RUSIJA ĆE UDARITI ŽESTOKO, ZAPAD I KIJEV MOLIĆE ZA MIR... Sve dok za lidere imaju besmislene brbljivace i lopove, a ne ozbiljne političare Evropa i Zapad će patiti!
Izjave pojedinih američkih zvaničnika da antiruske sankcije dovode do nepoželjnih posledica po same SAD i njihove kompanije - zajedno sa stalno pokretanom temom slabosti ukrajinskog režima - sugerišu da će zapadni političari uskoro tražiti kompromis sa Rusijom
Međutim, takva razmišljanja zaslužuju nekoliko ozbiljnih upozorenja.
Najvažnije od njih je da se greška SSSR, koji je sredinom sedamdesetih poverovao u slabljenje Zapada, ne sme ponoviti.
Po narodnom predanju, knez Grigorij Orlov je posle Česmenske pobede nad turskom flotom poslao u Sankt Peterburg depešu čiji je tekst počinjao rečima: „Gospod je bio milostiv, Carice matuško, našla se eskadra lošija od naše."
Čak i ako u narednim godinama Rusija uspe u konfrontaciji sa silama Zapada, to ne znači da će taj uspeh biti potpuno zaslužen i da je vreme da nađemo svoju unutrašnju harmoniju.
Naša spoljnopolitička dostignuća u velikoj meri su rezultat fundamentalnih problema sa kojima se SAD i njihovi saveznici suočavaju u ekonomiji, kao i na nivou svojih političkih sistema.
Već sada treba shvatiti da sve to nije zasluga Rusije, iako pojedinačne odluke - kao što je, na primer, prebacivanje trgovine energentima u rublje - zaista dovode Zapad u neobičan položaj. Zasluge Rusije su i čvrstina i doslednost povodom „ukrajinskog pitanja".
Stoga bi najalarmantnije bilo da sebi pripišemo dostignuća koja su u stvari rezultat objektivnog toka istorije.
Moramo jasno da shvatimo da uprkos činjenici da je naša stvar pravedna, nismo mi ti koji guramo Zapad u taktički poraz, već njegove sopstvene greške i dosadašnja nesposobnost da poboljša svoj unutrašnji poredak. Ali, to ne znači da se to neće dogoditi u narednih 15-20 godina. A onda će se Rusija, ako bude oslabljena, suočiti sa spremnijim i ništa manje odlučnim neprijateljem nego sada.
Globalna igra, koja je počela da se vrti velikom brzinom nakon početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, trajaće još dugo - i uopšte ne treba računati na nastupanje bilo kakvog trajnog stanja.
Protivnici Rusije će se u narednim mesecima suočiti sa takvim problemima da će neizbežno morati da nađu prostor za taktički kompromis. Vrlo je verovatno da će u okviru tog kompromisa ukrajinski problem u svojoj najvažnijoj dimenziji, povezan sa direktnim pretnjama ruskoj bezbednosti, nekako biti rešen ili bar - delimično rešen
Ukrajinski problem najverovatnije neće biti moguće rešiti bez sveobuhvatnog i dugoročnog rada na promeni svesti ukrajinskog društva. Problem će postojati čak i ako Ukrajina bude svedena na površinu od samo 2 kvadratna kilometra. I tolika država sa mentalitetom dosadašnje Ukrajine biće pretnja.
Niko nam ne obećava mir. Praktično svi posmatrači ne sumnjaju da će većina mera ekonomskog rata protiv Rusije posle, uvedenih 24. februara, ostati na snazi i da će biti usmerena na postupno davljenje ruske države i stanovništva.
Možda će taktičko povlačenje Zapada u Istočnu Evropu biti praćeno ukidanjem ili ublažavanjem onih „sankcija" koje najviše štete Amerikancima i samim Evropljanima. Ali se kurs borbe protiv Rusije nikada neće promeniti. Sve dok ruska država zadrži svoj suverenitet, što znači - zauvek.
Ova borba će biti jedan od najvažnijih faktora strukturisanja međunarodnog poretka u narednim decenijama.
Treba imati na umu da Zapad uglavnom ima običaj da igra na duge staze, a taktički neuspeh u sprovođenju najagresivnijih planova neće biti razlog za ozbiljnu reviziju njegovog ponašanja.
Štaviše, Amerikanci i Evropljani imaju iskustvo u rešavanju unutrašnjih problema da bi zadržali konkurentske prednosti i sposobnost da nateraju ostatak sveta da sledi njihova pravila.
Alternativa unutrašnjoj mobilizaciji za Zapad je samo rasplamsavanje globalnog nuklearnog rata koji bi uništio celo čovečanstvo. A to se tamo ne vidi kao izlaz, pošto racionalna zapadna civilizacija isključuje samoubilačke odluke.
Bilo bi krajnje neozbiljno misliti da će ovakva situacija trajati još dugo.
Nakon što Rusija pobedi u Ukrajini i prebrodi prvi talas ekonomskog rata sa Zapadom, sukob će postati hroničan. To znači da će spoljna politika - čiji će smisao biti u borbi protiv Rusije i Kine a za globalnu moć i resurse - ponovo postati u SAD i Evropi delo talentovanijih i obrazovanijih ljudi od sadašnjih.
Sada je Zapad paralizovan dogmatskom percepcijom političke stvarnosti - života u svetu izgrađenom na ruševinama Hladnog rata. Ali, u životu naše generacije, sve se može promeniti.
