Stručnjaci kažu da je najveći adut ove rakete upravo ono zbog čega je tako opasna - suluda brzina i to što je cilj do samog kraja praktično nepoznat čini odbranu ili uzbunu i evakuaciju skoro nemogućom
Moskva je potvrdila i drugi napad hipersoničnom raketom na ciljeve u Ukrajini. Projektil Kinžal je strahovito brz i neuhvatljiv za protivvazdušnu odbranu i sada je imao „premijeru" u jednom ratu.
Ostali samo dugmići
Projektil tipa Kinžal je u nedelju pogodio skladište goriva u Kostjatinivki u blizini crnomorske luke Nikolajeva. To je potvrdilo rusko Ministarstvo odbrane. Raketa je prema navodima ispaljena iz vazdušnog prostora iznad poluostrva Krim.
Istim hipersoničnim projektilom je u subotu pogođeno podzemno skladište municije ukrajinske avijacije kod Deljatina na jugozapadu zemlje. Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je navodni snimak akcije od subote na Tviteru.
Kinžal (u prevodu: bodež) važi za jedno od najmodernijih oružja kojim Rusija raspolaže. Ujedno, ovo je prvi put da je ikada u jednom ratu upotrebljena hipersonična raketa.
- Ovi projektili neće promeniti razvoj na ratištu - ali imaju snažan efekat na psihološku propagandu. Cilj je da se celom svetu utera strah u kosti - kaže ruski vojni analitičar Pavel Feglenhauer.
Kako piše nemački magazin Fokus, iako je Kinžal predstavljen još pre četiri godine, Zapad još uvek malo zna o tom projektilu vazduh-zemlja. „Ali zna se ovoliko: on je neverovatno brz, smrtonosno precizan i očito trenutno ne postoji ništa što može da ga zaustavi."
Može da manevriše, sve do cilja
Projektil punog naziva Ch-47M2 Kinžal je najmodernija balistička raketa, a Rusija prva zemlja koja tako nešto ima u svom arsenalu. Taj projektil je ne samo daleko brži, već, za razliku od klasičnih balističkih raketa koje imaju zadatu putanju, Kinžal može da menja pravac i visinu skoro do samog udara u cilj - tako izbegava protivvazdušnu odbranu.
Prema ruskim navodima, raketa dužine osam metara se ispaljuje sa aviona MiG-31K na visini od čak dvadeset kilometara. Može da putuje do 2.000 kilometara brzinom od deset maha (oko 12.000 kilometara na sat). Pretpostavlja se da se raketom manevriše pomoću satelitsko sistema GLONASS kojim rukovodi ruska vojska.
Stručnjaci kažu da je najveći adut ove rakete upravo ono zbog čega je tako opasna - suluda brzina i to što je cilj do samog kraja praktično nepoznat čini odbranu ili uzbunu i evakuaciju skoro nemogućom.
Kinžal nosi do 480 kilograma eksploziva, ali može imati i nuklearnu bojevu glavu. „Time nervoza raste, a to može povećati spremnosti da se atomsko oružje aktivira već pri prvom upozorenju na napad. U slučaju lažne uzbune, to bi vodilo nuklearnom ratu", upozorava fizičar Jirgen Altman sa Tehničkog univerziteta u Dortmundu.
SAD tek razvijaju takav projektil
Osim Rusije, Kina i Severna Koreja imaju barem prototipove rakete. SAD već godinama investiraju milijarde u razvoj hipersoničnog oružja, ali bi prvi takav projektil mogle da koriste tek od iduće godine. Najveći izazov za inženjere je što ovo oružje razvija ekstremno visoke temperature u letu.
- Protivraketna odbrana protiv takvih sistema do danas ne postoji", napisao je Gec Nonek sa Instituta za istraživanje mira i bezbednosnu politiku na Univerzitetu u Hamburgu. „Takođe, napredak postojećih protivvazdušnih odbrana je vrlo ograničen i daje nam iluziju bezbednosti.
