NOVA KOKAIN-PRESTONICA EVROPE, BALKANSKA MAFIJA GAZDUJE! Policija upozorava, oni ne prodaju drogu na ulicama, preuzeli su "glavnu stvar"!
Podeli vest
Belgija je u poslednje vreme postala evropski centar krijumčarenja kokaina. U Antverpenu je 40 odsto svih zaplena kokaina u Evropi jer je ova belgijska luka postala ulazna tačka za južnoamerički kokain
Međutim, ključnu ulogu u ovom ilegalnom biznisu imaju kriminalne organizacije zapadnog Balkana, najviše iz Hrvatske i Albanije, tvrdi Ekonomist, koji je napravio reportažu o tome. Količina zaplenjene droge u Evropi u stalnom je porastu. Samo u Antverpenu prošle godine zaustavljeno je 80 tona kokaina, a 2016. godine je bilo samo 30 tona. Posledice toga su korupcija lokalnih i nacionalnih funkcionera i nasilje na ulicama.
Troje osumnjičenih za krijumčarenje narkotika iz Holandije u Srbiju saslušani su danas u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, nakon što su u petak prilikom primopredaje uhapšeni u Kotežu sa ukupno 8 kilograma kokaina
12.11.2022
14:26
U junu 2020. policija je u okolini Antverpena pronašla kontejner s posebnim alatom i komoru za mučenje opremljenu zubarskom stolicom i zvučnom izolacijom, kao i lažne policijske uniforme i automatsko oružje.
- Ovakva otkrića su zastrašujuća jer otkrivaju potencijal i mogućnosti kriminalnih organizacija - rekao je Kristian Vandervaren, upravnik belgijske carine. Kokain najčešće kriju među bananama u kontejnerima koji pristižu iz Kolumbije. Kao jeftino i efikasno sredstvo prevoza robe, brodski kontejneri temelj su međunarodne trgovine. Iz istog razloga su zanimljivi i organizovanom kriminalu.
Tokom 2021. godine u celoj Belgiji zaplenjena je 101 tona kokaina, a na drugom mestu prema zaplenama u Evropskoj uniji je Holandija sa 80 tona. Međutim, policijske službe smatraju da se zaplenjuje tek oko 10 posto ukupne količine kokaina koji dolazi na evropske tržište.
- Poslovni model krijumčara svodi se na slanje velike količine droge u mnogo kontejnera. Svesni su da će izgubiti 10 do 20 odsto, ali ostatak će proći - govori Vandervaeren.
Kriminalne organizacije pristaju na ovaj gubitak i nastavljaju da koriste Antverpen, drugu najveću evropsku luku, zbog njegove razvijene infrastrukture i mogućnosti brze distribucije kokaina širom Evrope. Naime, ilegalna tržišta često funkcionišu isto kao i legalna.
Zašto krijumčare drogu baš u bananama?
Prosečno godišnje kroz Antverpen prođe 12 miliona kontejnera, a samo dva posto podleže detaljnom carinskom pregledu. Mogućnosti krijumčarenja droge preko ove luke stoga su gotovo neograničene.
- Banane su vrlo popularan način za krijumčarenje kokaina iz Latinske Amerike u Evropu iz dva razloga. Banane su glavni latinoamerički izvozni proizvod i brzo se kvare, pa postoji stalni pritisak da brzo dođu do potrošača - kaže Fatjona Mejdini, direktorka za jugoistočnu Evropu u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.
Foto: APfoto
Banmane su idealne za krijumčarenje kokaina, mafija ih masovno koristi
Antverpen je popularna i profitabilna luka najviše zbog toga što brzo istovaruje robu s brodova i šalje je na police trgovina. Nemoguće je pregledati milione kontejnera i kriminalci su toga svesni. Zato je antverpenska luka idealna za krijumčarenje kokaina, amfetamina i lažnih lekova na evropska tržišta. Upotreba ovih proizvoda je u stalnom porastu, pa je Evropa u poslednje vreme postala profitabilnije tržište nego Amerika.