Sada imamo posla sa Zapadom u vreme njegove najveće slabosti u odnosu na prethodne decenije. Zapadna Evropa ni posle Drugog svetskog rata nije bila u ovakvom intelektualnom siromaštvu kao sada, a da ne govorimo o Sjedinjenim Državama, za koje je sredina 20. veka bila početak procvata. Ali, ovo neće trajati u nedogled.
Rusija i Kina će se kroz 15-20 godina vrlo verovatno suočiti sa drugačijim Zapadom - a ne sa grupom besmislenih brbljivaca ili lopova, kakve gledamo sada, već sa sasvim ozbiljnim političarima, odlučnim da se bore.
Njihovi ciljevi se neće promeniti - samo će metodi biti novi.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Prema navodima ukrajinskih novinara, Rusija je spremna da razmotri energetsko primirje do kraja 2026. godine i čak prihvati zadržavanje ukrajinske kontrole nad delom Donbasa, ali pod uslovom da Kijev pristane na ozbiljna vojna ograničenja, a NATO povuče deo svog naoružanja iz istočne i severne Evrope.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Zapad stvara stalni mehanizam vojnog snabdevanja Ukrajine u okviru formata "Ramštajn“ i 'koalicije voljnih", izjavio je stalni predstavnik Rusije pri Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Dmitrij Poljanski.
Ukrajina neće moći da postigne mirovni sporazum sa Rusijom dok je Volodimir Zelenski na vlasti, izjavio je bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme Oleg Soskin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao zapadne države zbog ublažavanja sankcija Rusiji, zahtevajući da Vašington i evropski saveznici prestanu da ukidaju ekonomska ograničenja koja su prethodno uveli Moskvi.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Govorom Jugoslava Gašića o tome zašto bi kandidat sa Studentske liste Aleksandar Čupić trebalo da bude izabran za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije nisu oduševljeni ni oni koji su žestoko podržavali takozvane studente.
Vladajuća većina donela je odluku da za šefa poslaničke grupe "Studentska lista" izabere Jova Bakića, koji je prethodne dve godine pretio političkim neistomišljenicima jurenjem po ulicama, "dinstanjem" i "prženjem", i vređao Srpsku pravoslavnu crkvu, patrijarha Porfirija i pravoslavne vernike!
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je zahtev potpredsedniku Visokog saveta tužilaštva (VST) za hitnu reakciju podovom neprimerenog uticaja javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva Branka Stamenkovića na VJT u Beogradu, disciplinskog tužioca VST i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.
Poslanica poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' Marina Raguš održala je oštar i emotivan govor na drugom zasedanju Skupštine Srbije u 15. sazivu, tokom kojeg se posebno obratila predsedavajućem Stojanu Radenoviću, ali i poslala jasnu poruku novoj parlamentarnoj većini.
Vladimir Štimac, suprug zamenice šefa poslaničke grupe ''Studentska lista - Studenti pobeđuju'', uputio je otvorene pretnje hapšenjem lideru opozicije Aleksandru Vučiću, kao i svim ostalim poslanicima koji ne pripadaju njegovim "studentima".
Aleksandar Vučić, lider opozicije, je tokom drugog dana zasedanja konsitutivne sednice novog saziva Skupštine Srbije, prokomentarisao govor kojim je juče predstavljen Aleksandar Čupić, kandidat Studentske liste za predsednika parlamenta.
Iz Mađarske naftne kompanije MOL istakli su danas kako su pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle su u novu fazu i oni sada, osim pregovora, mogu pokrenuti povezane postupke za dobijanje regulatornih odobrenja.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali je istakao da su više puta tražili od predstavnika Studentske liste da se izjasne o planovima za Ekspo 2027, jer kompanije koje učestvuju u njenoj organizaciji i izgradnji očekuju odgovore i podršku.
U slučaju smrti 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša, 21. oktobra, u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu, broj osumnjičenih porastao je na osam, dok je u dokumentima detaljno opisano i postupanje sada uhapšene lekarke na specijalizaciji.
Od desetoro dece koja su u utorak, 17. novembra, primljena u Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Srbije (UKCS) nakon incidenta na pokretnim stepenicama u beogradskom tržnom centru, troje je hirurški zbrinuto, saopšteno je danas iz UKCS.
Stariji muškarac zadržan je do 48 sati zbog sumnje na nasilje u porodici pošto je, prema navodima prijave, supruzi polomio butnu kost, u selu Lopardince kod Bujanovca.
Beogradska policija uhapsila je u utorak muškarca (52) zbog sumnje da je u svom stanu u beogradskoj opštini Palilula počinio brutalno nasilje nad dvadesetdevetogodišnjom devojkom, koju je danima držao zatvorenu protiv njene volje.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Duboko unutar Arktičkog kruga, oko 3.000 kilometara severno od Moskve, nalazi se Noriljsk - industrijski grad sa oko 176.000 stanovnika. Sa prizorima koji podsećaju na postapokaliptične filmove, snegom koji zatrpava ulice i temperaturom koja je u minusu oko 240 dana godišnje, s pravom nosi titulu najdepresivnijeg grada na svetu.
Estradni par Biljana Jevtić i Aca Ilić imaju ogroman razlog za slavlje - njihov sin jedinac, Ivan Ilić, zvanično je postao član Advokatske komore Beograda.
Pevačica Ružica Čavić proživela je težak životni period jer se punih šest godina borila za potomstvo, a na tom putu veliku snagu pronalazila je u veri, obilazeći svetinje, a poseban preokret doneo joj je sudbinski susret sa monahinjom Femilijom.
Sanja Ćajić, supruga pevača i kompozitora Mirka Ćajića, izgubila je život u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Orlovače, a za sobom je ostavila neutešnu porodicu, prijatelje, ali i komšije koje su je veoma poštovale.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.