Zapadni analitičari proglasili su rusku rublju za najbolju svetsku valutu. Na tržištu je zaista nastala jedinstvena situacija – sankcije bi navodno trebalo da obore vrednost valute, ali se dogodilo upravo suprotno
Od početka godine rublja je ojačala prema dolaru za 11 odsto, što je maksimum među tridesetak glavnih valuta sveta, piše „Blumberg“. To je rezultat mera ruske Vlade i Centralne banke, ističu analitičari.
Blokiranje polovine zlatnih i deviznih rezervi Rusije – skoro 300 milijardi dolara primoralo je Centralnu banku da podigne referentnu kamatnu stopu na 20 odsto, da bi zaštitili ušteđevinu stanovništva. Nakon toga su monetarne vlasti ograničile kretanje kapitala. Sada ni pojedinci ni kompanije ne mogu slobodno da šalju novac u inostranstvo – samo sa posebnim dozvolama ili u skladu sa velikim ugovorima.
„Uvedena je provizija za kupovinu dolara i evra. Ograničen je izvoz sredstava iz zemlje. Domaći izvoznici su obavezani da prodaju 80 odsto devizne zarade“, podseća osnivač servisa „Košeljok.ru“ Mihail Bogdanov.
Nakon toga su neke mere ukinute, a neke oslabljene, ali rublja je nastavila da jača. Važnu ulogu u tome odigralo je naglo smanjenje uvoza iz EU i SAD.
„Malo kome su potrebni dolari i evri. Nemaju na šta da se troše“, kaže Bogdanov.
Tu su i drugi faktori: mnogi stranci su smanjili poslovanje u Rusiji, smanjila su se putovanja u inostranstvo. Uticao je i prelazak na rublje prilikom plaćanja gasa za „neprijateljske zemlje“.
Kako „Blumberg“ navodi, 20 evropskih kompanija otvorilo je račune u „Gasprombanci“, a još 14 je zatražilo potrebna dokumenta.
Koliko vredi dolar
Međutim, mnogi ne veruju u neočekivano jačanje ruske nacionalne valute. Tvrde da bi bez podrške vlasti dolar vredeo 180 rubalja, te da kurs ne odražava stvarno stanje ruske ekonomije.
„Rublja jača u veštačkim uslovima. U martu je ograničen promet novca u Rusiji. Mera je iznuđena, ali pravovremena. Prvobitna panika je utihnula. Smanjila se pomama za robom svakodnevne potrošnje. Uspeli su da uspore inflaciju. U martu se ubrzala usled nagle devalvacije rublje i rasta cena stranih proizvoda“, objašnjava glavni ekonomista informaciono-analitičkog centra „Teletrejd“ Mark Gojhman.
Kako dodaje, da bi se odredio stvarni kurs, treba ukinuti valutna ograničenja. Po proceni Gojhmana, dolar verovatno vredi oko 75-80 rubalja.
Foto: Reuters
Međutim, jaka rublja ima i drugu stranu. Glavni prihod budžeta čine porezi od isporuka u inostranstvo, pre svega nafte. Što je niži prihod izvoznika, manje je novca u državnoj kasi. Budžet za 2022. godinu uključuje kurs od 72,1 rublje i cenu ruske nafte Urals od 44,2 dolara po barelu.
Analitičari nemaju jasnu predstavu kakav će kurs rublje biti u narednim mesecima, te smatraju da sada sve najviše zavisi od odluka Centralne banke Rusije i Vlade. Na primer, regulator je ranije najavio pad prodaje devizne zarade izvoznika na 50 odsto. Po inerciji, dolar bi mogao da padne na 60-65 rubalja. Međutim, pitanje je da li je monetarnim vlastima zaista potrebna toliko jaka rublja? Eksperti smatraju da je kurs u rasponu od 70 do 75 rublji pogodan za ekonomiju i budžet zemlje...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Šiptarski ekstremisti okačili su zastave Albanije i zloglasne terorističke organizacije OVK na kapije srpskih crkava u Lipljanu, nakon čega je policija privela dvojicu provokatora!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je pokazao šta znači stvarna briga o građanima i odgovornost prema svojoj zemlji! U kasnim večernjim satima, iz prelepog sela smeštenog između Zlatibora i Priboja, nadomak Kokinog Broda, predsednik se obratio naciji i poslao snažnu, emotivnu i direktnu poruku svima u Srbiji.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Rijaliti učesnik Ivan Marinković dotakao se odnosa Maje Marinković i Asmina Durdžića, otkrivši da je u kontaktu sa njom, ali da krivi Asmina što uživa u čitavoj situaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.