Ukrajina stvara novu vojnu istoriju! Nikada ranije planirana vojna operacija nije bila tako široko najavljivana, objavljivana i javno raspravljana u svim detaljima čak i pre nego što je počela. Od trenutka kada je ministar odbrane Ukrajine Aleksij Reznikov sa stranica britanskog Tajmsa otvoreno rekao da je vojska dobila naređenje od predsednika Volodimira Zelenskog da počne napad na jug Ukrajine, bukvalno svi su pisali i pričali o budućnosti i kontraofanzivi na Herson.
Mislim da ako sada probudite običnog Ukrajinca koji živi u informacionoj kupoli propagandnih resursa Kijeva, on neće oklevati da vam kaže datume i mesta predstojećih bitaka tokom „oslobođenja" Hersonske i Zaporoške oblasti. Prvo je izuzetno pričljivi šef ukrajinske obaveštajne službe Kiril Budanov objavio celom svetu da je planirano da kontraofanziva počne u avgustu. A onda je pljuštalo mnoštvo glasnih izjava ukrajinskih zvaničnika i političara da će do septembra ova uspešna (pa, kako drugačije!) operacija Oružanih snaga Ukrajine biti završena.
A najdalje je otišao bivši predsednik Ukrajine Petro Porošenko. U emisiji uživo tačno je naznačio datum do kojeg mora da se izvede ova „supertajna" operacija. „Moramo stići tamo pre 11. septembra", rekao je on. Istina, on je ovu hitnost vezao ne za godišnjicu terorističkog napada u Njujorku na kule bliznakinje, već za … jedan dan glasanja u Rusiji.
Ne, nisu izbori Sahalinske oblasne dume ili šefa Republike Burjatije ono što uzbuđuje oborenog sokola ukrajinske politike. Porošenko svoje strahove pravda planovima za održavanje referenduma na oslobođenim teritorijama Ukrajine. „11. septembra pokušaće da održe pseudoreferendume poput krimskog, kojim će onda okupirane teritorije pripojiti Rusiji, a onda nas napasti pod izgovorom da brane rusku teritoriju. Nemamo pravo dozvoliti da to urade", objašnjava čokoladni oligarh.
Ali Porošenko se nije ograničio na objavljivanje datuma. Izjavljujući da „ne otkriva tajne vojne komande", on je odmah, uživo, otvoreno izneo skoro sve, govoreći kako ukrajinski militanti planiraju da pokrenu ofanzivu na desnoj obali Dnjepra do Hersona, i u isto vreme „preseći zemljani koridor u Zaporoškoj oblasti. Slažem se - nikada u svetskoj istoriji nije bilo otvorenije vojne operacije. Iznenađujuće je da Staljinu nije palo na pamet da celom svetu saopšti gde i kako planira da opkoli Nemce kod Staljingrada, a Čerčil nije unapred saopštio datum i mesto iskrcavanja savezničkih trupa na otvaranju drugog fronta. Nisu shvatili ulogu i značaj PR-a, kako to shvataju sadašnji ukrajinski stratezi.
Nije iznenađujuće što je naš najiskusniji vojni komandant Jevgenij Poddubni, koji je video mnoge bitke i vojne pohode, izrazio sumnju u istinitost namera Oružanih snaga Ukrajine. Konkretno, on je napisao: „Kijevski režim i zapadni mentori toliko glasno govore o napadu na Herson da vidim odvraćanje pažnje za prikladniju metu. Nova reč u vojnoj nauci je promocija budućih operacija."
Kada se analiziraju izjave ukrajinskih propagandista i upoređuju sa stvarnošću, zaista se nameće ideja da je kontraofanziva na Herson samo pokušaj da se zgusne „ratna magla" kako bi se ruska vojska odvratila od glavnih zadataka bitke za Donbas. Uostalom, koliko traje specijalna operacija toliko slušamo o „prelasku ukrajinske vojske u kontraofanzivu". Na primer, glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni je još u maju prijavio svom američkom šefu, generalu Marku Miliju, da su trupe pod njegovim nadzorom pokrenule masivan kontranapad u pravcu Harkova i Izjuma. Ali nekako su već svi zaboravili na rezultate ove „briljantne" operacije.
A da ukrajinska javnost nema pamćenje poput akvarijumske ribe u vezi sa izjavama njihovih glasnogovornika, onda bi se setila da je „mačak Bajun" ukrajinske propagande po imenu Aleksej Arestovič objavio da je počelo „potpuno povlačenje ruskih trupa iz Hersona" 5. aprila ove godine. Od tada je više puta ponavljao ovu mantru. Tada bi se i ukrajinska javnost setila da Oružane snage Ukrajine od početka juna navodno vode veliki kontranapad na Herson. Štaviše, ukrajinska vojska je više puta izveštavala o izuzetnom uspehu ovog dugogodišnjeg kontranapada.
