ONO ŠTO JE BERLIN I PARIZ DRŽALO ZAJEDNO 70 GODINA JE MRTVO, FRANCUSKO - NEMAČKI RAT OPET JE MOGUĆ! Šta reći, Srbijo ovo nije naivno!
Podeli vest
Francusko - nemački odnosi raspadaju se u konstelaciji koja je funkcionisala čak sedam decenija, a to je činjenica koja predstavlja veliku pretnju evropskom poretku i evropskoj bezbednosti, piše u najnovijoj analizi „Forin polisi".
Situacija je toliko loša da je u oktobru otkazan tradicionalni sastanak ministara obeju država u jeku najveće krize koja potresa takozvani Stari kontinent. Francusko - nemačka trvenja bila su normalna u posleratnoj Evropi i to iz jednostavnog razloga. Pre evropskog ujedinjenja pedesetih godina 20. veka, Nemačka i Francuska su vodile tri velika rata: od 1870. do 1871, od 1914. do 1918. i od 1939. do 1945. u kojima je Evropa bila devastirana, a milioni ljudi su izgubili živote.
Komisija EU i visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj predložili su novi akcioni plan za vojnu mobilnost čiji je cilj poboljšanje sposobnosti bloka da brzo prebaci velike količine vojne tehnike i trupa na istočne granice. Istovremeno, list Le Figaro piše da francuski predsednik Emanuel Makron sprema zemlju za mogući rat
11.11.2022
17:30
Zbog toga se koncept evropskog ujedinjenja fokusirao na upravljanje ambicijama te dve moćne zemlje. Sve do danas deo misije Evropske unije je da se osigura da Francuska i Nemačka svoje probleme rešavaju mirnim putem. Već od sedamdesetih godina prošlog veka dve države sa različitim političkim i ekonomskim kulturama retko se oko čega slažu, ali uprkos tome nisu ispalile nijedan metak jedna na drugu.
Duboka bolest u odnosima Francuske i Nemačke
To je tako funkcionisalo sedam decenija, a onda su okolnosti počele radikalno da se menjaju.
Evropska unija u ovom trenutku puca pod napetostima između Pariza i Berlina u očajnom pokušaju da napravi kompromis između dve sile oko doslovno svega - od energetske politike, bezbednosti, budžetskih problema i svih ostalih teškoća koje je inicirala ukrajinska kriza.
Do medija stiže sva težina diplomatske drame, cure pojedinosti pregovora, anonimne diplomate i političari okrivljuju jedni druge, padaju teške reči, ali opet i to je normalna praksa, prenosi „Jutarnji list". Sve to ukazuje i na to da su neki kompromisi nadohvat ruke.
Ali, postoji i dublja bolest koja zahvata samu srž posleratnog odnosa između Pariza i Berlina. Francuski ekonomist Žak Atali, bivši posebni savetnik predsednika Fransoa Miterana i prvi predsednik „Evropske banke za obnovu i razvoj" (EBRD), nedavno je napisao da se moderni sukob Pariza i Berlina ogleda u „razlici dugoročnih strateških interesa" koja se, po njegovom mišljenju, može razrešiti tek značajnijim evropskim iskorakom. Atali se plaši da je direktno sećanje na francusko - nemačke ratove izbledelo, a da sadašnji lideri nisu u stanju da razumeju posledice tog fenomena.
Kao rezultat toga, piše Atali, „rat između Francuske i Nemačke ponovo postaje moguć".
Nemci kao najveći pacifisti
Trenutno razilaženje Francuske i Nemačke preti da demontira osnovnu operativnu funkciju Evropske unije: sprečiti Nemačku da ponovo postane dominantna. Mirno zauzdavanje ovakvih ambicija Berlina do sada je bilo zapanjujuće uspešno. Sedamdeset godina od evropskog ujedinjenja Nemci su postali najveći svetski pacifisti. Nemačka vojska - Bundesver, notorno je slabo finansirana. Zato se često kaže da se sami Nemci više boje nemačke moći nego svi ostali Evropljani zajedno. Ovo objašnjava i zašto strategija „Wandel durch Handel", to jest. promena kroz trgovinu - odgovara mnogim građanima Nemačke.
U takvoj konstelaciji Francuska se našla slobodnom da preuzme vođstvo u evropskoj spoljnoj, bezbednosnoj i odbrambenoj politici.
Foto: AP/Photo
Šolc i Makron se ne slažu po mnogim pitanjima, ali za sada se trude da sve izgleda ok
Ovakva podela je godina odgovarala obema državama, ali i EU. Francuska i Nemačka su se nadopunjavale dopuštajući jedna drugoj da se partikularno usredsrede na ono što su radile najbolje. Nemačka je mogla da zanemari geopolitiku i koncentriše se na trgovinu. Francuska, kao jedina nuklearna sila u EU sa ozbiljnom armijom i stalnim mestom u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, brinula se za spoljnu i odbrambenu politiku.
