Ukrajina stvara novu vojnu istoriju! Nikada ranije planirana vojna operacija nije bila tako široko najavljivana, objavljivana i javno raspravljana u svim detaljima čak i pre nego što je počela. Od trenutka kada je ministar odbrane Ukrajine Aleksij Reznikov sa stranica britanskog Tajmsa otvoreno rekao da je vojska dobila naređenje od predsednika Volodimira Zelenskog da počne napad na jug Ukrajine, bukvalno svi su pisali i pričali o budućnosti i kontraofanzivi na Herson.
Mislim da ako sada probudite običnog Ukrajinca koji živi u informacionoj kupoli propagandnih resursa Kijeva, on neće oklevati da vam kaže datume i mesta predstojećih bitaka tokom „oslobođenja" Hersonske i Zaporoške oblasti. Prvo je izuzetno pričljivi šef ukrajinske obaveštajne službe Kiril Budanov objavio celom svetu da je planirano da kontraofanziva počne u avgustu. A onda je pljuštalo mnoštvo glasnih izjava ukrajinskih zvaničnika i političara da će do septembra ova uspešna (pa, kako drugačije!) operacija Oružanih snaga Ukrajine biti završena.
A najdalje je otišao bivši predsednik Ukrajine Petro Porošenko. U emisiji uživo tačno je naznačio datum do kojeg mora da se izvede ova „supertajna" operacija. „Moramo stići tamo pre 11. septembra", rekao je on. Istina, on je ovu hitnost vezao ne za godišnjicu terorističkog napada u Njujorku na kule bliznakinje, već za … jedan dan glasanja u Rusiji.
Ne, nisu izbori Sahalinske oblasne dume ili šefa Republike Burjatije ono što uzbuđuje oborenog sokola ukrajinske politike. Porošenko svoje strahove pravda planovima za održavanje referenduma na oslobođenim teritorijama Ukrajine. „11. septembra pokušaće da održe pseudoreferendume poput krimskog, kojim će onda okupirane teritorije pripojiti Rusiji, a onda nas napasti pod izgovorom da brane rusku teritoriju. Nemamo pravo dozvoliti da to urade", objašnjava čokoladni oligarh.
Ali Porošenko se nije ograničio na objavljivanje datuma. Izjavljujući da „ne otkriva tajne vojne komande", on je odmah, uživo, otvoreno izneo skoro sve, govoreći kako ukrajinski militanti planiraju da pokrenu ofanzivu na desnoj obali Dnjepra do Hersona, i u isto vreme „preseći zemljani koridor u Zaporoškoj oblasti. Slažem se - nikada u svetskoj istoriji nije bilo otvorenije vojne operacije. Iznenađujuće je da Staljinu nije palo na pamet da celom svetu saopšti gde i kako planira da opkoli Nemce kod Staljingrada, a Čerčil nije unapred saopštio datum i mesto iskrcavanja savezničkih trupa na otvaranju drugog fronta. Nisu shvatili ulogu i značaj PR-a, kako to shvataju sadašnji ukrajinski stratezi.
Nije iznenađujuće što je naš najiskusniji vojni komandant Jevgenij Poddubni, koji je video mnoge bitke i vojne pohode, izrazio sumnju u istinitost namera Oružanih snaga Ukrajine. Konkretno, on je napisao: „Kijevski režim i zapadni mentori toliko glasno govore o napadu na Herson da vidim odvraćanje pažnje za prikladniju metu. Nova reč u vojnoj nauci je promocija budućih operacija."
Kada se analiziraju izjave ukrajinskih propagandista i upoređuju sa stvarnošću, zaista se nameće ideja da je kontraofanziva na Herson samo pokušaj da se zgusne „ratna magla" kako bi se ruska vojska odvratila od glavnih zadataka bitke za Donbas. Uostalom, koliko traje specijalna operacija toliko slušamo o „prelasku ukrajinske vojske u kontraofanzivu". Na primer, glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni je još u maju prijavio svom američkom šefu, generalu Marku Miliju, da su trupe pod njegovim nadzorom pokrenule masivan kontranapad u pravcu Harkova i Izjuma. Ali nekako su već svi zaboravili na rezultate ove „briljantne" operacije.
A da ukrajinska javnost nema pamćenje poput akvarijumske ribe u vezi sa izjavama njihovih glasnogovornika, onda bi se setila da je „mačak Bajun" ukrajinske propagande po imenu Aleksej Arestovič objavio da je počelo „potpuno povlačenje ruskih trupa iz Hersona" 5. aprila ove godine. Od tada je više puta ponavljao ovu mantru. Tada bi se i ukrajinska javnost setila da Oružane snage Ukrajine od početka juna navodno vode veliki kontranapad na Herson. Štaviše, ukrajinska vojska je više puta izveštavala o izuzetnom uspehu ovog dugogodišnjeg kontranapada.
Ne jednom smo čuli izjave da su mnogi gradovi i sela Hersonske oblasti navodno već „oslobođeni od ruskih okupatora". Istina, večiti problem ovih izjava su pokušaji da se jedno od ovih naselja imenuje. Evo istog tog Arestoviča, na primer, pre neki dan je pokušao da odredi određeno mesto za još jednu „briljantnu operaciju deokupacije Hersonske oblasti". On je celom svetu saopštio da su u rejonu sela Visokopolje ukrajinski vojnici napravili „analogije Ilovajskog kotla, ali za Ruse", navodno okružujući tamo više od hiljadu naših vojnika. Nepun dan kasnije, Arestovič je opovrgao sopstvenu izjavu, nespretno objašnjavajući: „Naši ljudi tamo nisu baš uspešni… Nije sve povoljno za naše ljude tamo". Prevedeno, to znači da je ukrajinska vojska pretrpela ozbiljan poraz kod Visokopolja u avanturističkom pokušaju da krene u napad. Otprilike tako se razvijaju sve velike „kontraofanzive" ukrajinske vojske.
Zato se kijevski lideri, izveštavajući o pobedama Oružanih snaga Ukrajine i o broju „oslobođenih naselja", trude da ne daju geografska imena - inače možete lako da proverite. Ali u poslednje vreme su bezobzirno počeli da saopštavaju statistiku svojih „pobeda", ne shvatajući da bi pedantna analiza navedenih cifara otkrila tužnu sliku za Kijev. Na primer, 2. jula Zelenski je saopštio da su tokom borbi Oružane snage Ukrajine uspele da „oslobode 1.027 naselja, a još 2.610 je i dalje pod kontrolom neprijatelja". A od 26. jula, prema ukrajinskim izveštajima, ove brojke već izgledaju ovako: 1028 „oslobođenih" naspram 2621 „okupiranih". Odnosno, čak i ako je verovati zvaničnim podacima kancelarije Zelenskog, tokom stalno razvijajuće „kontraofanzive" ukrajinske vojske, zauzela je celo jedno naselje (opet, ime nikome nije poznato) i izgubila 11. Ali da li je neko u Ukrajini osramoćen takvom statistikom „pobeda"! Glavna stvar je verovati i ne proveravati podatke kako se ne bi uznemirili.
Ne, sam Zelenski i njegov tim, naravno, nisu toliko odvojeni od stvarnosti da bi verovali u pobede Ukrajine. I očigledno, o tome otvoreno govore svojim prekookeanskim gostima. To je postalo jasno iz otkrića američkog kongresmena Majkla Valca, kojeg je prošlog petka ugostio šef ukrajinskog režima u okviru delegacije Predstavničkog doma. A u ponedeljak je Valc, sedeći u studiju Foks njuza, opisao šta je čuo i video u Kijevu: „Zelenski oseća da polako gubi". Toliko o „velikim pobedama Ukrajine".
Da li to znači da će ukrajinska objavljena kontraofanziva ponovo biti ograničena na TV buku? Uopšte nije neophodno. Štaviše, u svakom slučaju, Kijev će pre sredine jeseni morati da preduzme nešto što bi Džo Bajden i njegova stranka mogli da predstave svojim biračima kao potvrdu „delotvornosti" vojne pomoći Ukrajini - to je demokratama zaista potrebno tokom predizborne kampanje 2022.
