Dronovi u ratu služe za izviđanje, ali i kao smrtonosno oružje. Reporter DW je obišao jednu letonsku firmu za proizvodnju vojnih dronova koja ne uspeva da zadovolji potražnju – do koje je doveo pre svega rat u Ukrajini
Senzori koji reaguju na otisak prsta, dupla sigurnosna vrata, mrežice za kosu, laboratorijske kecelje, zaštita na cipelama. Onaj ko ulazi u halu za proizvodnju dronova, mora biti sterilno čist.
„Kada sam počela da radim ovde, nisam znala u koju stranu da okrećem odvijač“, priča nam jedna Ukrajinka o početnim iskustvima sa šrafovima.
Posle izbijanja rata, mnoge Ukrajinke koje rade ovde došle su u Letoniju kao izbeglice. U svojoj zemlji su radile kao bibliotekarke ili knjigovođe. Sada prave bespilotne letelice za ukrajinsku armiju. Ugrađuju motore u dronove i montiraju delove kamera. Većina njih je ovde tek odnedavno. Letonska firma za koju rade, „Atlas aerospejs“, nedavno se suočila sa drastičnim povećanjem broja porudžbina – i morala je da zaposli više radnika. Kupci se posebno interesuju za vojne izviđačke dronove.
„Ranije sam bio srećan kada bismo uspeli da prodamo deset dronova za mesec dana, a danas prodajemo 700 komada mesečno i to još nije dovoljno“, kaže direktor „Atlas aerospejsa“ Ivan Tolčinski.
Tolčinski je rođen u Ukrajini, a odrastao je u Izraelu. Ima 36 godina i ratni je veteran. Kao izraelski vojnik se borio u Libanu – bio je snajperista u specijalnoj jedinici. Kasnije je studirao vazduhoplovnu i svemirsku tehniku. To što je njegova firma u Letoniji, puki je slučaj, kaže: proizvodnja dronova u Izraelu bi koštala mnogo više.
„Revolucija na taktičkom nivou“
„Atlas aerospejs“ pravi male dronove na sklapanje koji mogu da se nose u ruksaku. Firma je prvobitno bila orijentisana na civilno tržište, ali se postepeno fokusirala na vojsku. Sada proizvodi dronove po standardima NATO.
Pre rata u Ukrajini, glavni kupac je bila holandska vojska, ali sada su Holanđani gotovo neprimetni na listi naručilaca. Ukrajinske specijalne jedinice često koriste izviđačke dronove. Oni mogu da lete iznad nepoznatog terena i direktno prenose sliku svojih kamera u štab. Raspolažu i infracrvenim kamerama za noćno snimanje. Do sada je „Atlas“ isporučio ukrajinskoj armiji više od 100 dronova, još više je poručeno.
„Reč je o revoluciji na taktičkom nivou“, kaže Tolčinski. „Vojnici na terenu sada mogu samostalno da izviđaju okolinu. Ako, na primer, jedna grupa vojnika hoće da pređe preko nekog puta, pre toga može pomoću dronova da proveri da li je sa druge strane zaseda.“
„Sada imamo vojnike koji mogu da delaju samostalnije, jer sada sami mogu da saznaju šta je iza sledećeg zida ili brda.“
Dronovi bacaju bombe kućne proizvodnje
Iz tog razloga su dronovi posle Drugog svetskog rata postali sveprisutni. Posebno su popularni dronovi široke potrošnje koje je relativno lako preudesiti tako da mogu da bacaju i male bombe.
Na internetu ima mnogo video-snimaka na kojima vojnici pokazuju kako modifikuju dronove. Bombe koje se aktiviraju na vreme ili udarom u podlogu se za dronove pričvršćuju mehanizmom proizvedenim u 3D-štampaču.
Украинцы оснастили дроны механизмами для сброса небольших гранат и атакуют с воздуха отдельные группы российских солдат. Давайте разберемся как они это делают ⬇️ pic.twitter.com/MulQkFvTwI
— IanMatveev (@ian_matveev) April 29, 2022
Bombe se ispuštaju pomoću daljinskog upravljača. Mnogi popularni dronovi koji se svuda prodaju proizvode se u Kini.
Ukrajinski vojnici su optužili firmu DJI, vodećeg svetskog proizvođača civilnih dronova, da prenosi ruskoj vojsci podatke o lokaciji i letovima svojih dronova. DJI to poriče.
Civilni dronovi imaju i jednu veliku manu: njima se upravlja na fiksnoj frekvenciji koja može da se ometa specijalnim uređajima zvanim „džemeri“. Oni mogu da izazovu i pad drona. Dronovi firme „Atlas aerospejs“ stalno menjaju radne frekvencije – i zbog toga su vrlo omiljeni.