- Cena kokaina u Evropi veća je nego u SAD, manja je konkurencija i manji je rizik - rekao je za Ekonomist Džerami Mekdermot iz istraživačke organizacije InSight Crime.
Balkanska mafija
Mnoge evropske mafijaške grupe pronašle su svoj interes u ovim činjenicama i preuzele kontrolu nad distribucijom. Mafijaške organizacije iz balkanskih zemalja poput Albanije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine posebno su poznate po svojoj efikasnosti i nasilnim metodama. Ratna zbivanja i privredna situacija na Balkanu mnoge su okrenuli ka kriminalu.
- Balkanske mafije iskoristile su nasilna iskustva, toleranciju prema nasilju i dostupnost oružja, kao i poznavanje stranih jezika. Kriminalne organizacije sa zapadnog Balkana pokazale su se vrlo uspešnim - tvrdi Valter Kemp, direktor globalne strategije u Globalnoj inicijativi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.
- Balkanske mafije razvile su određene veštine koje su im omogućile da se nakon šverca heroina i cigareta, gajenja kanabisa i krijumčarenja ljudi posvete profitabilnijim poslovima, poput krijumčarenja kokaina - objasnila je Kempova.
Novi krijumčarski kanali
Balkanske kriminalne organizacije čak su otvorile nove krijumčarske kanale. Nekad je droga iz Kolumbije u Evropu stizala preko mediteranskih luka, ali balkanski mafijaši su uspostavili nove kontakte i centre u drugim južnoameričkim zemljama, poput Ekvadora, i sada kokain šalju direktno u s severnoevropske luke. Ove kriminalne organizacije preuzele su kontrolu nad kompletnim krijumčarskim lancem i tako povećale svoj profit.
- Glavni izvor prihoda u kokainskoj industriji više nisu prodaja na ulicama ni proizvodnja, nego transport. Proizvodni profit je oko 150 odsto, maloprodajni iznosi 300 odsto, ali profit od transporta kokaina dostiže i do 1500 odsto - objasnio je Mekdermot.
Foto: Public
Balkanski gang odlikuje brutalnost, ali i velika sposobnost u švercu narkotika
Za razliku od legalnih biznismena, krijumčari mogu da primene i nasilje kako bi osigurali isporuku svoje robe, a mogu da se okrenu i korupciji. To najbolje pokazuje primer albanskog narkobosa Dritana Redžepija.
- Redžepi je bez ikakve sumnje uspešan model balkanskog mafijaša u Latinskoj Americi. Veruje se da je u Ekvador stigao 2011. godine nakon bega iz belgijskog zatvora", rekla je Mejdini. Tri godine kasnije uhapšen je u Ekvadoru, ali to ga nije sprečilo u upravljanju vrlo profitabilnim kokainskim carstvom. Stečenim bogatstvom podmićivao je funkcionere ne samo u latinoameričkim zemljama već i u Evropi.
- Transport kokaina u Antverpen košte kriminalne organizacije do 24 odsto vrednosti robe. Toliko ih košta podmićivanje, a ostatak dospeva na tržište - kaže Artan Hođa, albanski istraživački novinar.
Povećani profit omogućio je mafijašima i izdašnije podmićivanje. Ovakve aktivnosti obično se povezuju sa siromašnijim zemljama, ali sve su češće i u zapadnoevropskim državama.
EU sve više nalikuje zapadnom Balkanu
- Postojala je nada da će ulaskom u Evropsku uniju zemlje zapadnog Balkana biti sve sličnije pređaqšnjim članicama EU, no umesto toga Evropska unija sve više nalikuje zapadnom Balkanu - otkriva Valter Kemp.
Tako mafija sve češće i otvorenije podmićuje carinske službenike u Antverpenu kako bi propustili pošiljke kokaina. Priznaje to i upravnik belgijske carine: "Dvojica mojih službenika završili su u zatvoru zato što su prihvatili 50.000 evra mita da bi propustili jedan kontejner i ostavili ga na tačno određenom mestu u luci. To je lako zarađeni novac."
Korupcija zahvata ne samo carinske i lučke radnike nego i visoke funkcionere, pa je tako nedavno u Antverpenu uhapšen bivši šef policijskog odeljenja za suzbijanje narkotika u ovom gradu. A kad ni mito ne garantuje uspeh, tu su pretnje i nasilje. Antverpenski gradonačelnik Bart De Vever već godinama je pod 24-satnom policijskom zaštitom zbog svojih istupa protiv organizovanog kriminala.
Uprkos tome što je belgijska policija 2021. godine pokrenula dosad najveću akciju protiv krijumčarenja droge, upravnik belgijske carine nije optimist u pogledu zaustavljanja ovakvih kriminalnih aktivnosti. "Učinak svih ovih akcija je minoran. Uprkos svim zaplenama, cena kokaina na evropskom tržištu ostaje ista", rekao je Vanderwaeren.
Foto: Reuters
Policija ima pune ruke posla, krijumčari koriste sve moguće kanale za šverc droge
Policijske i carinske službe tvrde da je rešenje u odlučnijem suzbijanju i većim resursima u borbi protiv kriminalnih organizacija. Belgijski carinski funkcioneri žele uvesti skeniranje svih kontejnera koji ulaze u zemlju.
- Rat protiv zloupotrebe i krijumčarenja droga ne može se dobiti policijskim metodama.
- Ne preduzmemo li nešto, u sledećih 10 godina imaćemo u Antverpenu državu kojom upravljaju krijumčari narkotika - tvrdi Vandervaeren. Drugi pak smatraju da je neophodna bolja saradnja na međunarodnom nivou zato što kriminalne organizacije širom sveta trenutno sarađuju bolje nego nacionalne policije.
Međutim, svetskim brodskim i trgovačkim putovima danas se prevozi četiri puta više kontejnera nego pre 20 godina. Prilike i mogućnosti za krijumčarenje i šverc danas su bezbrojne, a mafijaške organizacije se izuzetno dobro prilagođavaju novim okolnostima i vremenima, zaključuje Ekonomist.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Troje osumnjičenih za krijumčarenje narkotika iz Holandije u Srbiju saslušani su danas u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, nakon što su u petak prilikom primopredaje uhapšeni u Kotežu sa ukupno 8 kilograma kokaina
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski želi iskoristiti sve mogućnosti zapadnog oružja protiv Rusije zbog neuspeha ukrajinske vojske na frontu, izjavila je u intervjuu za Fox Business bivša savetnica Donalda Trampa za pitanja nacionalne bezbednosti, Kejti Makfarland.
Radojka Filipović, predsednica Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Bratunac uključila se u Info veče Informer televizije .
U okviru kampanje "Na putu do nule - vežite se", Agencija za bezbednost saobraćaja i kompanija NIS realizovali su promotivno-edukativne aktivnosti sa ciljem podizanja svesti o značaju korišćenja sigurnosnog pojasa u putničkim automobilima.
Ambasada Republike Srbije u Bosni i Hercegovini reagovala je posle najnovijih napada na Srbiju i predsednika Aleksandra Vučića od strane ministra odbrane BiH Zukana Heleza, koji je izneo gnusne laži.
Danas se navršava 32 godine od stradanja Srba u srednjem podrinju. Najmlađa žrtva bio je dečak od samo četiri godine. Za ove zločine niko nikada nije odgovarao. Naši zvaničnici iz Srbije i Republike Srpske otišli su danas da odaju počast srpskim žrtvama. Na ovu temu u "Info večeri" govorili su novinar "Politike" Marko Lakić, član predstavništva SNS-a Vladimir Marinković i Stefan Krkobabić, potpredsednik PUPS-a. Uživo u program uključio se i Brano Vučetić iz Bratunca koji je ispričao svoja svedočenja o zverstvima Nasera Orića, kao i Radojka Filipović iz Bratunca koja je ispričala svoja svedočenja.
