Ako ikada dođe do sukoba između Kine i Tajvana, Tajpej se nada da će mu rekonstruisani raketni program pomoći da uzvrati udarac daleko moćnijem "agresoru"
Tajvan polaže velike nade u svoju raketu za napad, "Hsiung šeng". Uređaj može da stigne do kopna da pogodi kineske komandno-kontrolne centre i skladišta snabdevanja. Takođe bi moglo da začini aerodrome da onesposobi piste. Pored toga, raketa zemlja-vazduh "SkajBov III" može da gađa neprijateljske krstareće rakete i dronove i da ih obori sa neba. Sistem može da uništi brodove. Ove rakete su deo petogodišnjeg plana vrednog 8 do 9 milijardi dolara koji je tajvanska vlada prisvojila 2021. kako bi bolje odgovorila na pretnju Kine.
Raketa "Hsiung Šeng" ima domet od 1.000 KM, što bi joj omogućilo da pogodi Vuhan i gađa ciljeve duž kineske obale, sve do Kingdaoa. Tajvanci ove godine pojačavaju proizvodnju "Hsiung šenga", a čak njih 100 bi trebalo da bude proizvedeno do 2025. godine.
Ova raketa dolazi u dva modela
Jedan model ima visokoeksplozivnu bojevu glavu za ojačane mete kao što su komandni bunkeri i objekti za snabdevanje. Drugi ima fragmentarnu bojevu glavu da ošteti pistu.
Čieh Čung, vojni analitičar u Tajpeju, rekao je da bi "Hsiung Sheng" mogao doći do većine baza pod komandom Istočne Narodne oslobodilačke vojske.
- To bi u velikoj meri moglo da poveća kapacitet nacionalne armije da odloži, ili parališe tempo komunističkih snaga u invaziji na Tajvan, otežavajući im brzi rat - rekao je Čie za Indo-pacifički odbrambeni forum u maju.
Tajvan planira da više nego udvostruči svoje kapacitete za proizvodnju raketa, sa 207 na 497 proizvedenih projektila godišnje. Napor bi uključivao 34 nove fabrike za proizvodnju raketa. Ova ostrvska država planira da potroši 60 odsto svog vojnog budžeta na rakete koje bi mogle da zaustave ili uspore kineski napad vazdušnim ili morskim putem.
Naročito bi raketa zemlja-vazduh "Skaj Bau III" mogla da kupi vreme Tajvancima tokom kineskog upada. Ovo je mnogo starija municija – njena prva probna lansiranja dogodila su se 2008. godine, ali Tajvan se nada kako ona može postati oslonac na bojnom polju. Može da pruži zaštitu od neprijateljskih ratnih aviona, krstarećih projektila i balističkih projektila. Ovo oružje koristi poluaktivni radarski tragač za navođenje i može istovremeno da postigne više ciljeva.
Konačno, Tajvanci ističu "Hsiung Feng III", protivbrodsku krstareću raketu namenjenu za odbranu obale. Ovaj projektil, sa dometom od 360 km, bio bi dragocen za usporavanje amfibijskog napada iz Kine. Sada postoji 20 lansera za ovu raketu, a planirano je da 70 bude izgrađeno do sledeće godine.
Tajvan je svom budžetu za odbranu priložio dodatna izdvajanja za raketne sisteme
Sva tri sistema su preko potrebna, a njihova proizvodnja bi stigla u najpotrebnijim vremenima. Kina voli da "zvecka sabljama", kako kažu. Navodno, to se pokazalo kada je predsednica Predstavničkog doma SAD Nensi Pelosi posetila ostrvo ove nedelje. Pelosi je verovatno bila obaveštena o naporima Tajvana da proizvede više projektila, a tajvanski predsednik Cai Ing-ven je možda pokrenuo temu dodatne vojne pomoći Sjedinjenih Država.
Peking će nastaviti da prati razvoj raketa u Tajvanu
Takođe će pomno pratiti rat u Ukrajini kako bi se uverila da li snaga invazije može da bude usporena raketama i artiljerijskom vatrom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svečano je otvoren deo autoputa od Adrana kod Kraljeva do Preljine kod Čačka, na Moravskom koridoru, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se autobusom vozio novom deonicom zajedno sa predstavnicima vlade i izvođačima radova.
Beograđani i gosti prestonice koji će prisustvovati skupu 27. juna u Beogradu imaju priliku da uživaju u raskošnom svetlećem programu i sinhronizovanim dronovima uoči skupa "Srbija jedna porodica".
Hrvatima i njihovim medijima mržnja prema Srbiji i svima koji je predstavljaju ušla je u terminalnu fazu, pa sad u svemu vide "bizarnosti" i "nadrealnosti".
Predsednik Vučić otvorio je novu deonicu Moravskog koridora, ističući da je Srbija izgradila više auto-puteva nego u prethodnim decenijama, a onda rekao nešto što je izazvalo potpuno oduševljenje.
U selu Oplanić održano je veselje u znak podrške politici Srpske napredne stranke, narodske volje i borbe za državu Srbiju, a bio je prisutan i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Muzičar i putnik iz Danske Frederik Kornelius posetio je Srbiju, a Niš ga je toliko oduševio, da mu je dao titulu najboljeg grada u Srbiji i jednim od najneverovatnijih na Balkanu.
Papir na koji mnogi vozači zaboravljaju, a zakonska je obaveza imati ga u automobilu jeste Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi. Ukoliko se ispostavi da ga ne posedujete, platićete kaznu u iznosu od 10.000 do 50.000 dinara.
Očekuje se da ovog leta brojni turisti iz Srbije i sveta otputuju u Rim, a zbog primene EES sistema predviđa se totalni kolaps na aerodromima u prestonici Italije.
Policija u Novom Pazaru, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Pazaru, uhapsila je M. D. (36) iz Novog Pazara i M. S. (55), državljanina Turske, zbog sumnje da su izvršili krivična dela teška dela protiv opšte sigurnosti i falsifikovanje isprave.
Policija u Beogradu, po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je K. B. (34) iz Niša, zbog sumnje da je od 12. maja do 17. juna izvršio više krivičnih dela teška krađa i krađa na području opštine Savski venac.
Direktor Kancelarije za borbu protiv droga Vlade Srbije Milan Pekić izjavio je danas, povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe droga i krijumčarenja droga, da je u Srbiji za prvih pet meseci 2026. godine zaplenjeno 7 tona narkotika.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Šampita sa čokoladnom glazurom pravo je zadovoljstvo za ljubitelje domaćih kolača. Spoj mekane kore, laganog šnea i bogate čokolade osvaja već na prvi zalogaj.
Kabl za punjenje telefona često se menja, ali problem nije uvek njegov kvalitet. Vrlo često upravo nepravilno korišćenje znatno skraćuje njegov vek trajanja.
Stručnjaci objašnjavaju da vremenske prilike i količina dnevne svetlosti mogu značajno da utiču na hormonski sistem, što se odražava na funkcionisanje celog organizma.
Godinama je među ljubiteljima pasa vladalo mišljenje da je border koli najinteligentnija rasa na svetu. Međutim, najnovija naučna istraživanja pokazala su da se na vrhu liste sada nalazi druga rasa, Malinoa.
Naš paparaco uhvatio je Jevrema Kosnića, muža manekenke Danijele Dimitrovske, sa društvom u kafani, a on se nije odvajao od zgodne brinete, te ju je ispratio čak i do WC-a!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.