Ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi da upotrebi "taktički elektromagnetski impuls" - moćno oružje koje onesposobljuje elektroniku i moglo bi da ostavi celu Ukrajinu bez svetla, grejanja, komunikacijskih ili saobraćajnih veza, piše za Fajnanšel tajms Rodžer Pardo-Maurer, bivši pomoćnik zamenika američkog ministra odbrane i veteran ratova u Iraku i Avganistanu
Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu saopštio je na sastanku sa generalom Sergejem Surovikinim, komandantom združenih snaga u zoni specijalne vojne operacije, da vojska treba da se povuče na levu obalu Dnjepra.
Rusija će povući trupe iz ključnog ukrajinskog grada Hersona, jedinog regionalnog centra koji su zauzeli od početka invazije, piše BBC.
Svet se dosad bavio mogućnošću da Rusija baci taktičko nuklearno oružje ili upotrebi "prljavu bombu", a strah od takvog scenarija je još veći nakon ruskog povlačenja iz Hersona.
Ali to nije jedino moćno oružje s razornim posledicama koje Vladimir Putin ima na raspolaganju, piše Pardo-Maurer. Štaviše, ruski vojni komandanti možda su aludirali upravo na EMP, što je skraćenica za to oružje, kada su najavljivali korištenje "vojno-tehničkih mera" protiv Ukrajine.
To oružje stvara moćni energetski impuls ili smetnju i dovodi do kratkog spoja u električnoj opremi poput kompjutera, generatora, satelita, radara, pa čak i saobraćajnih semafora iznad prostora na kojem deluje. To bi značilo da jednim udarom može da izbaci iz pogona ukrajinsku vojnu i civilnu infrastrukturu.
Iako je Putin još na početku rata zapretio nuklearnom bombom, iskoristivši strah kao taktičku prednost za brzo napredovanje, i iako se taktičko nuklearno oružje - manje moćna atomska bomba - spominjalo u više navrata sve do danas, zapadni obaveštajci ne veruju da će Putin pribeći tom sredstvu, dobrim delom jer je situacija na terenu nepovoljna za efekat takve bombe na konvencionalnu vojnu silu ili gerilske grupe.
Međutim, korišćenje taktičkog nuklearnog oružja za elektromagnetsko ratovanje je druga stvar, smatra američki stručnjak. Nije, piše Pardo-Maurer za FT, reč o oružju koje bi stvorilo nuklearni oblak u obliku pečurke, nego bi došlo do pojave neobične "električne plavičaste kugle u obliku meduze koja bi pulsirala u vazduhu, posle čega bi nastala tišina". Relativno mali nuklearni EMP, koji bi lako mogao da se lansira na veliku visinu uz pomoć ruskog hipersoničnog krstarećeg projektila Cirkon, verovatno ne bi mogao da uništi zgrade ili da nekoga ubiju, ali mogli bi trajno da sprže strujne krugove na području od najmanje 2500 kvadratnih kilometara.
Praktično sva odbrambena oprema koju je NATO isporučio Ukrajini, na primer radiouređaji, GPS i vazdušni dronovi, zavise od elektronike. Ako ne za funkcionisanje, onda za raspoređivanje, održavanje i integraciju. Elektromagnetski efekti napada mogli bi da unište 90 odsto satelita nad pogođenim područjem u roku od tri meseca. Međutim, to bi sasvim izvesno ostavilo posledice i na ruske informacione operacije na terenu.
Sjedinjene Američke Države i saveznici znali su za opasnosti od napada EMP-om i zato većina vojne opreme ima ugrađenu odbranu od takvog napada, efikasnu do neke mere. Međutim, ruska odluka da se posluži takvim oružjem otvara novi front koji poništava superiornost zapadnih informacionih sistema, ističe američki stručnjak i objašnjava kako bi to izgledalo u praksi:
"U Hersonu bi taktički EMP mogao da onesposobi sistem koji upravlja regionalnom branom, zakrči auto-puteve i mostove kilometarskim kolonama onesposobljenih vozila i ostavi civile bez grejanja i hrane. Ukrajina bi morala da napravi pauzu od borbi kako bi obnovila uništeni arsenal. Putin bi u međuvremenu mogao da obnovi svoje snage, dostavi im zalihe i pokrene prolećnu ofenzivu za osvajanje područja koja su ostala bez stanovništva".
Prema mišljenju autora, najviše zabrinjava to što Rusija i NATO imaju drugačiji pristup korišćenju tog oružja. Prema ruskoj vojnoj doktrini, reč je o informacionom i elektronskom ratovanju, a ne nuklearnom napadu. Zbog toga bi korišćenje takvog oružja moglo da deluje primamljivo Putinovim generalima koji su ionako u teškoj situaciji.
