ZAPAD POKOLEBAN, MORAL KIJEVA SVE NIŽI, A MOSKVA IDE KA POBEDI! Preokret ruske vojske bio je pun pogodak, neprijatelj ofanzivu proglasio "ćorsokakom" kad ono...
Neodlučnost ukrajinskih saveznika mogla bi osuditi zemlju na dugi rat iscrpljivanja koji ide na ruku Rusiji
Upitan nedavno zašto međunarodne sile koje su bile na strani Bele armije u ruskom građanskom ratu nisu uspele da utiču na ishod, vojni istoričar Entoni Bivor je primetio da Zapad"nije mogao da se odluči“ — međunarodne pristalice protivnika boljševika bile su podeljene i kolebljive.
Drugi ključni faktor u porazu Kozaka i Beloarmejaca na jugu Rusije bila je teškoća u njihovom snabdevanju.
- Crveni su imali ogromnu prednost sa unutrašnjim linijama [snabdevanja]“ -rekao je Bivor za BBC.
To je ono što je spaslo boljševike krajem 1919. i što je frustriralo tadašnjeg britanskog državnog sekretara za rat Vinstona Čerčila.
- Ne mogu da verujem. Crveni su bili u potpunom povlačenju, a sada se odjednom čini da pobeđuju bele na svim frontovima. Šta se desilo? - pitao se ogorčeni Čerčil.
Danas se čini da smo na ivici sličnog zaokreta - i to iz istih razloga
Ruske snage ne pobeđuju Ukrajince na svim frontovima, ali njihova vojna kampanja napreduje, iako su mnogi zapadni vojni stratezi računali da će "preambiciozna" ofanziva završiti u ćorsokaku. Sada, usredsređene na proširenje teritorije koju kontrolišu u regionu Donbasa na istoku Ukrajine, i konsolidaciju kopnenog mosta između ukrajinskog kopna i Krima, ruske snage polako beleže sve veće dobitke.
Ukrajinci danas imaju prednosti koje nije imala Bela armija. Oni su ujedinjeni i brane domaći teren, i još uvek su na talasu svoje uspešne i improvizovane odbrane Kijeva, koja se oslanjala na kontranapade malih komandosa i agilne taktike pobunjenika koje su demoralisale ionako nedovoljno motivisane ruske trupe.
Ali samopouzdanje zemlje počinje da erodira
Preovladava utisak da je Rusija izvela značajan vojni preokret. Sukob je evoluirao u rat iscrpljivanja u kojem se ruske snage oslanjaju na lakšu liniju snabdevanja. Moskva sporo ali stabilno napreduje na liniji fronta, a zapadne sankcije nisu uspele da podstaknu šire protivljenje ratu u Rusiji.
Ukrajina je takođe propala i sada prijavljuje sve veći broj žrtava, približno isto kao i Rusija, kažu zapadni zvaničnici. Prošle nedelje ukrajinski zvaničnici su priznali da u borbama u Donbasu svakog dana gine oko 150 ukrajinskih vojnika, a oko 800 bude ranjeno.
Oni se mogu zameniti — Ukrajini ne nedostaje patriotskih zamena — ali mnogi od žrtava su iskusni borci. A ukrajinski komandanti sa kojima je Politiko razgovarao priznaju da moral počinje da opada i umor — kao i šok od borbi — nastaje, uglavnom zahvaljujući intenzivnom artiljerijskom bombardovanju Rusije.
Ako žele da spreče da se ovaj sukob pretvori u rat iscrpljivanja koji ide na ruku Rusiji — rat koji rizikuje da ugrozi evropsku javnu i političku podršku Ukrajini — zapadni saveznici Kijeva će morati da podignu ulog i isporuče mnogo više sistema oružja dugog dometa kako bi se izjednačile šanse na bojnom polju, kažu ukrajinski komandanti na terenu. Slično kao što su to učinili isporukom protivtenkovskih projektila ubrzo nakon ruske invazije, što je pomoglo u odbijanju ruskih oklopnih kolona koje su pretile Kijevu.
Foto: AP/Photo
Ukrajinci imaju na raspolaganju artiljeriju kalibra 152/155 milimetara i višecevne raketne sisteme Grad koji ne mogu da se porede sa ruskim taktičkim balističkim raketama Iskander, koje mogu da se lansiraju na skoro 300 kilometara od svoje mete, ili njihovim višecevnim raketnim bacačima BM-30 Smerč i sovjetskim Točka balističkim raketama, koje mogu da budu ispaljene sa dvostruko veće udaljenosti od one koju Ukrajinci trenutno mogu da dosegnu.
Ovog meseca, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države su se složile da isporuče neke od sistema naoružanja koji su Ukrajinci očajnički tražili. Britanija će isporučiti višestruke raketne sisteme M270, koji mogu da ispale 12 projektila za manje od jednog minuta sa dometom od 80 kilometara, a Vašington će poslati njihov ekvivalent HIMARS.