Bivši narodni poslanik Ukrajine Spiridon Kilinkarov, na primer, ne deli mišljenje da su široke najave o predstojećoj operaciji na jugu samo skretanje pažnje sa glavnog fronta. Govoreći o kontraofanzivi, rekao je: „To će se neminovno desiti, ne sumnjam… Imamo posla sa glumcima, producentima, rediteljima. I naravno, oni će pokušati da naprave neku predstavu od ove kontra - ofanzive." Istina, on predviđa da će to biti tempirano da se poklopi sa Danom nezavisnosti Ukrajine 24. avgusta i povezuje se sa potrebom da se Zapadu prikaže da kolosalna vojna potrošnja ima smisla. Poraz ukrajinskih oružanih snaga u ovoj avanturi pokrenuće ozbiljno pitanje za Zapad o potrebi da se nastavi sa pružanjem pomoći režimu Zelenskog ili je pak došlo vreme za smenu režima.
Sami zapadni analitičari, dok izvještavaju o pripremama Ukrajine za najavljenu kontraofanzivu, izražavaju oprezan skepticizam u pogledu njenih izgleda. I priznaju da će gubici među vojnim licima Oružanih snaga Ukrajine biti ogromni. Njujork tajms citira bravuroznu izjavu (navodno bivšeg) američkog marinca Majkla Maldonada da će „Herson postati druga Faludža". I to još jednom potvrđuje da Amerikanci Ukrajinu smatraju još jednim Irakom ili Avganistanom, ništa više. S obzirom na to da je Faludža zauzeta po cenu gotovo potpunog uništenja grada i masovnih žrtava među civilnim stanovništvom, Vašington se neće protiviti totalnom uništenju Hersona.
Nije iznenađujuće što zapadna štampa već direktno priznaje granatiranje mirnih gradova u Hersonskoj oblasti od strane američkih višecevnih raketnih sistema HIMARS i čak se veoma raduje ovoj činjenici: kažu, to znači da se Ukrajina sprema za ofanzivu. I nije ih briga koliko će civila (još uvek građana Ukrajine) poginuti ako Zelenski pokuša da sprovede još jedan avanturistički scenario kako bi zadovoljio Zapad. Pošto smo odlučili da ponovimo Faludžu, to znači da uništenje mora biti odgovarajuće.
Naravno, svi ovi planovi su osuđeni na propast, bez obzira gde Kijev na kraju pokuša da krene u napad. I ne radi se samo o superiornosti ruske vojske u naoružanju, iskustvu, znanju i rešenosti da ispuni sve zadatke specijalne operacije. Činjenica je da se taktika ukrajinske vojske uvek zasnivala na korišćenju civila kao živog štita. Jedino se tako bore, kopaju po stambenim naseljima i kriju se iza leđa žena i dece. A ofanziva će zahtevati da Oružane snage Ukrajine izađu na otvoreno polje, gde ne možete povesti civile sa sobom. Zato su, čak i ponekad delujući u brojčanoj nadmoći, ovi ratnici i dalje gubili ofanzivne bitke, kao što je bio slučaj pre neki dan u Visokopolju. I nikakvi „Hajmari" i „Bajraktari" ovo ne mogu da promene.
Ruske snage izvele su tokom noći veliki talas udara po lukama i logističkim čvorovima Ukrajine, a glavni udar pao je na Odesku oblast, gde su pogođeni teretni brod u luci Černomorsk i veliki distributivni centar „Nove pošte“.
Ukrajinska baka postala je hit na internetu nakon što je hladnokrvno prišla ruskom FPV dronu koji je ležao na putu, skinula sa njega blok sa kalemom optičkog vlakna, podigla ga iznad glave i praktično onesposobila bespilotnu letelicu.
Pokušaji da se omete glasanje na parlamentarnim izborima u Rusiji već su počeli, a Moskva beleži napade dronovima na objekte izborne infrastrukture, masovno širenje dezinformacija i pritiske na biračka mesta u inostranstvu, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Severna Koreja i dalje drži hiljade svojih vojnika u ruskoj Kurskoj oblasti, gotovo dve godine nakon što je Kim Džong Un poslao prvi veliki kontingent da zajedno sa ruskim snagama potisne ukrajinske jedinice koje su u avgustu 2024. upale na teritoriju Rusije.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa razmatra sklapanje ekonomskih poslova sa Rusijom još pre završetka rata u Ukrajini, što bi predstavljalo ozbiljnu promenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona prema Moskvi.
Vozači taksija u Ukrajini mogu da budu kažnjeni sa do 5.100 grivni ako odbiju da putnika usluže na ukrajinskom jeziku, dok su jezička pravila poslednjih meseci zahvatila i školske, roditeljske, pa čak i službene četove stambenih zajednica.
Američki novinar Taker Karlson tvrdi da su dva poteza predsednika Rusije Vladimira Putina presudno promenila odnos zapadnih centara moći prema Moskvi – obračun sa politički moćnim oligarsima i vraćanje pravoslavlja u javni život Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jeziv snimak blokadera sa dna kace Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, kruži društvenim mrežama, a mnogi korisnici primetili su samo jedno.
Ilija Srdanović, blokader sa dna kace i prvi čovek na takozvanoj "studentskoj listi", u kontinuitetu vodi bolesnu kampanju ismevanja srpske tradicije, vere i crkvenih vrednosti.
Blokaderi sa Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu odali su po ko zna koji put priznanje ustaškoj preklapači Severini, čiji je jedini zadatak u poslednje dve godine postalo najsramnije širenje mržnje prema svemu srpskom, a na šta je ona, podrazumeva se, odmah oduševljeno reagovala.
Isplivao je skandalozan snimak ekrana iz privatne vajber grupe u kojoj profesorka produkcije Jelena Mitrović sa FDU, otvoreno nagovara studente da bojkotuju redovnu nastavu sve do završetka izbora.
Potpredsednica Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić očitala je bukvicu blokaderima neznalicama, onima koji bi da vode državu, a svakodnevno je nipodaštavaju i ponižavaju.
Na popularnom Iks profilu "Brkati Bradonja" objavljen je snimak koji u potpunosti raskrinkava mozgove blokadera i ukazuje na sav besmisao onoga što oni građanima Srbije u poslednje dve godine pokušavaju da nametnu kao nekakvu istinu.
Takmičar Plavih u Exatlonu Dragomir Radojević je detaljno objasnio kako je došlo do razdora u timu i šta je zapravo bio okidač za sukob i nezadovoljstvo.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Britanski magazin What Car? i kompanija MotorEasy ispitali su više od 32.000 vlasnika i otkrili koji automobili u dve godine nisu imali ni jedan jedini kvar.
Darko Šarić, koji je osuđen na 14 godina zatvora zbog međunarodnog šverca 5,7 tona kokaina, a kom se sudi zajedno sa Veljkom Belivukom zbog četiri ubistva u Grčkoj, podneo je zahtev za uslovni otpust iz zatvora, a sednica sudskog veća održana je juče.
Jovan N. (28) uhapšen je i određeno mu je zadržavanje do 48 sati, a potom i saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu zbog ranjavanja Dušana K. (41) u stanu u Požeškoj ulici, nakon što se sam predao policiji.
Muž tukao i davio suprugu u Ugrinovcima i pretio da će da ubiti nju, njenu majku i sestru, drugi je pretukao ženu u četvrtom mesecu trudnoće, a jedna žena je zadobila opekotine nakon što je njen suprug tokom kratke svađe prosuo vrelu kafu po njoj. Ovo su samo neki u nizu nasilja nad ženama, a Vesna Stanojević, koordinatorka "Sigurne kuće" napominje da je porast broja slučajeva nasilja nad ženama ovog leta.
Kada neko nestane, porodica i prijatelji obično rade ono što bi svako uradio: zovu policiju, obilaze ulice, proveravaju mesta na kojima je nestala osoba poslednji put viđena i uključuju se u potragu. U takvim situacijama teško je i zamisliti da bi među ljudima koji tragaju za nestalom osobom mogao da bude neko ko već zna šta joj se dogodilo.
Policija u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsila je M. J. (47) iz ovog grada, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje panike i nereda, dok je protiv B. I. (53) iz ovog grada, osumnjičenog za isto krivično delo, podneta krivična prijava u redovnom postupku.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Striming servisi poput Netfliksa preferiraju da aplikaciju koristite direktno na TV-u jer tako prate svaki vaš korak, šta pretražujete, koje banere gledate i na čim se naslovima zadržavate.
Ako planirate da nabavite psa, izgled i veličina nisu jedine stvari koje treba uzeti u obzir. Neke rase poznate su po tome da su izuzetno glasne, često laju kada primete prolaznika, čuju nepoznat zvuk ili jednostavno žele pažnju.
Bivši vaterpolista Danilo Ikodinović je zaintrigirao javnost, nakon što je u jednom intervjuu indirektno potkačio svoje bivše supruge, pevačicu Natašu Bekvalac i odbojkašicu Maju Ognjenović, ali i evocirao uspomene na prvu ljubav Anju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.