Iako Nemci imaju najskuplju struju u EU, ovih dana milioni domaćinstava dobili su obaveštenje o poskupljenju struje od Nove godine
Neka povećanja su drastična, pa će tako Rheinenergie iz Kelna od januara struju naplaćivati oko 55 centi po kilovat satu, što je povećanje od skoro 130 odsto. Pored Kelna, poskupljenje je drastično i u Minhenu, gde će kilovat-sat od Nove godine koštati 61,9 centi. Ranije je to bilo 25 centi.
„Nova godina počinje ogromnim talasom poskupljenja električne energije", rekao je Torsten Štork, energetski stručnjak na portalu za poređenje cena Verivoks.
Rheinenergie iz Kelna se poziva na visoke troškove nabavke: „U odnosu na prethodnu godinu, cene na berzama struje su porasle za više od 300 odsto, na vrhuncu više od deset puta. Uz to raste i mrežarina".
Portal za poređenje cena Check24 piše da je u Nemačkoj povećanjem cene struje od Nove godine pogođeno „oko 7,3 miliona domaćinstava".
Povećanja u proseku 60,5 odsto
Povećanja cena na početku nove godine su veoma različita širom Nemačke, pa se tako u Gradskoj Elektroprivredi u Potsdamu (Brandenburg) cena povećava za oko 21 odsto - na 46,5 centi po kilovatsatu.
U Manhajmu Baden-Virtemberg od januara struja košta nešto manje od 45 centi umesto dosadašnjih 27 centi, dok će istočnonemački dobavljač energije EnviaM (Saksonija) ubuduće naplaćivati 48,1 cent, što je 20,1 centi više nego ranije.
Prema proračunima, domaćinstvo sa godišnjom potrošnjom od 5.000 kilovat-sati je u novembru 2020. godine u proseku plaćalo 29,4 centa, a godinu dana kasnije - 31,6 centi. Trenutno je prosek 42,7 centi.
Porezi i doplate čine nešto više od polovine cene struje po kilovatsatu i to je jedan od razloga zašto je cena struje u Nemačkoj toliko visoka u odnosu na druge zemlje EU, navodi Dojče vele.
Kao Jedan od glavnih razloga najnovijeg ekstremnog poskupljenja struje smatra se ekstremno povećanje cena gasa, kao posledica sukoba u Ukrajini.
Ograničenja cena gasa i struje
Foto: Pixabay
Porezi i doplate dižu dodatno cenu struje u Nemačkoj
Savezna vlada je juče donela najavljeni nacrt zakona, odnosno niz mera kojima ograničava cene gasa i struje i time otvorila put za odluke parlamenta. Prema nacrtu zakona, od 1. januara 2023. domaćinstva i mala preduzeća bi osnovnu kvotu struje od 80 odsto potrošnje iz 2021. dobijala po fiksnoj bruto ceni od 40 centi po kilovat satu, a ostatak po tržišnoj ceni.
Industrijske firme će dobiti garantovanu neto cenu od 13 centi po kilovat satu za osnovnu kvotu od 70 odsto potrošnje 2021. godine. Kada je reč o gasu, domaćinstva i mala i srednja preduzeća će dobiti zagarantovanu bruto cenu gasa od 12 centi po kilovat satu za 80 odsto potrošnje iz 2021. godine. Ova ograničenja cena struje i gasa važiće do aprila 2024.
Građani i firme biće retroaktivno rasterećeni za januar i februar, odnosno, obračun će se izvršiti u martu i za prethodna dva meseca. Olakšica, odnosno ograničenje cene struje biće delimično finansirano oporezovanjem takozvanog dodatnog profita koji firme ostvaruju na tržištu električne energije.
To se odnosi na sve proizvođače struje, dakle i nuklearne elektrane, one na ugalj i proizvođače zelene struje od vetra i sunca, koji su nedavno imali koristi od visokih cena na berzi. To oduzimanje dodatnog profita u visini od 90 odsto će se vršiti od 1. decembra, a ta praksa bi trebalo da se završi najkasnije do 30. aprila 2024. godine.