Foto: wikipedia.org
Ovi artiljerijski sistemi će nesumnjivo ojačati ukrajinsku odbranu, ali njihov stvarni uticaj će zavisiti od broja obezbeđenih sistema, količine municije i koliko brzo Ukrajinci mogu da budu obučeni za njihovu upotrebu, kaže Sem Kreni-Evans iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi.
A ukrajinski komandanti su već razočarani brojem sistema koji su im trenutno namenjeni — tri iz Ujedinjenog Kraljevstva i četiri iz SAD.
Kažu da to nije dovoljno, da je potrebno još mnogo da se Rusi zadrže, a kamoli da ih potiskuju. Oni su takođe frustrirani što moraju da pristanu na zapadni uslov o njihovoj upotrebi — naime, da se ne smeju koristiti za gađanje preko ruske granice, lišavajući Ukrajinu mogućnosti da poremeti rusku logistiku, na isti način na koji je Moskva počela da gađa skladišta u Ukrajini u kojima se nalazi oružje koje je poslao Zapad.
Kao da se borimo sa jednom rukom vezanom iza leđa, žale se Ukrajinci
Pre nedelju dana, Rusija je gađala tenkove koji su poslati iz istočne Evrope i parkirani u Kijevu, kao i depo za popravku vozova u gradu — prvi put za više od mesec dana da je granatiran ukrajinski glavni grad. A ruski predsednik Vladimir Putin i njegovi pomoćnici, uključujući ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, upozorili su da će se preusmeriti na logističke mete, uključujući "objekte koje još nismo pogodili“, u slučaju da Zapad isporuči raketne sisteme dugog dometa.
Takve pretnje razlog su kolebanja Zapada o tome šta da isporuči i kada, kao i o pravilima angažovanja, priznaju neki zvaničnici.
- Umoran sam da slušam izgovore o tome koliko je vremena potrebno za obuku vojnika. Počnite da ih trenirate sada!
Ali da bi se to dogodilo, zapadne sile će konačno morati da se odluče i brzo deluju – ili da osude Ukrajinu na dug rat iscrpljivanja koji odgovara Rusiji.
Glavnokomandujući ukrajinske vojske izjavio je danas da je Rusija koncentrisala svoje glavne udarne snage na severu Luganske oblasti i da pokušava da napada istovremeno u devet pravaca
Rusija je izvela jedan od najžešćih vazdušnih napada na Ukrajinu od početka rata, a udari su pogodili Kijev, zapadne oblasti zemlje, energetske objekte, prugu, luke i drugu infrastrukturu važnu za ukrajinsku pozadinu.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Moskva je proglasila primirje od ponoći 8. maja do 10. maja, povodom obeležavanja 81. godišnjice Pobede sovjetskog naroda u Velikom otadžbinskom ratu, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Evropska unija nema nameru da menja svoje prisustvo u Kijevu ili evakuiše svoje diplomate, izjavio je portparol Evropske komisije Anvar el Anuni na konferenciji za medije u Briselu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavnokomandujući ukrajinske vojske izjavio je danas da je Rusija koncentrisala svoje glavne udarne snage na severu Luganske oblasti i da pokušava da napada istovremeno u devet pravaca
Jedna obična prijava nestanka za 48 sati pretvorila se u pravu misteriju. Aleksandru Nešoviću Baji, poznatijem kao članu Kekine grupe, gubi se svaki trag u noći između utorka i srede, a istraga je dovela čak do hapšenja načelnika beogradske policije Veselina Milića.
Predsednik Aleksandar Vučić poručio je danas da Srbija mora da sačuva punu stabilnost, političku i ekonomsku bezbednost i istakao da je Srbija jedna od najbezbednijih zemalja.
Jedan od ideologa blokadera, profesor Milo Lompar, danas je učestvovao na tribini u Kragujevcu, gde je doveo crnokapuljaše i jezive, suspektne likove s fantomkama da budu deo njegove lične garde, otkriva Informer.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
Mercedes je u Štutgartu osvežio S-klasu sa 2.700 promena kako bi zadržao tron luksuza. Nova limuzina stiže sa AI tehnologijom i moćnim hibridima za vrhunski komfor.
Nakon zime, mnoge radionice nude "prolećne preglede" automobila koji se često predstavljaju kao povoljni, ali se dešava da vozači na kraju plate visoke račune za dodatne usluge koje zapravo nisu ni bile potrebne.
Policija je danas u selu Ljukovo kod Inđije zaplenila beli automobil "folksvagen" u sklopu opsežne istrage koja se odvija od jutarnjih časova na dve lokacije kod Inđije.
Tokom dana došlo je do teške saobraćajne nezgode na magistralnom putu Bijelo Polje - Mojkovac kada je vozač putničkog automobila iz nepoznatih razloga izgubio kontrolu i sleteo u kanal pored puta.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Pevač Sloba Vasić danas je sa odeljenja toksikologije VMA prebačen u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" jer mu se stanje naglo pogoršalo.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar