Zastrašujuće zapadne sankcije osmišljene da unište Rusiju nisu uspele, piše Huanću Šibao. Uprkos svim turbulencijama koje trenutno doživljava ruski ekonomski sistem, ukupna situacija ostaje stabilna i uliva nadu, napominje autor članka Sju Polin
Kako je rusko-ukrajinska kriza eskalirala 24. februara, Sjedinjene Države i Evropa uvele su sveobuhvatne sankcije Rusiji bez presedana. Kurs rublje je pao, ali je 9. marta počeo naglo da raste. Kurs rublje prema evru je 7. aprila porastao na više od 80 rubalja/evro, približavajući se šestomesečnom maksimumu.
Mnogi ne mogu a da se ne zapitaju: da li su takvi skokovi i granice samo „trik” ruske vlade, kako ih je nazvao američki državni sekretar Entoni Blinken? Šta znači nagli skok kursa rublje? To znači, pre svega, da se cilj SAD i Evrope da brzo unište rusku ekonomiju pokazao nedostižnim.
Zapadne sankcije pokušavaju da isprazne ponudu deviza na ruskom tržištu i istovremeno podstaknu tržište da poveća tražnju za stranom valutom i oslobodi se rublje, čime se postiže cilj uništavanja njene međunarodne vrednosti.
U tom cilju, sankcije SAD i EU zamrzle su 300 milijardi dolara od 643 milijardi dolara deviznih rezervi Ruske Centralne banke i zabranile Rusiji da koristi evre, dolare, funte sterlinga i jene za podmirenje izvoza. Osim toga, prinudnim, sveobuhvatnim i neselektivnim sankcijama stvarali su paniku, primoravajući investitore da prodaju rublje dok kupuju devize, a takođe su stimulisali odliv i izvoz kapitala iz Rusije.
Kremlj presekao kanale odliva kapitala
Odbrambene i kontranapadne mere ruske vlade su sprovedene da bi se obezbedio priliv deviza i povećala tražnja za rubljom.
Prvo, Kremlj je presekao kanale odliva kapitala, uključujući zabranu kreditiranja u stranoj valuti u inostranstvu. Istovremeno je naložio da se 80 odsto trgovinskih ugovora izmiri u rubljama, razmenom i prodajom deviza, kao i da će raspoložive devizne rezerve od 340 milijardi dolara i devizni prihodi dobijeni od prinudnih nagodbi i prodaje deviza koristi za obezbeđenje ponude deviza na tržištu i njenog povećanja.
Centralna banka Rusije je takođe počela da prodaje zlato da bi otkupila rublju kako bi podržala svoj kurs. Osim toga, Vladimir Putin je naložio Gaspromu da promeni uslove poravnanja po ugovorima za plaćanje u rubljama. To je takođe ubrzalo apresijaciju rublje, i sve dok je Evropa prinuđena da kupuje ruski gas, globalna potražnja za rubljom će se nastaviti.
Obimne, sveobuhvatne i neselektivne finansijske i ekonomske sankcije koje su uvele SAD i Evropska unija imaju za cilj ne samo odvraćanje i prevenciju, već i uništavanje finansijskog i ekonomskog sistema Rusije. Međutim, bez obzira na uticaj na srednji i dugi rok, barem kratkoročno, njihov cilj da brzo unište rusku ekonomiju pokazao se neostvarivim.
Zatim, kao rezultat preduzetih mera, rublja se brzo oporavila i ustalila na prosečnom nivou u poslednjih šest meseci, što znači da se međunarodna vrednost rublje stabilizovala, a osnova za njenu stabilnost je prilično čvrsta.
Foto: Reuters
I devize imaju svoju ulogu
Što se tiče ponude deviza, čak i ako SAD zabrane Rusiji da otplaćuje spoljne dugove rezervama u dolarima, ili ako neki američki saveznici nastave da zamrzavaju devizna sredstva Ruske centralne banke, sve dok su prirodni gas i druga ruska strateška dobra izvoze, postojaće ruska ili međunarodna potražnja za rubljama podstaknuta obračunima u rubljama za prirodni gas, tako da su male šanse za manjak deviza.
