Američka televizijska kuća CNBC analizirala je kako bi Rusija mogla da reaguje ako se nastavi širenje NATO-a
Izdvojene su tri moguće reakcije, a to su još intenzivnije provociranje NATO-a, sajber napadi i energetski rat. Rusija se oštro suprotstavila mogućnosti da Finska i Švedska postanu članice NATO-a te je najavila da njena reakcija neće izostati.
Intenzivnije provociranje NATO-a
Rusija poslednjih godina aktivnostima provocira reakciju NATO-a, a što podrazumeva i periodični ulazak u vazdušni prostor ovog vojnog saveza. Stručnjaci smatraju da će ovakve aktivnosti biti intenzivnije ako Finska i Švedska okončaju višedecenijsku vojnu neutralnost, piše Klix.ba.
"Ovo menja bezbednosno okruženja na celom Baltičkom moru i Arktiku. Naravno da će se nastaviti ulasci u vazdušni prostor, ali mi smo odbrambeni savez te ćemo reagovati racionalno i profesionalno. Poslednja stvar koju Rusija želi jeste sukob sa svih 30 članica NATO-a, a uskoro će ih biti 32", ukazao je bivši general američke vojske u Evropi Ben Hožis.
Foto: AP/Photo
Smatra da Rusija ne može otvoriti novi vojni front sve dok ratuje u Ukrajini. Ocenio je da ne postoji stvarna opasnost po Finsku i Švedsku. U NATO-u tvrde da ruski vojni avioni često ne emituju signal sa transpondera, a zbog čega se ne zna pozicija i visina letjelice. Osim toga, naglasili su da ne komuniciraju s kontrolorima letenja, a za šta su naveli da predstavlja rizik po civilne avione.
Sajber pomeranje vojske ka granici
Finska i Švedska su istakle da je razlog članstva u NATO-u posledica agresije Rusije na Ukrajinu, a ne da bi se antagonizirala Rusija.
Švedska premerka Magdalena Anderson je 15. maja izjavila za CNBC da je članstvo najbolja stvar za nacionalnu bezbednost. Očekuje da će ruski predsednik Vladimir Putin tražiti i učestalije sajber i hibridne ratove kao reakciju na članstvo ove države u NATO-u.
Energetski rat je još jedan način ruske reakcije. Energenti su snažan adut u ruskoj konfrontaciji Zapadu. Evropska unija u međuvremenu to pokušava da promeni.
Ekonomista Žil Moek ne isključuje mogućnost da Rusija potpuno obustavi isporuku energenata ostatku Evrope. Rusija je 13. maja objavila da će obustaviti distribuciju struje Finskoj. Prema navodima Finaca, reč je o 10 odsto od ukupne električne energije.
Foto: AP/Photo
Turska je poručila da neće podržati članstvo Finske i Švedske u NATO-u. Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je kao razlog za to istakao to što ove dve zemlje, kako je naveo, podržavaju terorističke organizacije. Kao takve je naveo Kurdsku radničku stranku (PKK) i kurdsku miliciju (YPG) u Siriji.
Ukrajinske vlasti očekuju napad na Nikolajev i Odesu, u vezi sa kojim su razmišljali o ponavljanju mariupoljskog scenarija sa stvaranjem utvrđenih područja poput Azovstalja. Međutim, ovo možda neće uspeti, prenosi ukrajina.ru
Švedski Odbor za odbranu upozorio je u novom izveštaju da bi vojni sukob Rusije i NATO-a mogao da počne „relativno uskoro“, ukoliko Moskva proceni da su politički uslovi za takav potez povoljni.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Iran je, prema oceni norveškog politikologa Glena Dizena, pokazao Moskvi model koji bi Rusija mogla da primeni prema NATO-u i baltičkim državama: ne čekati udar u pasivnoj poziciji, već unapred staviti do znanja da će svaki napad izazvati brz i proporcionalan odgovor.
Pozivi da NATO pokaže spremnost za napad na Kalinjingradsku oblast Rusije neodgovorni su i ne smeju se izgovarati olako, poručio je hrvatski predsednik Zoran Milanović, kritikujući izjavu litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinske vlasti očekuju napad na Nikolajev i Odesu, u vezi sa kojim su razmišljali o ponavljanju mariupoljskog scenarija sa stvaranjem utvrđenih područja poput Azovstalja. Međutim, ovo možda neće uspeti, prenosi ukrajina.ru
Ukrajinskim telegram kanalima širi se tvrdnja da je Rusija zvanično upozorila SAD i partnere da će između 11. i 14. juna izvesti udar „orešnikom“ po Ukrajini, ali za sada nema javne potvrde da je takvo upozorenje zaista objavljeno.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je građane Ukrajine da narednih dana ne ignorišu vazdušne uzbune zbog mogućeg lansiranja ruskih raketa "orešnik".
Nakon što je poznata novinarka i dugogodišnja urednica "Politike" Ljiljana Smajlović otvorila pitanje finansiranja "ProGlasa", organizacije na čijem čelu je Dragan Bjelogrlić, u javnosti se ponovo pokrenula rasprava o tome ko zapravo stoji iza ove inicijative i odakle dolazi novac za njene aktivnosti.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom Kolegijuma uživo u programu šokantne detalje o bivšem rektoru privatnog Megatrend univerziteta u Beogradu, Dejanu Đurđeviću, inače jednom od glavnih "pumpadžija" i blokadera.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta izjavio je danas da, kako je rekao, smišljeni napadi na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) od strane šovinističkih krugova u Zagrebu, Sarajevu, Podgorici i Prištini predstavljaju nastavak udara na Srbiju i srpski narod.
Snežana Čongradin, zvezda na zalasku tajkunskih medija i osvedočena hejterka, ponovo je napala predsednika Srbije Aleksandra Vučića i optužila ga da će "ih sve zgaziti".
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakav je to javni blam doživeo revolucionar u pokušaju Savo Manojlović, gde voli da sedi advokat blokader Božo Prelević, čime se u slobodno vreme bavi glumac blokader Tika Stanić, na koji način se opušta penzionisani policijski general-pukovnik Goran Radosavljević Guri…
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković najavio je nove obrazovne profile u oblastima šumarstva, mašinstva, elektrotehnike i vinarstva, a stručnjaci ocenjuju da će oni u potpunosti odgovoriti na potrebe tržišta rada i privrede, uz veliko interesovanje budućih đaka.
Kada se dvoje ljudi spoji u emotivnu vezu, društvo obično očekuje stvaranje zajedničkog života, porodice ili utočišta. Međutim, kriminologija poznaje i onu drugu, najmračniju stranu ljudske psihe – fenomen poznat kao "folie à deux" ili ludilo u dvoje.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu je danas doneo rešenje kojim je prema okrivljenom Veselinu Miliću produžio pritvor, koji mu po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Potpisivanjem ugovora vrednog 20 miliona dinara, Ministarstvo kulture je kroz ovogodišnji konkurs "Gradovi u fokusu 2026" omogućilo Apatinu izgradnju kompletnih instalacija i završne građevinsko-arhitektonske radove na Kući "Turski", odnosno budućem apatinskom muzeju.
Glumica Ivana Dudić ozbiljno je zabrinula sve svoje pratioce na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju na kojoj se jasno vide jezive modrice i ogrebotine po celom licu.
Čuveni britanski slikar Dejvid Hokni, jedan od najuticajnijih i najvažnijih umetnika 20. i 21. veka, preminuo je u 88. godini, zvanično je saopštila njegova predstavnica za javnost.
Numerologija brojevima pripisuje posebno značenje, a među njima se izdvajaju 3, 6 i 8, za koje se veruje da privlače ljubav, sreću i finansijski uspeh.
Tokom leta klima radi punom snagom, a u njenoj unutrašnjosti se gomilaju vlaga i nečistoće. Srećom, mnogi modeli imaju opciju koja olakšava održavanje uređaja.
Melanija Tramp pojavila se u Vašingtonu u elegantnom izdanju koje je, po mišljenju mnogih, još jednom potvrdilo zašto važi za jednu od najbolje obučenih žena na političkoj sceni.
Bivša rijaliti učesnica Kristina Spalević definitivno je stavila tačku na odnos sa Kristijanom Golubović, te je istakla da udvarači mogu da se spreme da joj priđu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.