Osin Kinžala, Rusija raspolaže hipersoničnim raketama Avangard i Cirkon. Ova prva navodno dostiže brzine od čak 33.000 kilometara na sat i ima domet do šest hiljada kilometara.
Poslovni forum Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Nemačke biće održan 2027. godine, a za učešće je već stiglo više od 20 zahteva nemačkih kompanija, izjavio je specijalni predstavnik ruskog predsednika za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki ministar odbrane Pit Hegset najavio je da će pogubljenje bivšeg vojnog psihijatra Nidala Malika Hasana, osuđenog na smrt zbog ubistva 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu, biti prenošeno uživo.
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS učestvovali su predstavnici četiri izborne liste: Siniša Mali, "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Dejan Šoškić, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", Miloš Jovanović, "Autentična desnica – Dr Miloš Jovanović" i Dušan Nikezić, "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš".
Siniša Mali iskoristio je završne sekunde debate da vođi blokadera Dejanu Šoškiću postavi direktno pitanje o njegovom stavu prema Srebrenici, čime je ekonomska rasprava na samom kraju prešla na političku temu.
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, potpredsednik GO SNS-a Siniša Mali predstavljajući listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" potpuno je potukao i rasturio blokaderskog predstavnika Dejana Šoškića!
Neviđena sramota obeležila je ekonomsku debatu u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, kada je predstavnik tajkunske liste "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš" Dušan Nikezić potpuno izgubio kompas kada je pokušao da reklamira cigarete. (?!)
Prilikom debate na blokaderskoj N1, voditeljka je prekinula obraćanje predstavnika liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Zlatibora Lončara, nakon što je pokušao da se direktno obrati građanima putem kamere.
Sutra, 9. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, a ovaj dan u narodu prate zanimljivi običaji vezani za žene i devojačke želje za brak.
Lečenje "sajber nožem" sada je dostupno na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, a pacijenti iz Srbije više neće morati da odlaze u Grčku i Tursku zbog terapije. Prof. dr Dejan Kostić, načelnik Instituta za radiologiju ove ustanove objasnio je šta sistem za precizno zračenje tumora znači za pacijenta kome je terapija namenjena i kako čitav proces izgleda.
Na današnjoj sednici Vlade Republike Srbije usvojen je Zaključak kojim se Vlada određuje za priređivača nagradne igre "Ekspo karta za pobedu", koja će biti organizovana povodom međunarodne izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je optužni predlog protiv A. L. (19) zbog sumnje da je u decembru prošle godine, zajedno sa jednim maloletnikom, namerno zapalio ugostiteljski objekat u Cerskoj ulici na Vračaru.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Policija je uhapsila dvojicu muškaraca (42 i 70) koje sumnjiči da su učestvovali u prevari 69-godišnjakinje iz Zagreba, kojoj su uzeli oko 50.000 evra.
Suđenje Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću koji su optuženi da su bili organizatori kriminalne grupe koja se tereti za sedam ubistava, jedno silovanje, trgovinu drogom i oružjem nastavljeno je danas izvođenjem pisanih dokaza među kojima su zapisnici o prepoznavanju u policiji, iz kojih proizilazi da je I.S. jedina preživela žrtva klana prepoznao okrivljene Mijata Simeunovića, Miloša Lukića Selaka, Vojislava Đorđevića, Aleksu Dunjića i Aleksu Stošića kao otimičare.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je bez dlake na jeziku govorila o svom životu, iskustvima i planovima za budućnost, kao i da će bez cenzure objaviti spisak ljubavnika.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je otvoreno govorila o svom privatnom životu, ali i o imenima poznatih muškaraca sa estrade sa kojima su je mediji ranije povezivali.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", koja se emituje na Jutjub kanalu "Informer Portal", gde je govorila o podršci koju je tokom života imala od roditelja, ali i o svojim prvim željama kada je reč o izboru zanimanja
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.