Više od dva miliona građana Nemačke redovno koristi usluge banaka hrane, a milion ne može adekvatno da greje svoje domove, uprskos snažnoj ekonomiji u proteklih deset godina, pokazalo je istraživanje instituta WSI
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od dva miliona građana Nemačke redovno koristi usluge banaka hrane, a milion ne može adekvatno da greje svoje domove, uprskos snažnoj ekonomiji u proteklih deset godina, pokazalo je istraživanje instituta WSI
Zapaljiva naprava, takozvana "vatrena lopta" ispaljena je sinoć sa teritorije Kosova i Metohija na centralnu Srbiju sa ciljem izazivanja požara, ekskluzivno otkriva Informer.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Cirkus i apsurd u režiji opozicionih blokadera dostigli su tačku potpunog ludila. Dok se stotine obučenih profesionalaca, vatrogasaca i spasilaca lavovski bore sa ogromnom vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, grupe takozvanih "zboraša" i uličnih aktivista rešile su podvale narodu još jednu jeftinu predstavu.
Na takozvanom protestu "Ekobuna" na Ušću, javnosti se obratio glumac Bojan Dimitrijević, ponudivši još jedan u nizu bizarnih i teatralnih nastupa opozicione elite.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da svoju funkciju ne doživljava kao privilegiju, već kao služenje državi i građanima, ističući da je svoj politički angažman u potpunosti posvetio Srbiji.
Nakon što su vatrogasci, dobrovoljci i meštani danima nadljudskim naporima, izloženi vatrenoj stihiji i paklenim temperaturama, branili sopstvene domove i šume u Deliblatskoj peščari, pojedini opozicioni "studenti" i blokaderi rešili su da naprave neviđeni cirkus i proliju pljuvačku po trudu pravih heroja.
Bllokaderi se međusobno kolju bez milosti, a najnoviji žestok udarac zadala je predsednica Nacionalnog konventa o EU Bojana Selaković koja je doslovno zbrisala bivšeg predsednika Borisa Tadića!
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Vatrogasci iz Prokuplja tokom popodneva zaustavili su vatru koja je iz sela Mađare nastavila da se širi ka Bresničiću, ali su spasili i čoveka kome je pretila najstrašnjija smrt.
Najraznorniji požar u istoriji Kalifornije dogodio se 2025. godine, progutao je na hiljade objekata i odneo na desetine ljudskih života, a vatrogasne ekipe Sjedinjenih Američkih Država borile su se protiv vatre gotovo mesec dana.
Za razliku od prošle godine kada je prolećni mraz tokom samo jednog jutra "ubrao" sve šljive u voćnjacima, šljive su su ove godine odlično rodile, što se može videti i na pijacama u Nišu.
Nesvakidašnja i dobro planirana pljačka dogodila se u jednom beogradskom naselju, kada je za sada nepoznati provalnik upao u jednu kuću i iz nje odneo sef sa ogromnom količinom novca i dragocenostima.
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišili slobode državljanina Srbije zbog sumnje da je u jednom ugostiteljskom objektu izazvao požar.
Iz policije je saopšteno da je sinoć oko 22.20 časova u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, na delu plovnog puta Stoliv–Prčanj, oko 250 metara od obale, došlo do pomorske nezgode, odnosno sudara dva plovna objekta.
Istraga ubistva zbog kojeg je Robert V. (35) uhapšen pod sumnjom da je 28. jula uveče u okolini Sombora ubio Miloša Damjanovića (54) i dalje je u toku, a prema nezvaničnim informacijama svedoci koji su dali iskaze u istrazi opisali su šta se kobne večeri dogodilo.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Helen Finčam je doživela je iznenadnu i tešku promenu života pre tri godine, a sve je počelo jednog jutra kada se probudila sa ukočenim vratom, a čekari su utvrdili da je uzrok tome retko stanje poznato kao transverzalni mijelitis.
Ponekad nije lako primetiti da se nešto promenilo u vezi. Na prvi pogled sve može delovati isto, ali ako primetite pet simptoma znajte da bliskost više nije kao nekada.
Pakovanje za putovanje često može da bude naporno, naročito kada nismo sigurni šta nam je zaista potrebno. Ipak, bez obzira na to gde putujemo i koliko dugo ostajemo, postoje tri stvari koje bi trebalo da ponesemo.
Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović potvrdio je da je bivši takmičar Stefan Karić potpisao novi ugovor i tako postao jedan od učesnika predstojeće sezone.
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da njena ćerka Lea sutra, 24. avgusta, slavi rođendan, a tom prilikom progovorila je i o planovima za naredni porođaj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.