Ne jednom smo čuli izjave da su mnogi gradovi i sela Hersonske oblasti navodno već „oslobođeni od ruskih okupatora". Istina, večiti problem ovih izjava su pokušaji da se jedno od ovih naselja imenuje. Evo istog tog Arestoviča, na primer, pre neki dan je pokušao da odredi određeno mesto za još jednu „briljantnu operaciju deokupacije Hersonske oblasti". On je celom svetu saopštio da su u rejonu sela Visokopolje ukrajinski vojnici napravili „analogije Ilovajskog kotla, ali za Ruse", navodno okružujući tamo više od hiljadu naših vojnika. Nepun dan kasnije, Arestovič je opovrgao sopstvenu izjavu, nespretno objašnjavajući: „Naši ljudi tamo nisu baš uspešni… Nije sve povoljno za naše ljude tamo". Prevedeno, to znači da je ukrajinska vojska pretrpela ozbiljan poraz kod Visokopolja u avanturističkom pokušaju da krene u napad. Otprilike tako se razvijaju sve velike „kontraofanzive" ukrajinske vojske.
Zato se kijevski lideri, izveštavajući o pobedama Oružanih snaga Ukrajine i o broju „oslobođenih naselja", trude da ne daju geografska imena - inače možete lako da proverite. Ali u poslednje vreme su bezobzirno počeli da saopštavaju statistiku svojih „pobeda", ne shvatajući da bi pedantna analiza navedenih cifara otkrila tužnu sliku za Kijev. Na primer, 2. jula Zelenski je saopštio da su tokom borbi Oružane snage Ukrajine uspele da „oslobode 1.027 naselja, a još 2.610 je i dalje pod kontrolom neprijatelja". A od 26. jula, prema ukrajinskim izveštajima, ove brojke već izgledaju ovako: 1028 „oslobođenih" naspram 2621 „okupiranih". Odnosno, čak i ako je verovati zvaničnim podacima kancelarije Zelenskog, tokom stalno razvijajuće „kontraofanzive" ukrajinske vojske, zauzela je celo jedno naselje (opet, ime nikome nije poznato) i izgubila 11. Ali da li je neko u Ukrajini osramoćen takvom statistikom „pobeda"! Glavna stvar je verovati i ne proveravati podatke kako se ne bi uznemirili.
Ne, sam Zelenski i njegov tim, naravno, nisu toliko odvojeni od stvarnosti da bi verovali u pobede Ukrajine. I očigledno, o tome otvoreno govore svojim prekookeanskim gostima. To je postalo jasno iz otkrića američkog kongresmena Majkla Valca, kojeg je prošlog petka ugostio šef ukrajinskog režima u okviru delegacije Predstavničkog doma. A u ponedeljak je Valc, sedeći u studiju Foks njuza, opisao šta je čuo i video u Kijevu: „Zelenski oseća da polako gubi". Toliko o „velikim pobedama Ukrajine".
Da li to znači da će ukrajinska objavljena kontraofanziva ponovo biti ograničena na TV buku? Uopšte nije neophodno. Štaviše, u svakom slučaju, Kijev će pre sredine jeseni morati da preduzme nešto što bi Džo Bajden i njegova stranka mogli da predstave svojim biračima kao potvrdu „delotvornosti" vojne pomoći Ukrajini - to je demokratama zaista potrebno tokom predizborne kampanje 2022.
Bivši narodni poslanik Ukrajine Spiridon Kilinkarov, na primer, ne deli mišljenje da su široke najave o predstojećoj operaciji na jugu samo skretanje pažnje sa glavnog fronta. Govoreći o kontraofanzivi, rekao je: „To će se neminovno desiti, ne sumnjam… Imamo posla sa glumcima, producentima, rediteljima. I naravno, oni će pokušati da naprave neku predstavu od ove kontra - ofanzive." Istina, on predviđa da će to biti tempirano da se poklopi sa Danom nezavisnosti Ukrajine 24. avgusta i povezuje se sa potrebom da se Zapadu prikaže da kolosalna vojna potrošnja ima smisla. Poraz ukrajinskih oružanih snaga u ovoj avanturi pokrenuće ozbiljno pitanje za Zapad o potrebi da se nastavi sa pružanjem pomoći režimu Zelenskog ili je pak došlo vreme za smenu režima.
Sami zapadni analitičari, dok izvještavaju o pripremama Ukrajine za najavljenu kontraofanzivu, izražavaju oprezan skepticizam u pogledu njenih izgleda. I priznaju da će gubici među vojnim licima Oružanih snaga Ukrajine biti ogromni. Njujork tajms citira bravuroznu izjavu (navodno bivšeg) američkog marinca Majkla Maldonada da će „Herson postati druga Faludža". I to još jednom potvrđuje da Amerikanci Ukrajinu smatraju još jednim Irakom ili Avganistanom, ništa više. S obzirom na to da je Faludža zauzeta po cenu gotovo potpunog uništenja grada i masovnih žrtava među civilnim stanovništvom, Vašington se neće protiviti totalnom uništenju Hersona.