Što se tiče potražnje za devizama, zbog embarga na izvoz u Rusiju od strane SAD i Evrope, značajno će se smanjiti i uvoz Ruske Federacije, a shodno tome i potreba za devizama za međunarodna plaćanja.
Istovremeno, zbog ograničenja međunarodnih ulaganja u Rusiji, značajno će pasti i potražnja za stranom valutom za ulaganja.
Međunarodne organizacije predviđaju da će zbog vrtoglavih cena prirodnog gasa i drugih roba prihod Rusije sa globalnog tržišta u 2022. godini porasti za 200-300 milijardi dolara u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, zbog ograničenja međunarodnih ulaganja u Rusiji, značajno će pasti i potražnja za stranom valutom za ulaganja.
Drugo, sedam nedelja nakon ogromnih sankcija koje je uveo Zapad, domaći finansijski sistem Rusije je i dalje stabilan, finansijska situacija, proizvodnja i život su normalni. U domaćem finansijskom sistemu, tržište hartija od vrednosti je suspendovalo trgovinu na neko vreme da bi se izbegla panika, ali je ona sada nastavljena; bankarski sistem takođe funkcioniše normalno, bez prepada i masovnih kašnjenja; savezni prihodi se nisu smanjivali, već su, naprotiv, rasli usled brzog rasta cena energenata.
Prognoza za 2022. godinu
U cilju stabilizacije privrede i života povećana je potrošnja na finansijske subvencije za preduzeća i stanovništvo. Premijer Mihail Mišustin rekao je da Rusija neće imati suficit u budžetu 2022. godine, ali da će budžetski prihodi i rashodi ostati uglavnom uravnoteženi i da se ne očekuju veliki deficiti.
Što se tiče uslova života Rusa, sankcije su gotovo uništile ponudu međunarodnih brendova, ali su cene robe u Rusiji generalno stabilne. Stopa inflacije i indeks cena porasli su zbog skoka cena uvozne robe, ali zbog stabilnih cena osnovnih potrepština poput hrane, njihova kolebanja nisu mnogo uticala na Ruse.
Što se tiče proizvodnje i rada preduzeća, ograničenja izvoza u Rusiju će donekle štetiti međunarodnom lancu snabdevanja, izazivajući kratkoročne prekide proizvodnje, ali generalno, industrijski sistem i industrijska baza nisu pogođeni.
Kao što su očekivali obični Rusi i pojedini privrednici, zemlja konačno ulazi u novu fazu supstitucije uvoza u domaćoj industriji. To je i razlog zašto je stanovništvo relativno mirno.
„Gasna rublja“ nije ekvivalentna „petrodolaru“, ali njeno postojanje može značiti da je međunarodni monetarni sistem dostigao prekretnicu.
Prvo, evro je u postojećoj strukturi međunarodnog monetarnog sistema zadao ozbiljan udarac dolaru. Dugo vremena nakon pojave evra, njegovo „stanište“ kao međunarodne valute bilo je ograničeno na evrozonu.
Poravnanja za trgovinske transakcije i investicije između zemalja EU i spoljnog sveta takođe su se uglavnom obavljala u dolarima.
Dedolarizacija Rusije posle 2014. godine prebacila je trgovinske i investicione aktivnosti između Rusije i Evrope na evro, što je veliko dostignuće u njenoj internacionalizaciji. Međutim, nakon što su SAD i Evropska unija najavile antiruske sankcije, Moskva je uvela proceduru plaćanja gasa u rubljama. Drugo, države i EU su zamrle devizne rezerve jedne suverene zemlje (Rusije), učinile suverenu kreditnu valutu i međunarodni sistem poravnanja političkim oruđem i oružjem, podrivajući tako kreditnu osnovu suverene kreditne valute kao međunarodne rezerve valute.
Sistem obračuna međunarodnih rezervi suverenih kreditnih valuta zasnovanih na dolaru i evru, formiran nakon Breton Vudskog sistema, neizbežno će pretrpeti velike promene.
Konkurentnije međunarodne valute će ući u sistem međunarodnih rezervnih valuta, a profitabilniji i pogodniji sistemi plaćanja će doći u prvi plan. Iako će hegemoniju dolara i dalje biti teško poljuljati u kratkom roku, promena je počela.
SAD i Evropa su 8. aprila uvele petu rundu sankcija Rusiji. Ove sankcije su konkretnije i ciljanije, ali i dalje nemaju značajan uticaj. Sjedinjene Države smatraju da ruski energetski prihodi ostaju okosnica njenog budžeta i da Moskvi treba oduzeti status velikog izvoznika nafte i gasa. Međutim, Evropi će biti teško da se u kratkom roku potpuno oslobodi ruskog prirodnog gasa. U isto vreme, takođe će biti teško da pomogne Americi da oduzme Rusiji status međunarodnog izvoznika nafte i gasa.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski odbacio je danas tvrdnje Moskve da rat protiv njegove zemlje ide kako je planirano, i upitao kako je predsednik Vladimir Putin mogao da odobri takav plan koji uključuje veliki broj ruskih žrtava
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da se sastao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina Kirilom Dmitrijevim i dodao da se nije sastao sa ukrajinskom delegacijom.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investicionu i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev i ombudsman Jana Lantratova predstavljaće Rusiju 5. novembra na sastanku sa prvom damom SAD Melanijom Tramp, "ako se reše sva logistička pitanja", saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski odbacio je danas tvrdnje Moskve da rat protiv njegove zemlje ide kako je planirano, i upitao kako je predsednik Vladimir Putin mogao da odobri takav plan koji uključuje veliki broj ruskih žrtava
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Zbog završnih radova na asfaltiranju državnog puta IIa reda broj 170, na deonici Sedlari - Debelo brdo - Rogačica, vozače u narednim danima očekuje izmena režima saobraćaja i potpuna obustava prolaska za sve vrste vozila.
Okružno državno tužilaštvo u Vukovaru u Hrvatskoj pokrenulo je istragu protiv muškarca (73) zbog sumnje da je počinio teško ubistvo bliske osobe. Nakon ispitivanja, osumnjičenom je određen pritvor.
Policija u Nišu, u kontroli tokom vikenda, isključila je iz saobraćaja 41 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola i dvojicu pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović izjavio je danas da će se povodom Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilastva obratiti relevantnim međunarodnim institucijama, odnosno Konsultativnom veću javnih tužilaca, Savetu Evrope, Evropskoj komisiji i njihovim odeljenjima za vladavinu prava.
Pred Višim sudom u Nišu danas je nastavljeno suđenje M.M. i M.M.M. iz Niške Banje roditeljima dečaka koji je 5.oktobra 2023. godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13).
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Svaka žena želi dugu, gustu i sjajnu kosu, ali svakodnevno stilizovanje, peglanje, feniranje i farbanje često je ozbiljno oštećuju. Ako vam kosa deluje suvo, beživotno i lako se lomi, vreme je za domaće maske od sastojaka koje već verovatno imate u kuhinji.
Zaboravite na kupovne pečurke iz tegle. Domaći marinirani šampinjoni - sočni, osvežavajuće kiselkasti i bogati belim lukom i peršunom su savršen su dodatak svakoj slavskoj trpezi.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Voditelj Ognjen Amidžić izdvojio je čak 100.000 evra za potpuno renoviranje luksuznog stana na Dorćolu, u kojem živi sa suprugom, voditeljkom Minom, i njihovom decom.
Pevač Nikola Rokvić posetio je muzej pokojnog pevača Tošeta Proeskog i upoznao njegovu porodicu, a sve emotivne utiske i trenutke podelio je na svom Instagram profilu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.