Dronovi u ratu služe za izviđanje, ali i kao smrtonosno oružje. Reporter DW je obišao jednu letonsku firmu za proizvodnju vojnih dronova koja ne uspeva da zadovolji potražnju – do koje je doveo pre svega rat u Ukrajini
Senzori koji reaguju na otisak prsta, dupla sigurnosna vrata, mrežice za kosu, laboratorijske kecelje, zaštita na cipelama. Onaj ko ulazi u halu za proizvodnju dronova, mora biti sterilno čist.
„Kada sam počela da radim ovde, nisam znala u koju stranu da okrećem odvijač“, priča nam jedna Ukrajinka o početnim iskustvima sa šrafovima.
Posle izbijanja rata, mnoge Ukrajinke koje rade ovde došle su u Letoniju kao izbeglice. U svojoj zemlji su radile kao bibliotekarke ili knjigovođe. Sada prave bespilotne letelice za ukrajinsku armiju. Ugrađuju motore u dronove i montiraju delove kamera. Većina njih je ovde tek odnedavno. Letonska firma za koju rade, „Atlas aerospejs“, nedavno se suočila sa drastičnim povećanjem broja porudžbina – i morala je da zaposli više radnika. Kupci se posebno interesuju za vojne izviđačke dronove.
„Ranije sam bio srećan kada bismo uspeli da prodamo deset dronova za mesec dana, a danas prodajemo 700 komada mesečno i to još nije dovoljno“, kaže direktor „Atlas aerospejsa“ Ivan Tolčinski.
Tolčinski je rođen u Ukrajini, a odrastao je u Izraelu. Ima 36 godina i ratni je veteran. Kao izraelski vojnik se borio u Libanu – bio je snajperista u specijalnoj jedinici. Kasnije je studirao vazduhoplovnu i svemirsku tehniku. To što je njegova firma u Letoniji, puki je slučaj, kaže: proizvodnja dronova u Izraelu bi koštala mnogo više.
„Revolucija na taktičkom nivou“
„Atlas aerospejs“ pravi male dronove na sklapanje koji mogu da se nose u ruksaku. Firma je prvobitno bila orijentisana na civilno tržište, ali se postepeno fokusirala na vojsku. Sada proizvodi dronove po standardima NATO.
Pre rata u Ukrajini, glavni kupac je bila holandska vojska, ali sada su Holanđani gotovo neprimetni na listi naručilaca. Ukrajinske specijalne jedinice često koriste izviđačke dronove. Oni mogu da lete iznad nepoznatog terena i direktno prenose sliku svojih kamera u štab. Raspolažu i infracrvenim kamerama za noćno snimanje. Do sada je „Atlas“ isporučio ukrajinskoj armiji više od 100 dronova, još više je poručeno.
„Reč je o revoluciji na taktičkom nivou“, kaže Tolčinski. „Vojnici na terenu sada mogu samostalno da izviđaju okolinu. Ako, na primer, jedna grupa vojnika hoće da pređe preko nekog puta, pre toga može pomoću dronova da proveri da li je sa druge strane zaseda.“
„Sada imamo vojnike koji mogu da delaju samostalnije, jer sada sami mogu da saznaju šta je iza sledećeg zida ili brda.“
Dronovi bacaju bombe kućne proizvodnje
Iz tog razloga su dronovi posle Drugog svetskog rata postali sveprisutni. Posebno su popularni dronovi široke potrošnje koje je relativno lako preudesiti tako da mogu da bacaju i male bombe.
Na internetu ima mnogo video-snimaka na kojima vojnici pokazuju kako modifikuju dronove. Bombe koje se aktiviraju na vreme ili udarom u podlogu se za dronove pričvršćuju mehanizmom proizvedenim u 3D-štampaču.
Украинцы оснастили дроны механизмами для сброса небольших гранат и атакуют с воздуха отдельные группы российских солдат. Давайте разберемся как они это делают ⬇️ pic.twitter.com/MulQkFvTwI
— IanMatveev (@ian_matveev) April 29, 2022
Bombe se ispuštaju pomoću daljinskog upravljača. Mnogi popularni dronovi koji se svuda prodaju proizvode se u Kini.
Ukrajinski vojnici su optužili firmu DJI, vodećeg svetskog proizvođača civilnih dronova, da prenosi ruskoj vojsci podatke o lokaciji i letovima svojih dronova. DJI to poriče.
Civilni dronovi imaju i jednu veliku manu: njima se upravlja na fiksnoj frekvenciji koja može da se ometa specijalnim uređajima zvanim „džemeri“. Oni mogu da izazovu i pad drona. Dronovi firme „Atlas aerospejs“ stalno menjaju radne frekvencije – i zbog toga su vrlo omiljeni.
U letonskoj fabrici, grupa žena je nagnuta nad sto za montažu. Uz pomoć rukavica, pinceta i skalpela, uvežbavaju precizan rad – sklapanje kamere za jedan dron. Dve radnice su iz Ukrajine i ponosne su na svoj rad:
„Mi pravimo dronove za ukajinsku armiju. Uz njihovu pomoć, dobićemo rat“, kaže jedna od njih.
„Atlas“ već planira gradnju još jednog proizvodnog pogona da bi mogao da zadovolji potražnju. Koliko god dronova napravili, Ukrajina hoće – još. Jedan borbeni dron ima prosečan „radni vek“ od 48 sati. Posao je više nego unosan.
Više od 350 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine i 20 jedinica vojne tehnike iz rezervnog sastava operativno-taktičke grupe „Kahovka“ uništeno je visokopreciznim vazdušnim raketama na teritoriji brodogradilišta u Nikolajevu, saopštio je portparol Ministarstva odbrane Rusije general-potpukovnik Igor Konašenkov
Ukrajinski dronovi korišćeni za napade na Rusiju mogli su biti pripremani i lansirani sa poligona na teritoriji Letonije, izjavio je za TASS generalni konstruktor Centralnog konstruktorskog biroa za bespilotne sisteme Andrej Kuzjakin.
Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od 350 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine i 20 jedinica vojne tehnike iz rezervnog sastava operativno-taktičke grupe „Kahovka“ uništeno je visokopreciznim vazdušnim raketama na teritoriji brodogradilišta u Nikolajevu, saopštio je portparol Ministarstva odbrane Rusije general-potpukovnik Igor Konašenkov
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Una Čolić, starija ćerka pevača Zdravka Čolića, poznata je po tome što često deli detalje iz života sa pratiocima na društvenim mrežama, a tako je bilo i ovog puta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.