Dimitrij Trenjin, vodeći istraživač Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose Primakov Ruske akademije nauka, i profesor Više škole ekonomije, jedan je od najuglednijih ruskih intelektualaca
Bivši pukovnik ruske vojne obaveštajne službe trenutno je član Saveta za spoljnu i odbrambenu politiku Rusije.
Bio je i direktor prozapadnog Karnegi moskovskog centra. Trenjin je dugi niz godina bio jedan od najvažnijih pragmatičnih ruskih glasova koji podržavaju saradnju sa Zapadom i „vesternizaciju” Rusije, te je stoga njegov kratki članak o trenutnim odnosima Rusije i SAD je time značajniji i veoma uznemirujući, jer predviđa dalji rast sukoba sve do granice opstanka dve države i sveta u celini:
Poređenje aktuelnog ukrajinskog sukoba sa karipskom krizom iz 1962. je opravdano, jer je pozadina oba događaja sukob Moskve i Vašingtona, potencijalna pretnja upotrebom nuklearnog oružja i, kao rezultat, globalna katastrofa.
General leži na površini. Rusija danas, kao i Sjedinjene Američke Države pre 60 godina, ne može dozvoliti svom političkom protivniku da pored nje „parkira“ „nepotopivi nosač aviona“, koji predstavlja neprihvatljivu bezbednosnu pretnju.
Ova pozicija ima snažne konceptualne korene. Rusija se već 25 godina muči sa perspektivom daljeg širenja NATO-a na teritoriju bivšeg SSSR-a, a SAD su svojevremeno delovale u skladu sa Monroovom doktrinom (Zapadna hemisfera kao sfera američkih interesa), koja još uvek intelektualno i politički „nije stavljena van upotrebe.
Uprkos ovoj prividnoj sličnosti u ogledalu, ne treba stavljati znak jednakosti između Kube i Ukrajine. Razlike između ove dve situacije su duboke i fundamentalne. Odnosi između Rusije i Sjedinjenih Država nisu uporedivi sa sovjetsko-američkim. Vašington je 1962. Moskvu posmatrao kao ravnopravnog vojno-političkog i ideološkog rivala i bio je spreman ne samo na konfrontaciju, već i na kompromis sa SSSR-om.
60 godina kasnije, Rusija se pred američkom političkom klasom pojavljuje kao drugorazredna ili čak trećerazredna država, koja među elementima nacionalne moći ima samo energetske resurse i nuklearno oružje.
SAD na sve načine pokušavaju da suzbiju trgovinu resursima, a što se tiče nuklearnog oružja, u Vašingtonu se smatra da, ako će ga Rusija upotrebiti, to će biti samo u Evropi, što neće uticati na teritoriju Amerike. Straha od globalnog nuklearnog uništenja koji je američkog predsednika Džona Kenedija odveo na put dijaloga sa sovjetskim generalnim sekretarom Nikitom Hruščovom danas praktično nema. Nema ni živog sećanja na Drugi svetski rat, u kom su SSSR i SAD bili saveznici. . Dakle, asimetrija sadašnje pozicije dve sile, i strahovit porast arogancije američke političke klase od završetka Hladnog rata imaju izuzetno negativan uticaj na stratešku stabilnost u odnosima između SAD i Rusije.
Druga razlika je stepen demonizacije Rusije i njenog rukovodstva u Sjedinjenim Državama, koji daleko prevazilazi istorijsko odbacivanje komunizma i rukovodstva KPSS. Rusija i njen predsednik Vladimir Putin postali su simboli univerzalnog zla u Americi i Evropi, a to značajno sužava mogućnosti ne samo za produktivan dijalog, već i za kontakte sa poštovanjem.
Uprkos obilju sredstava komunikacije i tehničkih mogućnosti za komunikaciju, američkim liderima je teško da razgovaraju sa Kremljom osim u smislu kapitulacije Rusije: svaki kompromis koji podrazumeva uzimanje u obzir interese protivnika u aktuelnoj političkoj i javnosti na Zapadu bi bio viđen kao izdaja zapadnih vrednosti, i postao bi političko samoubistvo za bilo kog američkog lidera.
Završavam na veoma uznemirujući način.