Rešenje je, navodi autor, u tome da se upozori Rusija protiv korištenja EMP, čak i u lokalizovanim zahvatima, uz napomenu da bi korišćenje EMP "izazvalo kolektivan odgovor NATO, odnosno pokretanje člana 5. zajedničke odbrane". Naime, postoji mogućnost da napad ima posledice na Zemljinu atmosferu, okolinu i satelite i stanovništvo koje se nalazi na područjima niz vetar.
Drugo, trebalo bi, smatra on, pomoći Ukrajini da se pripremi za takav napad i njegovo lakše preživljavanje (što uključuje analogne radije, baterije i svetiljke). A treće je ažuriranje vlastitih ciljeva. Naime, upotrebi li Rusija taktički EMP, to znači da nije diskutabilna samo budućnost Ukrajine, nego i budućnost ratovanja.
"Rusija nije jedina zemlja s tim oružjem i ne smemo pasti na njenu nuklearnu ucenu. Kina i Severna Koreja imaju kapacitete za korištenje EMP", zaključuje Pardo-Maurer.
Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu saopštio je na sastanku sa generalom Sergejem Surovikinim, komandantom združenih snaga u zoni specijalne vojne operacije, da vojska treba da se povuče na levu obalu Dnjepra
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu saopštio je na sastanku sa generalom Sergejem Surovikinim, komandantom združenih snaga u zoni specijalne vojne operacije, da vojska treba da se povuče na levu obalu Dnjepra
Američki ministar odbrane Pit Hegset najavio je da će pogubljenje bivšeg vojnog psihijatra Nidala Malika Hasana, osuđenog na smrt zbog ubistva 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu, biti prenošeno uživo.
Siniša Mali iskoristio je završne sekunde debate da vođi blokadera Dejanu Šoškiću postavi direktno pitanje o njegovom stavu prema Srebrenici, čime je ekonomska rasprava na samom kraju prešla na političku temu.
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS učestvovali su predstavnici četiri izborne liste: Siniša Mali, "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Dejan Šoškić, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", Miloš Jovanović, "Autentična desnica – Dr Miloš Jovanović" i Dušan Nikezić, "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš".
Prilikom debate na blokaderskoj N1, voditeljka je prekinula obraćanje predstavnika liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Zlatibora Lončara, nakon što je pokušao da se direktno obrati građanima putem kamere.
Siniša Mali direktno je suočio blokadera Dejana Šoškića sa njegovim ranijim izjavama, tvrdeći da je Šoškić u julu govorio da su plate u Srbiji previsoke i da je dinar prejak, što je Mali predstavio kao dokaz kakvu bi ekonomsku politiku Šoškić ponovo vodio.
Neviđena sramota obeležila je ekonomsku debatu u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, kada je predstavnik tajkunske liste "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš" Dušan Nikezić potpuno izgubio kompas kada je pokušao da reklamira cigarete. (?!)
Sutra, 9. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, a ovaj dan u narodu prate zanimljivi običaji vezani za žene i devojačke želje za brak.
Kardiolozi Zdravstvenog centra u Loznici danas su dozvolili sebi mali predah za čestitke - za deset meseci rada angio-sale zbrinuto je 1.000 pacijenata iz Loznice, Šapca, Ljubovije, Krupnja, Malog Zvornika i okolnih mesta.
Danas se navršava tačno 33 godine od jednog od najbrutalnijih i najhladnokrvnijih zločina u istoriji Beograda - trostrukog ubistva u Fruškogorskoj ulici, u kom su zbog svega 460 maraka i dve kožne jakne zverski likvidirani biznismen Nebojša Salatić (37), njegova devojka Slavica Kovačević (24) i njegov sestrić Milan Graoranov (17).
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je optužni predlog protiv A. L. (19) zbog sumnje da je u decembru prošle godine, zajedno sa jednim maloletnikom, namerno zapalio ugostiteljski objekat u Cerskoj ulici na Vračaru.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Policija je tokom pojačanih aktivnosti u zapadnoj regiji Crne Gore, usmerenih prema operativno interesantnim licima, članovima organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanim osobama, oduzela osam komada oružja, 242 komada municije, oko 80 grama marihuane i jedno vozilo. Jedno lice blisko operativno interesantnim osobama je uhapšeno, saopšteno je iz Uprave policije.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", koja se emituje na Jutjub kanalu "Informer Portal", gde je govorila o podršci koju je tokom života imala od roditelja, ali i o svojim prvim željama kada je reč o izboru zanimanja
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.