Od početka ruske specijalne operacije u Ukrajini ova idealna simbioza dobila je radikalni zaokret. Zbog ukrajinske krize, Nemačka ima dva strahovita problema. Prvo, njihov model rasta je ugrožen zbog sankcija Rusiji i prekidom snabdevanja ruskim gasom koji je dugo funkcionisao kao kamen temeljac njihove ekonomije.
Drugi problem je činjenica da nije Francuska ta koja Evropu štiti od spoljnih pretnji nego NATO. Nemci sada shvataju da Evropi hitno treba bezbednosna i odbrambena politika i da se u pogledu odbrane ne mogu osloniti na Francusku. Francuski predsednik Emanuel Makron ima zanimljive ideje o evropskoj „strateškoj autonomiji", ali je nejasan u tome šta to konkretno znači i pod čijim vođstvom bi ona trebalo da se oblikuje. Zbog toga je novi prioritet nemačkog kancelara Olafa Šolca poboljšanje odnosa sa Vašingtonom. Šolc sve karte baca na atlantsku solidarnost iako je dobro svestan činjenice da nisu Ukrajina ili Evropa te koje kreatore politike u Vašingtonu drže budnim, nego - Kina.
Francuska se zbog toga oseća omalovaženo. Ukrajinska kriza je pokazala, između ostalog, njena brojna ograničenja. Kao što je napisao francuski kolumnista Luk de Baroše: „Makron jedva da je uspeo da pošalje 15 tenkova u Ukrajinu". Posledica toga je da je Berlin pod paljbom pariskih frustracija. Zašto je Berlin ove godine naručio američke borbene avione F-35, a ne francuske rafale? Zašto je Šolc putovao u Kinu? Zašto Berlin sada menja paradigmu, a godinama nisu odgovarali na Makronove inicijative?
Rešenje - evropska vojska?
Činjenica da Nemačka iznenada preduzima jednostrane inicijative bez koordinacije s Francuskom remeti osetljivu ravnotežu između Pariza i Berlina.
Oni oprezniji gledaju u istoriju. I u prošlosti su velike geopolitičke promene isprovocirale francusko-nemačke ratove.
Lideri su svojevremeno rešili ta trvenja iskorakom u evropske integracije. To se dogodilo, na primer, nakon pada Berlinskog zida 1989. godine kada su se Istočna i Zapadna nemačka ujedinile, a Francuska se iznenada suočila s prevelikim partnerom. Čelnici dve zemlje, Fransoa Miteran i Helmut Kol tada su uspeli da uvere 10 država članica EU da je potreban takozvani reset evropskog projekta . To resetovanje, između ostalog, dovelo je do stvaranja zajedničke evropske valute evra.
Foto: nowtheendbegins.com
Evropska vojska je projekt koji za sada ne ide baš kako treba
Neki Evropljani, svesni ovih istorijskih događaja, zagovaraju novo veliko resetovanje. Atali, na primer, predlaže rešavanje francusko - nemačkih briga evropeizacijom odbrane kontinenta. EU je, međutim, sada puno veća nego 1989. godine. Da li će Makron i Šolc moći da se slože u vezi sa potrebom za jednim velikim evropskim projektom i pritom uvere 25 država članica u nužnost zajedničke odbrambene politike?
Ni Francuska ni Nemačka nisu više toliko premoćne u odnosu na ostatak evropske zajednice i to bi moglo da se pokaže kao veliki, nerešivi problem, preneo je „Jutarnji list".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Normalac
pre 3 godine
Jadnici putlerovski, samo se nadajte. Pozdrav iz Hersona.
Komisija EU i visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj predložili su novi akcioni plan za vojnu mobilnost čiji je cilj poboljšanje sposobnosti bloka da brzo prebaci velike količine vojne tehnike i trupa na istočne granice. Istovremeno, list Le Figaro piše da francuski predsednik Emanuel Makron sprema zemlju za mogući rat
Analitičar Saša Borojević eksluzivno za Informer TV otkrio je da je radio intervju sa rođenim bratom Džefrija Epstina, koji mu je otkrio šta mu je rekao zatvorski čuvar nakon smrti seksualnog predatora.
Nebojša Bojović, nekadašnji dekan Saobraćajnog fakulteta i bivši predsednik Skupštine akcionara kompanije Infrastruktura železnice - čovek čiji se potpis nalazi na svim bitnim ugovorima vezanim za Železničku stanicu u Novom Sadu - baškari se u pravom bogatstvu, a uporno odbija da odgovori na pitanja o svojoj odgovornosti u vezi s tragedijom koja je odnela 16 života.
Da je tzv. blokaderski pokret doživeo potpuni debakl, sada otvoreno priznaju i u redovima opozicionih medija. Novinarka lista"Danas" Safeta Biševac priznala je ono o čemu građani odavno pričaju.