Putanja sadašnje krize, po mom mišljenju, vodi Rusiju i SAD do poslednje linije, kada će se postaviti pitanje fizičkog opstanka obe zemlje i celog sveta.
To je glavna stvar koja spaja dve krize. Pre 60 godina, u poslednjem trenutku je prevladala razboritost. Hoće li i sada biti tako?"
Zapadne države nastoje da naruše odnose između država članica Generalne skupštine UN i produže sukob u Ukrajini, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova komentarišući rezoluciju Generalne skupštine UN kojom se osuđuju referendumi u četiri ukrajinska regiona.
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski odbacio je mogućnost da Ukrajina prepusti Donbas Rusiji u zamenu za bezbednosne garancije koje ne bi bile jasno definisane.
Počeli su dvodnevni trilateralni pregovori Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata Abu Dabiju. Među glavnim temama su prekid neprijateljstava, bezbednosne garancije za Ukrajinu, posleratna obnova zemlje i humanitarna pitanja.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev poručio je da poraz republikanaca na kongresnim izborima u SAD za sada ne menja bitno položaj Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapadne države nastoje da naruše odnose između država članica Generalne skupštine UN i produže sukob u Ukrajini, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova komentarišući rezoluciju Generalne skupštine UN kojom se osuđuju referendumi u četiri ukrajinska regiona.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Poslanica SNS-a Ana Brnabić objavila je na društvenoj mreži Iks video poruku nakon obilaska opštinskih odbora te stranke na Zvezdari i Voždovcu, istakavši da se politička borba u Narodnoj skupštini i na terenu nastavlja pod vođstvom šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", Aleksandra Vučića.
Mirovi sporazum kojim je okončan tropiogodišnji rat u Bosni i Hercegovini, započet aprila 1992. pošto je razbijena Jugoslavija, usaglašen je i parafiran 21. novembra 1995. u Dejtonu.
Predrag Voštinić iz Lokalnog fronta, jedan od najglasnijih pristalica Studentske liste, verovali ili ne, poručio je da se stanje u saobraćaju u Srbiji normalizovalo od vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), Srbiju tokom vikenda očekuje promenljivo i pretežno oblačno vreme, uz čestu pojavu kiše, lokalnih pljuskova, ali i snega.
Državni inspektorat Hrvatske objavio je novo obaveštenje o povlačenju pančete proizvođača Mijukić-Prom iz Runovića, zbog sumnje na prisustvo opasne bakterije Listeria monocytogenes.
Za sat i po vremena u Beogradu su oborena tri pešaka, dečak (8), tinejdžer i jedna devojka. Reč je o tri odvojene saobraćajne nezgode koje su se dogodile na Čukarici, Dorćolu i Zvezdari.
Tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Slađana Španjević Volkov saopštila je da je tokom uviđaja u mestu Bajice izuzeto mnoštvo tragova koji će biti predmet daljih veštačenja, kako bi se rasvetlile okolnosti pod kojima je ubijen Miloš Đuričković (56).
Na poznatom kafić-restoranu u naselju Braće Jerković, na koji je jutros oko 4.40 bačena bomba, tokom dana je sanirana šteta i lokal sada normalno radi.
Miloš Đuričković iz Škaljara (56), koji je danas ubijen na Cetinju, imao je burnu kriminalnu prošlost, a pre devet godina bio je ranjen u Beogradu, ali je preživeo.
Hrvatska policija uhapsila je juče u Zagrebu Bojana Matanovića (33), državljanina Albanije i člana jedne visokorizične organizovane kriminalne grupe, saopšteno je danas iz Uprave policije.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Meta razvija posebnu aplikaciju Direct, namenjenu razmeni poruka na Instagramu, čime bi mogla da dodatno proširi domet direktnih poruka (DM) na ovoj platformi.
Nemačka manekenka Terezija Fišer privukla je veliku pažnju javnosti pošto je otkrila da se dva puta podvrgla zahtevnim operacijama produžavanja nogu, zahvaljujući kojima je svoju visinu povećala za čak 14 centimetara.
Bivša supruga repera Nenada Aleksića Ša, Ivana Aleksić se provodila na jednoj žurki u Beogradu, a smelijim stajlingom zapalila je mreže kada je objavila snimak iz provoda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.