U letonskoj fabrici, grupa žena je nagnuta nad sto za montažu. Uz pomoć rukavica, pinceta i skalpela, uvežbavaju precizan rad – sklapanje kamere za jedan dron. Dve radnice su iz Ukrajine i ponosne su na svoj rad:
„Mi pravimo dronove za ukajinsku armiju. Uz njihovu pomoć, dobićemo rat“, kaže jedna od njih.
„Atlas“ već planira gradnju još jednog proizvodnog pogona da bi mogao da zadovolji potražnju. Koliko god dronova napravili, Ukrajina hoće – još. Jedan borbeni dron ima prosečan „radni vek“ od 48 sati. Posao je više nego unosan.
Više od 350 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine i 20 jedinica vojne tehnike iz rezervnog sastava operativno-taktičke grupe „Kahovka“ uništeno je visokopreciznim vazdušnim raketama na teritoriji brodogradilišta u Nikolajevu, saopštio je portparol Ministarstva odbrane Rusije general-potpukovnik Igor Konašenkov
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od 350 pripadnika Oružanih snaga Ukrajine i 20 jedinica vojne tehnike iz rezervnog sastava operativno-taktičke grupe „Kahovka“ uništeno je visokopreciznim vazdušnim raketama na teritoriji brodogradilišta u Nikolajevu, saopštio je portparol Ministarstva odbrane Rusije general-potpukovnik Igor Konašenkov
Predsednik Aleksandar Vučić obišao je danas lokaciju za izgradnju nove zgrade Klinike za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra Niš i Naučno-tehnološki park u Nišu.
Rusija treba da prinudi Ukrajinu na kapitulaciju fizičkom likvidacijom ljudi iz samog vrha vlasti u Kijevu, uključujući šefa kabineta predsednika Kirila Budanova.
Samo vi pretite, udrite, radite šta hoćete, ali nikada i nikako nećete uspeti da u Srbima ubijete Ratka Mladića. General je danas življi nego ikada pre, on nije umro i neće umreti sve dok je Srpske i Srbije, sve dok je srpstva vaskolikog.
Srpska napredna stranka (SNS) održala je u Nišu sednicu Glavnog odbora na kojoj je Aleksandar Vučić izglasan kao kandidat za premijera na predstojećim izborima, nakon toga se obratio i govorio o pritiscima koje Srbija trpi zbog toga što se ne dodvorava nikome i ne odriče generala Ratka Mladića.
Aleksandar Vučić i zvanično je kandidat za premijera liste "Ujedinjena Srbija", a nakon što je izabran za nosioca liste obradio se javnosti i građanima Srbije.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
Presednik Srbije Aleksandar Vučić je obišao lokaciju za izgradnju nove zgrade Klinike za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra Niš, u koju će biti uloženo 100 miliona evra.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" izdao je upozorenje zbog izuzetno visokih temperatura koje će u pojedinim mestima danas dostići i 36 stepeni Celzijusa. Građanima se savetuje da ne izlaze napolje bez preke potrebe.
Električni trotineti sve su češći na ulicama, ali sa njihovom popularnošću raste i broj vozača koji ne poštuju osnovna saobraćajna pravila. Za pojedine prekršaje kazne iznose 3.000 ili 10.000 dinara, dok za najteže prekršaje mogu da dostignu čak 120.000 dinara.
Bliska komšinica porodice iz Velikog Gradišta kaže da meštani i dalje ne mogu da poveruju da se u njihovom mestu pre samo sedam dana dogodio strašan zločin kada je B. K. ubio zeta i sestričinu, a teško ranio rođenu sestru i njenu svekrvu, pa izvršio samoubistvo.
Šapčanin P. Ž. (34) uhapšen je zbog sumnje da je 17. avgusta ove godine, protivno njegovoj volji, muškarca N. J. (34) automobilom odvezao na jedan salaš u Prnjavoru i tamo ga zlostavljao i polno uznemiravao.
Tokom popodnevnih sati na magistralnom putu Čačak - Požega u Ovčarsko-kablarskoj klisuri došlo je do teže saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala putnička vozila i motociklista.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Kisele ljute papričice su pravi specijalitet za ljubitelje pikantnih zalogaja. Kiselkaste, hrskave i pune ukusa, savršeno se uklapaju uz gotovo svako jelo, a posebno uz masnije specijalitete, pečenje i roštilj.
Odmetnuti OpenAI agenati napali su jedan nemački sajt ovog proleća i pretvorili ga u oglasnu tablu za druge AI agente, pokazuju istraživanje objavljeno je 4. septembra 2026. godine.
Ako želite da produžite leto, a pritom izbegnete najveće gužve i vreve koje prate jul i avgust, Krit je jedan od najboljih izbora za septembarsko letovanje.
Klavijaturista Aleksandar Stanimirović i pevačica Barbara Bojović ne kriju svoju ljubav, a pažnju javnosti privukle su fotografije na kojima su oni vidno zaljubljeni.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.