jovanović izjavio je da će predstavnici koalicije NADA i "Srbije protiv nasilja" imati sastanak vrlo brzo, ali da ako vlast ne prihvati fer, demokratske i poštene izbore, opozicija na njih neće izaći i takvih izbora neće biti.
Srpska opozicija koja se navodno zalaže za dijalog, opet je uskočila sebi u usta, ne došavši u Skupštinu Srbije na konsultacije o zamenicima predsednika radnih tela!
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) i desna ruka tajkuna Dragana Đilasa, izjavila je da nije došlo do pomaka u primeni preporuka ODIHR-a u vezi sa izbornim uslovima i navela da je "nemoguće učestvovati na izborima koji nisu izbori".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas tokom obilaska radova na rekonstrukciji i modernizaciji pruge od Niša do Dimitrovgrada, na deonici Pirot - Sukovo, da ćemo dobiti više novca od EU za taj projekat - oko 430 miliona evra zajedno sa obilaznicom oko Niša.
Ministar spoljnih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić ocenio je danas da je sramotno to što je Odbor za političke poslove Saveta Evrope (SE) prihvatio preporuku da tzv. Kosovo bude primljeno u Savet Evrope, da je suprotno svim principima na kojima počiva ta organizacija i ukazao da Srbija nije "eksperimentalno telo" da se stalno na njoj krši međunarodno pravo.
Ministarstvo prosvete počelo je isplatu sedme mesečne rate stipendija i kredita za učenike srednjih škola, kao i pete i šeste mesečne rate stipendija i kredita za studente visokoškolskih ustanova.
Teroristički napad u Moskvi je tema broj jedan svetskih medija. Međutim, Zapad na različite načine pokušava da cenzuriše informacije koje dolaze iz Rusije. Sa Jutjub platforme koja je dostupna u većem delu sveta, skidaju se emisije i snimci koji izveštavaju o dešavanjima u Moskvi. To se dešava i televiziji Informer. Sve naše informativne emisije u kojima razgovaramo o ovom užasnom masakru uklonjene su sa Jutjuba sa objašnjenjem da kršimo njihove uslove korišćenja. Cenzurišu se samo i isključivo oni mediji koji postavljaju logično pitanje: da li su Ukrajina i zapadne sile umešane u ovaj teroristički akt? Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar i publicista Drago Delić i Boško Vasiljević, stručnjak za srpsko-ruske odnose.
Pred beogradske izbore članovi opozicije pokušavaju da izmanipulišu građane Beograda. Malo, malo dižu paniku netačnim informacijama: tvrde da će pešački prelazi nestati sa mesta na kojima su neophodni, spinuju da je država dozvolila građenje stambenog objekta na mestu dečijeg parka, dižu paniku gde je nema. Sa druge strane, kada zađete među građane i kada popričate sa njima uglavnom komentarišu da Beograd nikada lepše nije izgledao. Gost "Info jutra" bio je glavni gradski urbanista Marko Stojčić sa kojim smo razgovarali o EXPU koji će se održati u Beogradu 2027. godine, ali i drugim važnim temama vezanim za naš glavni grad.
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su vitalni nacionalni interesi naše zemlje ugroženi. "U ovom trenutku, nije lako da kažem kakve smo vesti dobili u poslednjih 48 sati. Direktno nam ugrožavaju vitalne nacionalne interese i Srbije i Srpske. Narednih dana upoznaću narod Srbije sa svim izazovima koji su pred nama. Biće teško, najteže do sad. Borićemo se. Pobediće Srbija", napisao je Vučić na svom Instagram profilu.
Na ovu temu u "Info jutru" govorio je novinar Tomislav Lovreković.
U novom Info danu o nestanku male Danke Ilić juče u Boru, ali i o odnosima Zapada i Rusije nakon terorističkog napada, govorili su Petar Popović, sa portala "PEPO politika", Aleksandar M. Gajić iz Centra za društvenu stabilnost, novinar Slobodan Samardžija.
Pripadnici kriminalne grupe Radoja Zvicera i Nikole Vušovića zvanog Džoni sa Vračara, koji su u bekstvu, među kojima je i Vladimir Kovačević zvani Kovač koji je optužen da je 20. marta 2020. namamio na sastanak pokojnog Aleksandra Halabrina, izjavio je danas pred Specijalnim sudom u Beogradu da je pokojnog poznavao, ali da nisu tačni navodi optužnici da je bio član kriminalne grupe koja je optužena za njegovo ubistvo.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv trojice okrivljenih zbog sumnje da su 8. oktobra 2023. godine ubili radnika obezbeđenja Stevana Stevanovića Japanca (36) iz Obrenovca ispred jedne diskoteke.
U medijima se pojavila vest da se u užičkom naselju Krčagovo, u ulici Pavla Vujovića, crveni kombi zaustavio i tražio od deteta da uđe u taj kombi da bi ga odvezli kući i da su mu roditelji navodno na nekom sastanku.
U Višem sudu u Podgorici juče je nastavljeno suđenje kriminalnoj grupi na čijem čelu su vođe kavačkog klana, odbegli Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan, kao i njihovi saradnici iz beogrdaske ispostave klana Veljko Belivuk i Marko Miljković.
Američki košarkaš jutros je odradio šuterski trening, tako da ipak postoji mogućnost da se večeras nađe na terenu protiv Olimpijakosa u 32. kolu Evrolige (Sport klub 1, 20.30).
Košarkaši Partizana žele da ponove podvig iz prošle sezone! Aktuelni šampion ABA lige večeras (20.30, Sport klub 1) u krcatoj Beogradskoj areni dočekuju grčki Olimpijakos u jednom od najvažnijih mečeva ove sezone u Evroligi.
Košarkaši Partizana večeras (20.30, Sport klub 1) će u Beogradskoj areni protiv Olimpijakosa voditi jednu od najvažnijih bitaka za plasman u plej-in Evrolige, a istovremeno navijači crno-belih osluškivaće i rezultate drugih mečeva u elitnom takmičenju, koji bi u velikoj meri mogli da odrede dalju sudbinu tima Željka Obradovića.
Jedna indijanska glumica ušla je u istoriju nakon što su saopštene nominacije za dodelu Oskara, pola veka nakon što je Marlon Brando dobio da primi prestižnu nagradu Američke akademije nauka i umetnosti zbog načina na koji su se u filmovima prikazivali Indijanci. Govor je na ceremoniji u njegovo ime pročitala pripadnica plemana Apači Sačin Litlfeder.
Poznatu denserku izvređali su na društvenim mrežama, ali im ona nije ostala dužna, pa je odmah uputila video-poruku i svima koji su ružno komentarisali njen izgled zapušila usta.
Goca Tržan se svojevremeno oprobala i u glumačkim vodama, a sada je tokom jednog intervjua otkrila kakvo je iskustvo bilo stajati ispred kamere sa glumačkim legendama, Mandom i Draganom Nikolićem.
Ivana i Milivoj Putić Puta, bračni i umetnički par koji poznaje ceo Zrenjanin po mini koncertima koje izvode u centru grada, doživeli su nedavno neprijatnost...
Žrtvovanje ljudi ili životinja tako što su bili uzidani u temelje ili zidove neke građevine, poznato je od antičkih vremena, a kod nas se najviše pamti po pesmi "Zidanje Skadra".
Dečak na krilu oborenog NATO aviona F117 A usred njive u Buđanovcima, čija je fotografija pre 25 godina obišla ceo svet danas ima 29! Zoran Jovanović i dalje čuva naslovne strane novina i kao kroz maglu seća se tih dana svog detinjstva.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.