Ruska vojska je u prethodna 24 sata oborila više raketa i dronova! Premijer Slovačke Robert Fico prvi put se pojavio nakon ranjavanja. Njegova poruka bila je da bi otišao sa Orbanom u Moskvu, samo da je mogao. Na ove, ali i druge važne teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Mile Pršić i general Vinko Pandurević. Uživo u program javio se i Dževad Galijašević koji je komentarisao rezultate predsedničkih izbora u Iranu, kao i Nenad Bumbić, dopisnik iz Čikaga koji je komentarisao izbore u Americi.
Da li su izbori u Engleskoj i Francuskoj zaista ozbiljni ili je na sceni "običan cirkus"? Kakva je situacija u Evropskoj uniji? Na ovu temu u "Info danu" govorili su istoričar Saša Adamović i Vlada Radomirović, urednik Pištaljke.
Poslednjih dana ostala su ispod radara Putinove aktivnosti. Da li on stvara novi vojni savez protiv NATO-a ili ne? Na ovu temu u "Info danu" govorili su istoričar Saša Adamović, Vojislav Milošević iz Centra za nacionalnu bezbednost i pukovnik KOS-a u penziji Ljuban Karan.
N. R., državni sekretar u Ministarstvu prosvete, uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično delo trgovina uticajem, tako što je jednom privrednom društvu iz Niša omogućio da mimo zakona dobije poslove u vezi sa građevinskim radovima na adaptaciji obrazovnih ustanova.
Košarkaška reprezentacija Srbije savladala je večeras u Beogradu selekciju Holandije sa 95:61 (17:21, 31:16, 30:13, 17:11) u drugoj pripremnoj utakmici za Olimpijske igre u Parizu.
Svakim mečom koleno je sve bolje, nadam se da će tako biti i u nastavku, rekao je Novak Đoković posle pobede nad Aleksejom Popirinom od 2:1 u trećem kolu Vimbldona.
Fudbalska reprezentacija Engleske plasirala se u polufinale Evropskog prvenstva, pobedom nad Švajcarskom u Diseldorfu posle boljeg izvođenja jedanaesteraca (1:1, 5:3)! Naredni rival "Gordog Albiona" biće bolji iz duela u kojem se kasnije večeras sastaju Holandija i Turska!
Košarkaška reprezentacija Bahama izborila je plasman u finale kvalifikacionog turnira za Olimpijske igre, pošto je u polufinalu pobedila Liban sa 89:72, dok je do istog rezultata stigla i Letonija, trijumfom protiv Kameruna - 72:59
Nakon izuzetno uspešnih samostalnih i grupnih izložbi širom Evrope i regiona mladi, ali već afirmisani, slikar Marko Kusmuk svoj novi opus predstavlja beogradskoj publici na velikoj samostalnoj izložbi "Anatomija zvuka" u Salonu Muzeja grada Beograda. Na izložbi, koja će biti otvorena do 28. jula, predstavljeno je 65 slika, a umetnik je izložio i svoju prvu skulpturu.
Od nedelje, 7. jula do 14, Vrnjačka Banja će biti domaćin 20. Međunarodnog Vrnjačkog karnevala, jednog od najznačajnijih događaja u kalendaru svetskih karnevalskih dešavanja.
Kada je pre šest godina u selu Ljubiš na Zlatiboru počela da radi nova atrakcija, ni njen idejni tvorac nije tada mislio da će turisti biti toliko oduševljeni.
Skokom u vodu i zaveslajima reprezentativca Srbije u paraplivanju Nikole Ljubisavljevića, u Donjem Dušniku kraj Gadžinog Hana otvoren je bazen, za sada jedini na području te opštine.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.