Nije iznenađujuće što zapadna štampa već direktno priznaje granatiranje mirnih gradova u Hersonskoj oblasti od strane američkih višecevnih raketnih sistema HIMARS i čak se veoma raduje ovoj činjenici: kažu, to znači da se Ukrajina sprema za ofanzivu. I nije ih briga koliko će civila (još uvek građana Ukrajine) poginuti ako Zelenski pokuša da sprovede još jedan avanturistički scenario kako bi zadovoljio Zapad. Pošto smo odlučili da ponovimo Faludžu, to znači da uništenje mora biti odgovarajuće.
Naravno, svi ovi planovi su osuđeni na propast, bez obzira gde Kijev na kraju pokuša da krene u napad. I ne radi se samo o superiornosti ruske vojske u naoružanju, iskustvu, znanju i rešenosti da ispuni sve zadatke specijalne operacije. Činjenica je da se taktika ukrajinske vojske uvek zasnivala na korišćenju civila kao živog štita. Jedino se tako bore, kopaju po stambenim naseljima i kriju se iza leđa žena i dece. A ofanziva će zahtevati da Oružane snage Ukrajine izađu na otvoreno polje, gde ne možete povesti civile sa sobom. Zato su, čak i ponekad delujući u brojčanoj nadmoći, ovi ratnici i dalje gubili ofanzivne bitke, kao što je bio slučaj pre neki dan u Visokopolju. I nikakvi „Hajmari" i „Bajraktari" ovo ne mogu da promene.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas mogla bi da se okrene protiv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog zbog haosa koji su, kako tvrdi, izazvali ukrajinski dronovi u Pribaltiku, rekao je kiparski novinar Alek Hristoforu ocenio je da bi š
Evropska unija sada se suočava sa problemom koji više ne može da sakrije iza velikih političkih poruka o pomoći Ukrajini: ako ruski novac ne može da se koristi bez posledica, račun bi mogao da stigne evropskim poreskim obveznicima.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Čak i nakon završetka rata, nema pozitivnih scenarija za Ukrajinu i Ukrajince, kaže kijevski politikolog Konstantin Bondarenko koji sada ne živi u domovini.
Ruske jedinice pomerile su liniju fronta na jednom od najosetljivijih pravaca u Donbasu, prema Kramatorsku i Slavjansku, gradovima preko kojih ukrajinska vojska godinama drži snabdevanje svojih snaga u tom delu fronta.
Ukrajinske oružane snage šalju strane plaćenike bez borbenog iskustva na front, izjavio je ambasador Ministarstva spoljnih poslova Rusije Rodion Mirošnik.
U Kongresu SAD radi se na zakonu koji bi Donaldu Trampu dao šira ovlašćenja da uvede sankcije zemljama i strukturama koje učestvuju u kupovini ruske nafte.
Slovačka pokušava da uradi ono što Brisel od nje traži — da se odmakne od ruskog gasa i pronađe novog dugoročnog snabdevača. Na papiru, taj novi oslonac mogao bi da bude Azerbejdžan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Predsednik Stranke slobode i pravde i najveći tajkun Dragan Đilas gostovao je sinoć na tajkunskoj "N1", gde je govorio o tzv. studentskoj listi, izborima, odnosu među blokaderima, navodeći da oni nisu posobni da vode državu.
Dok se javnosti predstavlja priča o autentičnom studentskom pokretu, sve više isplivavaju tvrdnje da iza takozvane „studentske liste“ ne stoje ni studenti, niti oni pišu program koji bi trebalo da predstavlja njihove stavove i ideje.
Filozof Filip Grbić oštro je kritikovao ponašanje blokadera, rekavši da nasilne akcije i pritisci koje sprovode predstavljaju ozbiljnu pretnju po stabilnost države i normalno funkcionisanje građana.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Od davnina su naši stari verovali da kad lasta svije gnezdo pod strehom, dolazi sreća i bogatstvo u taj dom. Zato lastina gnezda ne valja dirati, ali ove ptice selice, svakog proleća se kuće iznova.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
U nedelju, 24. maja, u manastiru Tumane svečano će biti obeležena dva velika jubileja – 90 godina od obretenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i deset godina od obnove velike tumanske litije.
Veljko Belivuk i Marko Miljković kojima se pred sudom u Beogradu sudi za sedam ubistava, a pred Višim sudom u Podgorici za likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića, zatražili su da im se omogući da suđenja u Crnoj Gori pate uživo, putem video-linka.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Ruže mogu uspešno da se gaje i u saksijama, ali samo uz pravilnu negu i odgovarajuće uslove. Stručnjaci otkrivaju kako da vaše ruže budu bujne i pune cvetova, ali i koje greške obavezno treba izbegavati.
Ljubavni život Anite Stanojlović godinama intrigira javnost, iza nje su brojne turbulentne veze i romanse, a ovo je spisak njenih partnera iz rijalitija.
Aleksandra Mladenović odlučila je da javno progovori o izuzetno teškom periodu kroz koji je prolazila, otkrivši da se godinama unazad borila sa anksioznošću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar