NASA se fokusirala na posmatranje Urana, naučnici se pitaju ŠTA SKRIVA LEDENI PLAVI DŽIN?! Nova misija otkriva IMA LI ŽIVOTA na njegovim satelitima
Podeli vest
Uran bi mogao biti reprezentativni, najučestaliji tip egzoplaneta u galaksiji. Nova NASA misija će otkriti da li je ta tvrdnja tačna i ima li života na njegovim satelitima
Ledeni džin bi mogao da predstavlja najčešći tip planete u galaksiji, ali o njemu znamo veoma malo. Sada su naučnici izjavili da je posmatranje Urana izbliza postalo glavni prioritet.
Hrvati su bez imalo stida na kovanice evra stavili lik srpskog naučnika Nikole Tesle, i to je zvanična odluka Hrvatske narodne banke koju je juče saopštio premijer Andrej Plenković
05.05.2022
07:47
Uran je možda najčudnija planeta u Sunčevom sistemu. U nekom trenutku, tokom svoje istorije, ledeni džin je bio nagnut, i kretao se na boku. Oko njega kruži više desetina prstenova, a oko 27 satelita se nalazi u njegovoj orbiti. Atmosfera je sačinjena od vodonika, helijuma i težih jedinjenja koja se nalaze u čvrstom, ledenom agregatnom stanju, duboko u hladnim uranskim oblacima.
Ali osim pregršt intrigantnih činjenica, naučnici suštinski veoma malo znaju o ovoj ledenoplavoj planeti koju je prvi i jedini put posetila svemirska letelica „Vojadžer 2“ 1986. godine. To bi sada moglo da se promeni.
Naučnici su nedavno objavili izveštaj koji preporučuje NASA da bi misija na Uran trebalo da joj bude glavni prioritet u narednoj deceniji. To bi moglo da se realizuje do 2031. godine.
„Mislim da nas tamo čekaju neka izuzetna iznenađenja, a moći ćemo da steknemo i ogromno znanje o formiranju planeta uopšte“, kaže Džonatan Lunin sa Univerziteta Kornel, koji je predsedavao panelom na kom se predstavljao izveštaj o džinovskim planetama.
Jedna velika prednost je to što bi i Uran i Neptun, drugi ledeni džin Sunčevog sistema mogli da budu reprezentativni tip planete u galaksiji. Naučnici smatraju da bi rešavanje misterija Urana, kao što je njegovo čudno magnetno polje, unutrašnja struktura i iznenađujuće niske temperature, mogle da budu ključne - ne samo za razumevanje ledenih divova koji se nalaze u galaksiji Mlečni put, već i za otkrivanje tragova o nastanku našeg Sunčevog sistema.
Predložena misija, nazvana „Uranus Orbiter and Probe“, bi poslala malu sondu za istraživanje atmosfere planete dok bi orbiter godinama kružio oko Urana. To je plan sličan uspešnoj NASA misiji „Kasini“, koja je istraživala Saturnov sistem od 2004. do 2017. godine.
Međuplanetarni svemirski brod budućnosti
Svake decenije naučna zajednica izlaže niz preporuka o tome čemu treba dati prioritet tokom narednih 10 godina istraživanja. Dobijeni dokument koriste Nasa i Nacionalna naučna fondacija kao vodič prilikom odlučivanja u koje projekte da ulažu resurse.
Prethodno istraživanje, objavljeno 2011, preporučilo je naučnoj zajednici da prioritet budu višestruke misije uzimanja uzorka sa Marsa. Rover NASA „Perseverance“ trenutno završava prvu fazu ovog zadatka dok krstari površinom Crvene planete, prikupljajući i čuvajući marsovske stene i prašinu za eventualni povratak na Zemlju. Istraživanje iz 2011. takođe je preporučilo misiju na Jupiterov ledeni mesec - Evropu, koji je jedno od najperspektivnijih mesta u Sunčevom sistemu kada je reč o postojanju života kakav poznajemo na Zemlji. Svemirska letelica „Evropa Kliper“, trebalo bi da bude lansirana 2024. godine.
I dok je u istraživanju iz prošle decenije bio treći na listi prioriteta za istraživanje, u izveštaju za narednih deset godina, Uran je izabran za misiju od najvećeg prioriteta.
Poseta Enkeladu, ledenom Saturnovom mesecu koji bi mogao da ugosti uspešnu biosferu u svom podzemnom okeanu, druga je po redu nova vodeća misija, iako će stići na red tek 2050-ih, kada uslovi budu povoljniji za istraživanje.
Ledena carstva Urana
Nazvan po grčkom bogu neba, Uran je možda ključan za razumevanje hiljada drugih planeta koje kruže oko dalekih zvezda koje su naučnici do sada uočili, od kojih su mnoge otprilike iste veličine kao ovaj ledeni džin.
„Uran bi mogao biti reprezentativni, najčešći tip egzoplaneta koji postoji, a mi znamo tako malo o njemu da će bilo koje novo saznanje biti neprocenjivo“, piše naučnik Pol Birn sa Vašingtonskog univerziteta u Sent Luisu.
„Ne znamo kako i kada se Uran prevrnuo, ili kako se oko tako neuobičajene planete zadržao tako uređen sistem satelita. Naučnici ne znaju mnogo o unutrašnjoj strukturi planete, niti zašto je toliko hladnija od Neptuna. A posmatranja magnetnog polja planete, od strane Nasinog „Vojadžera“, pokazuju da je ono „zaista zakrivljeno, stvarno pomereno i nagnuto““, kaže Hamel.
Tokom decenija, svemirski teleskop Habl i članovi opservatorija na Zemlji, primetili su čudno ponašanje među prstenovima planete, erupciju svetlih oblaka preko njene površine, blistave aurore i snažne vetrove. Naučnici su čak 2003. godine primetili dodatne mesece. Predložena misija, koja bi mogla da košta čak 4,2 milijarde dolara, poboljšala bi naše razumevanje Uranovog sistema.
Planirano je da se sonda spusti kroz atmosferu planete i izvršiti detaljna merenja njenog sastava. Veći orbiter, opremljen sa više naučnih instrumenata, proveo bi godine istražujući planetu, njene prstenove i njene mesece.
„Mnogi od ovih satelita su neverovatni za gledanje i pokazuju znake aktivnosti na površinama“, kaže Kanup. Među mesecima planete, koji su nazvani po likovima iz dela Vilijama Šekspira i Aleksandra Poupa, nalazi se i čudna Miranda.
„Pejzaži jednog od najčudnijih satelita u Sunčevom sistemu, Mirande, izgleda kao da su nasumično zakrpljeni. A mi čak i ne znamo kako izgleda zadnja strana ovog Franken-meseca — „Vojadžerove“ slike pokrivaju samo polovinu ovog „malog sveta““, dodaje Kanup.
Možda je još važnije otkriti da li bi neki od ledenih meseca koji kruže oko Urana, kao što su Titanija ili Oberon, mogli da imaju okeane ušuškane ispod kora, poput Evrope i Enklada. Ti okeani bi imali kamenito dno, kaže Lunin, i možda bogatiju zalihu organskih materijala, koji su potrebni životu kakvog poznajemo, nego sateliti u sastavu planeta koje se nalaze bliže Suncu.
Čekajući Uran
Naučnici će morati malo da sačekaju dok ne dobiju svoje prve informacije o Uranu, jer će biti potrebne godine, čak decenije, da svemirski brod stigne do svog odredišta.
Kako je planirano, orbiter i sonda lansirali bi se na raketi „SpaceX Falcon Heavy“ između 2031. i 2038. godine, ili kasnije, kako bi iskoristili povoljno poravnanje planeta. U svemiru, najbrže moguće putovanje traje oko 13 godina, što znači da letelica ne bi ušla u orbitu Urana do sredine 2040-ih, prenela je „Nacionalna geografija“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hrvati su bez imalo stida na kovanice evra stavili lik srpskog naučnika Nikole Tesle, i to je zvanična odluka Hrvatske narodne banke koju je juče saopštio premijer Andrej Plenković
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević rekao je danas posle sednice Predsedništva SNS da za predstojeće lokalne izbore neće biti moguće glasanje po mestu boravišta, kao što je to bilo moguće za republičke izbore.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.
Uzdanica Đilasove koalicije "Srbija protiv nasilja" ponovo je pokušala da javnosti prikaže lažnu sliku i prisvoji pobedu koju opocija na decembarskim izborima u Beogradu nije dobila!
Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković istakao je danas, reagujući na izjavu premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija da dinar kao sredstvo plaćanja na KiM "pripada prošlom veku''.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje osigurava na penzijsko i invalidsko osiguranje sva lica koja su po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju obavezno osigurana i koja su se uključila u ovo osiguranje, bez obzira na to da li su u pitanju zaposleni, osiguranici samostalnih delatnosti ili poljoprivrednici.
Provala u stan ili kuću je jedna od onih tema o kojima ne volimo da razmišljamo, te često smatramo da se to neće dogoditi baš nama, ili pak da mi iz onih ili ovih raloga nismo meta.
Velika partija šaha se i dalje igra. Postavlja se pitanje čije figurice su u boljoj pozicji. O ratu u Ukrajini govorili su Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Stevica Deđanski iz Centra za razvoj međunarodne saradnje i Darko Obradović, Forum za strateške analize. U program se, putem vajber uključenja, uživo uključio i analitičar prof. dr Sergej Boljevič.
Napadi na Srbiju dolaze sa svih strana. Najnoviji napad dolazi iz Vojvodine. Ko nam nameće vojvođansku naciju? Na ovu temu govorili su istoričar Jovan Pejin i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
Predsednik RS Milorad Dodik traži od Srbije da razume razilaženje od predsednika Vučića s obzirom na sramnu rezoluciju o Srebrenici. Prema njegovim rečima Vučić radi odgovoran posao i da je veliki državnik. On predlaže da RS odbije tu rezoluciju. Na ovu temu u "Info danu" govorili su
Na sednici predstavništva SNS-a glavna tema bila je predlog sastava nove Vlade. Kako će ona izgledati? Koliki je značaj Ekspa? Zašto su važni izbori 2. juna? Na sve aktuelne teme u našoj zemlji, u emisiji "Info dan" govorio je Vladimir Orlić, predsednik odbora SNS-a.
Godišnjica stravičnog masakra koji se dogodio u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, kada je dečak-ubica Kosta Kecmanović uleteo u školu i ubio devetoro dece i čuvara ove obrazovne ustanove, biće obeležena za tri dana.
Uprava policije Crne Gore objavila je video-snimak na kom se vidi dovođenje Duška Kneževića u Crnu Goru i tok njegove ekstradicije sa aerodroma do Višeg suda u Podgorici.
Privremeno oduzimanje vozila, mera koju smo počeli da sprovodimo od sredine februara ove godine, predstavlja pun pogodak i jednu od najozbiljnijih izmena u Zakonu o bezbednosti saobraćaja. Nismo očekivali da ćemo za vrlo kratko vreme oduzeti veliki broj vozila i čini mi se da će toga tek biti. Molim sve vozače da obrate pažnju na saobraćajne propise i ne dozvole sebi da u dužem vremenskom roku ostanu bez auta.
Rustem Lapi (52) iz Podujeva, uhapšen je u Diseldorfu i određena mu je mera pritvora, jer se tereti za ubistvo Aleksandra M (38), poreklom iz Srbije, a prve sumnje su da je do sukoba došlo zbog duga od 15.000 evra.
Levi bek koji je te sezone bio nezamenljiv kaže da mu se u današnjem crveno-belom timu najviše sviđaju Ivanić, Katai i Glazer, a komentariše i šanse reprezentacije Srbije na EURO 2024, koji će biti odigran ovog leta u Nemačkoj.
Praznik rada tradicionalno je dan kada se s porodicom i prijateljima uživa u hrani i prirodi, a mi smo za vas odabrali recepte uz koje će vam izlet biti još ukusniji...
Osim brojnih vernika, blagodeti, isceljenje i snagu molitve u Miljkovom manastiru sa Hramom Vavedenje Presvete Bogorice u Gložanu, osetila je i monahinja Mihaila, koja je u ovu svetinju došla 2011. godine da bi se, kako kaže, "odužila koliko bude mogla svim svecima, a naročito svetom Amvrosiju".
Najmlađi stanovnici zoološkog vrta na Paliću, blizanci prstenorepi lemuri, rođeni sredinom februara, još su bez imena. Uprava zoološkog vrta pozvala je posetioce i ljubitelje životinja budu kumovi..
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.