Hrvat iz Splita nazvao je mesaru "Maksovi mesari" po ustaškim zločincima u Drugom svetskom ratu kojima je zapovedao Vjekoslav Maks Luburić, zapovednik logora Jasenovac i Stara Gradiška, u kojima su počinjeni stravični zločini nad Srbima, Jevrejima, Romima...
Član Plavog tima Jovan Ikić još jednom je pokazao fer-plej prema Jovanu Raduloviću Jodžiru tako što mu je rekao da je najspremniji u celom Exatlonu, iako ima blizu 40 godina.
Miljenik publike i ostalih takmičara Jovan Radulović Jodžir održao je emotivan govor prilikom oproštaja od Exatlona i zakunuo se da nikada nije video toliko dobrih ljudi.
Prošle sedmice u Informerovoj spektakularnoj emisiji “Na merama” otkrili smo vam kako izgleda kad se okoreli opozicionar Miki Aleksić prepusti gastronomskim užicima, na koji način popularno TV lice Žika Šarenica “krcka” penziju, gde provodi vreme perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, šta kupuje pevač Dragan Kojić Keba…
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Patrijarh srpski Porfirije pozvao je sveštenstvo i vernike da se 8. februara pridruže akciji dobrovoljnog davanja krvi koju organizuju Crveni krst Srbije i Institut za transfuziju krvi.
Na pijacama širom Srbije ovih dana pažnju kupaca privlači paradajz koji je, prema njihovim rečima, ukusniji nego tokom leta, a prodaje se po ceni od oko 200 dinara za kilogram, što ga čini jeftinijim čak i od kiselog kupusa.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović podelila je na svom Instagramu trenutke sa svojom petomesečnom bebom tokom boravka u Dubaiju, gde se nalazi na poslovnom putovanju i učestvuje u pregovorima o sudbini NIS-a.
Vasilije Gačević (25), osumnjičen za svirepo ubistvo MMA borca i reprezentativca Srbije Stefana Savića, uhapšen je u Španiji nakon gotovo dve godine bekstva, tokom kojih je poku[avao da prevari policiju menjajući lični opis i skrivajući se u turističkom apartmanu u centru Barselone.
Suđenje Ognjenu Dabetiću koji je optužen da je u stanu u centru Beograda ubio Tiktokerku Nou Milivojev (18), odloženo je juče u Višem sudu u Beogradu za 31.mart zbog izostanka advokata okrivljenog iz zdravstvenih razloga.
Beogradska policija uhapsila je S. H. (40) i ukrajinsku državljanku S. T. (23) zbog sumnje da su iz galerije ULUS ukrali sliku Zdravka Vučinića "Uspenje"
Ljiljana Lašić, legendarna Tina iz serije "Pozorište u kući", napustila je arhitekturu zbog braka, a kasnije i samu slavu kada ju je popularnost počela gušiti.
Glumica Rut Gemel priznala je da je imala tremu pred snimanje intimnih scena u novoj sezoni "Bridžertona", ali da je iskustvo na kraju bilo više zabavno nego stresno.
Narodnooslobodilačka borba (NOB) i građanski rat unutar Drugog svetskog rata, komunistička revolucija i obračuni posle 1945. nisu samo istorijske teme - one su duboko urezane u srpsku književnost 20. veka.
Dvadesetogodišnja studija pokazala je da ishrana zasnovana na maslinovom ulju, orašastim plodovima i povrću može značajno da smanji rizik od moždanog udara. Naučnici ističu da pridržavanje mediteranskog načina ishrane može da umanji verovatnoću pojave svih vrsta moždanog udara i do 25 odsto.
Ketrin de Noar, menadžerka jednog od najvećih legalnih bordela u Evropi podelila je priču koja je iznenadila čak i one koji misle da ih industrija za odrasle više ne može šokirati.
Bikovi, Rakovi i Škorpije će tokom druge polovine februara doživeti korenite promene u životu. Slede im unapređenja na poslu, nove ljubavi i nasledstvo.
Ako ste do sada koristili Jutjub u pozadini na Android uređaju bez pretplate, stižu loše vesti od Gugla. Kompanija je zvanično potvrdila da će uskoro ukloniti metod koji je godinama omogućavao besplatno puštanje videa u pozadini.
Pevačica Rada Manojlović nedavno je progovorila o teškom periodu kroz koji je prošla zbog zavisnosti od lekova za smirenje, otkrivši koliko je bila teško suočiti se sa problemom.
Rijaliti učesnika Marka Janjuševića Janjuša zaustavio je robot Toša nakon kupovine, koji je primetio da je Janjuš ukrao žvake. Rijaliti takmičar je onda priznao da je ukrao kačkavalj, a objasnio je i kako.
Pevačica Milica Todorović obratila se javnosti zvaničnim saopštenjem, nakon što je na njen račun niz optužbi iznela supruga čoveka sa kojim je pevačica pre tri dana dobila sina.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar