NATO PROPADA ZBOG UKRAJINE! Alijansa ostaje bez TENKOVA I ARTILJERIJE, Americi nestaje KLJUČNO ORUŽJE, bezbednost SAD-a dovedena u pitanje!
Podeli vest
Zapad je verovao da se artiljerijski i tenkovski rat u Evropi nikada više neće ponoviti i smanjio je zalihe oružja, što se ispostavilo kao velika greška
Kada se Sovjetski Savez raspao, evropske nacije su zgrabile "dividendu mira", drastično smanjivši svoje budžete za odbranu, svoje armije i svoje arsenale.
Prema rečima ruskog pilota, nadolazeća hladnoća će otkriti najslabije strane obe vojske i jasno pokazati stepen njihove tehnološke spremnosti
27.11.2022
09:55
Sa usponom Al Kaide skoro deceniju kasnije, terorizam je postao meta, zahtevajući drugačija vojna ulaganja i lakše snage. Čak i dugo angažovanje NATO-a u Avganistanu nije ličilo na kopneni rat u Evropi, sa teškom artiljerijom i tenkovima, za koji su skoro sva ministarstva odbrane mislila da se nikada neće ponoviti.
"Dan u Ukrajini je mesec ili više u Avganistanu“
Sukob u Ukrajini "proždire" skromne zalihe artiljerije, municije i protivvazdušne odbrane onoga što neki u NATO-u nazivaju evropskim "bonsai armijama", po patuljastom japanskom drveću. Čak i moćne Sjedinjene Američke Države imaju samo ograničene zalihe oružja koje Ukrajinci žele i koje im je potrebno, a Vašington nije voljan da preusmeri ključno oružje iz delikatnih regiona poput Tajvana i Koreje, gde Kina i Severna Koreja stalno testiraju ograničenja, piše "Njujork tajms".
Sada, posle devet meseci sukoba, fundamentalna nespremnost Zapada pokrenula je sumanutu borbu za snabdevanje Ukrajine onim što joj je potrebno, istovremeno popunjavajući zalihe NATO-a. Pošto obe strane troše oružje i municiju tempom koji nije viđen od Drugog svetskog rata, takmičenje u održavanju arsenala postalo je kritičan front koji bi se mogao pokazati odlučujućim.
Količina artiljerije koja se koristi je zapanjujuća, kažu zvaničnici NATO-a. U Avganistanu, NATO snage su mogle da ispale čak 300 artiljerijskih metaka dnevno i nisu se brinule o protivvazdušnoj odbrani. Ali Ukrajina ispaljuje hiljade metaka dnevno i očajnički joj je potrebna protivvazdušna odbrana od ruskih projektila i iranskih dronova.
"Dan u Ukrajini je mesec ili više u Avganistanu“, rekla je Kamil Grand, ekspert za odbranu u Evropskom savetu za spoljne odnose, koji je donedavno bio pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za investicije u odbranu.
Prošlog leta u regionu Donbasa Ukrajinci su svakog dana ispalili 6.000 do 7.000 artiljerijskih metaka, rekao je visoki zvaničnik NATO-a. Rusi su ispaljivali 40.000 do 50.000 metaka dnevno.
Poređenja radi, Sjedinjene Države proizvedu samo 15.000 metaka svakog meseca.
Dakle, Zapad se trudi da pronađe sve manje dostupnu opremu i municiju iz sovjetskog doba koju Ukrajina sada može da koristi, uključujući rakete protivvazdušne odbrane S-300, tenkove T-72 i posebno artiljerijske granate sovjetskog kalibra.
Zapad takođe pokušava da smisli alternativne sisteme, čak i ako su stariji, kako bi zamenili smanjene zalihe skupih raketa za protivvazdušnu odbranu i protivtenkovske "džaveline". To, piše list, šalje snažne signale zapadnoj odbrambenoj industriji da se spremaju dugoročni ugovori — i da treba zaposliti više radnika i pripremiti starije fabričke linije. Radi se i na kupovini municije od zemalja poput Južne Koreje kako bi se "popunile" zalihe koje se šalju u Ukrajinu.
Postoje čak i rasprave o tome da NATO ulaže u stare fabrike u Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj kako bi ponovo pokrenuo proizvodnju granata sovjetskog kalibra 152 mm i 122 mm za Ukrajince koji uglavnom koriste sovjetsko oružje i opremu.
Prepreka ima bezbroj.
Zemlje NATO-a - često uz veliku pompu - poslale su Ukrajini neku naprednu zapadnu artiljeriju, koja koristi 155 mm granate standarda NATO-a. Ali NATO sistemi su retko sertifikovani da koriste artiljeriju koju proizvode druge zemlje NATO-a i koje često prave granate drugačije. To je način da proizvođači oružja budu sigurni da će prodati municiju za svoje oružje.
A tu je i problem legalne kontrole izvoza, koja reguliše da li se oružje i municija prodati jednoj zemlji mogu poslati u drugu u ratu. To je razlog zašto su Švajcarci, tvrdeći da su neutralni, odbili Nemačkoj dozvolu da izvozi u Ukrajinu protivavionsku municiju koju je proizvela Švajcarska i prodala Nemačkoj. Italija ima slično ograničenje na izvoz oružja.
Jedan zvaničnik NATO-a opisao je situaciju kao "NATO zoo vrt", aludirajući na nazive oružja poput tenka "geparda" ili raketnog sistema zemlja-vazduh "zvečarke" (krotal).
I Rusi imaju problema sa snabdevanjem. Sada koriste manje artiljerijskih metaka, ali ih imaju dosta, čak i ako su neki stari i manje pouzdani. Suočena sa sličnim sukobima, Moskva takođe pokušava da poveća vojnu proizvodnju i navodno nastoji da kupi rakete od Severne Koreje i jeftinije dronove od Irana.
Za zemlje NATO-a koje su Ukrajini dale velike količine oružja, posebno za zemlje poput Poljske i baltičkih država, teret zamene naoružanja pokazao se teškim.
Francuzi su, na primer, obezbedili neko napredno oružje i stvorili fond od 200 miliona evra za Ukrajinu za kupovinu oružja proizvedenog u Francuskoj. Ali Francuska je Ukrajini već dala najmanje 18 modernih haubica "Cezar" - oko 20 odsto sve postojeće artiljerije — i nije raspoložena da obezbedi više.
Evropska unija je odobrila 3,1 milijardu evra za otplatu državama članicama za ono što pružaju Ukrajini, ali je taj fond, Evropski mirovni fond, skoro 90 odsto iscrpljen.
Zalihe EU su na izmaku, a Nemačka je već "dostigla svoj limit" početkom septembra. U međuvremenu, Litvanija, koja nema više oružja za doniranje, pozvala je saveznike da Ukrajini daju "sve što imamo".
Ukupno, zemlje NATO-a su do sada dostavile Ukrajini oružja u vrednosti od oko 40 milijardi dolara, što je otprilike veličina francuskog godišnjeg budžeta za odbranu.
Manje zemlje su iscrpile svoj potencijal, rekao je drugi zvaničnik NATO-a, sa 20 od 30 članica koje su "prilično isceđene". Ali preostalih 10 i dalje može da pruži više, sugerisao je on, posebno veći saveznici. To bi uključivalo Francusku, Nemačku, Italiju i Holandiju.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg savetovao je Alijansu — uključujući, posebno, Nemačku — da smernice NATO-a koje zahtevaju od članica da drže zalihe ne bi trebalo da budu izgovor za ograničavanje izvoza oružja u Ukrajinu. Ali takođe je tačno da Nemačka i Francuska, kao i Sjedinjene Države, žele da kalibrišu oružje koje Ukrajina dobija, da spreče eskalaciju i direktne napade na Rusiju.
Ukrajinci žele najmanje četiri sistema koja Zapad nije obezbedio i koje je malo verovatno da će: rakete zemlja-zemlja dugog dometa poznate kao ATACMS koje bi mogle da pogode Rusiju i Krim; borbene avione; tenkove; i mnogo napredniju protivvazdušnu odbranu, rekao je Mark F. Kansijan, bivši strateg za oružje Bele kuće koji je sada viši savetnik u vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije.
ATACMS, sa dometom od nekih 190 kilometara, neće biti dati iz straha da bi mogli da pogode Rusiju; tenkovi i borbeni avioni su previše komplikovani i zahtevaju godinu dana ili više obuke za korišćenje i održavanje. Što se tiče protivvazdušne odbrane, NATO i Sjedinjene Države su deaktivirale većinu svoje protivvazdušne odbrane kratkog dometa nakon Hladnog rata, a proizvodnja može da potraje i dve godine.
M142 High Mobility Artillery Rocket System (#HIMARS)
The HIMARS carries six rockets or one MGM-140 ATACMS missile on the U.S.
Effective firing range 2–300 km (1.24–186 mi)
Maximum firing range 186 miles (300 km) for MGM-140 ATACMS, 310 miles (500km) for Precision Strike Missile pic.twitter.com/Cgm91cL87m
— Igor Fedorovsky (@IgorFedorovsky) May 2, 2022
Postoji i relativno jednostavnija oprema za održavanje, poput haubice M-777 koja je data Ukrajini. Ukrajinski inženjeri, ako imaju odgovarajuće delove, mogu da se konsultuju sa Amerikancima i poprave haubicu.
Američki zvaničnici insistiraju na tome da američka vojska još uvek ima dovoljno materijala da nastavi da snabdeva Ukrajinu i brani interese SAD na drugim mestima.
"Posvećeni smo tome da obezbedimo Ukrajini ono što joj je potrebno na bojnom polju", rekla je ovog meseca Sabrina Sing, zamenica sekretara za štampu Pentagona, nakon što je najavila da će SAD poslati još raketa "stinger" za Ukrajinu.
Vašington takođe gleda na starije, jeftinije alternative kao što je davanje Ukrajini protivtenkovskih projektila TOV, kojih ima u izobilju, umesto "džavelina" i raketa zemlja-vazduh "hok" umesto novijih verzija. Ali zvaničnici sve više guraju Ukrajinu da bude efikasnija i da, na primer, ne ispaljuje projektil koji košta 150.000 dolara na dron koji košta 20.000 dolara.
Zalihe nekog oružja su ipak pri kraju.
Od septembra, američka vojska je imala ograničen broj artiljerijskih metaka kalibra 155 mm u svojim zalihama i ograničen broj vođenih raketa, raketnih bacača, haubica, "džavelina" i "stingera, procenjuje Kansijan.
Nestašica artiljerijskih granata kalibra 155 mm "verovatno najviše brine planere", rekao je on. "Ako želite da povećate proizvodne kapacitete za 155 granata, proći će verovatno četiri do pet godina pre nego počnu da se koriste."
Iako je NATO u velikoj meri investirao u Ukrajinu, a članice Alijanse takođe obezbeđuju obuku i obaveštajne kapacitete, generalni sekretar Jens Stoltenberg je više puta tvrdio da "NATO nije strana u sukobu".
Moskva stvari vidi drugačije. Više visokih zvaničnika, uključujući ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, optužilo je NATO da vodi rat protiv Rusije preko marionete-Ukrajine, a sam Vladimir Putin je rekao da se Rusij bori protiv "čitave vojne mašine Zapada".
Nakon potpisivanja zakona o vojnoj pomoći, SAD će za kratko vreme moći da prenesu municiju ukrajinskim oružanim snagama iz skladišta Pentagona u Nemačkoj, citira Njujork tajms portparola Pentagona generala Patrika Rajdera.
Na društvenim mrežama kruži snimak ukrajinskih vojnika sa fronta, koji su na komičan način demonstrirali kako nedostatak artiljerijske municije utiče na Oružane snage Ukrajine.
08.04.2024
14:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Gostujući u jutarnjem programu televizije Prva, Aleksandar Vulin je kazao da se 2. juna odlučuje o budućnosti Srbije, te da nije reč o lokalnim izborima koji se samo tako zovu. Vulin je kazao da na ovim izborima hoće da slome kičmu Vučiću da bismo se odrekli Republike Srpske, Kosova i Metohije, da bismo priznali da smo genocidan narod i uveli sankcije Rusiji.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Bivši slovenački predsednik Borut Pahor, koji bi mogao da nasledi Miroslava Lajčaka na mestu specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine, priprema okosnicu nacrta za nastavak razgovora dve strane.
U Gornjem Milanovcu danas je pušten u rad zatvoreni bazen, jedini takav objekat u Moravičkom okrugu, u prisustvu ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastruktre Gorana Vesića, rukovodstva opštine i velikog broja Milanovčana.
Čini se da sve više vozača u poslednje vreme muči muku sa kružnim tokom, a ako se u sve to još umeša i navigacija nastane pravi haos. Neki ipak ne vode računa o signalizaciji, pa neretko završe u pogrešnom smeru. Jednom vozaču kod Šapca desilo se sve.
Prelepa scena odigrala se nedavno na Adi Ciganliji kada je jedan mladić, na staromodan i džentlemski način, kleknuo na koleno i zaprosio svoju devojku.
Profesor dr Boris Bratina sa Filozofskog fakulteta u Kosovskoj Mitrovici komentarisao je trenutnu situaciju u južnoj srpskoj pokrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" na Informer TV.
Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu politiku i Milan Jolović, pukovnik u penziji, bili su gosti "Info jutra" Informer TV gde su govorili o trenutnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Danas su u crkvi na Novom groblju u Beogradu i kod spomenika na Ravnom gaju u Malom Orašju služeni pomeni žrtvama zločina koji su se prošle godine odigrali u OŠ " Vladislav Ribnikar", na Vračaru, gde je Kosta Kecmanović ubio devet učenika i radnika obezbeđenja, kao i u Malom Orašju i Duboni gde je Uroš Blažić ubio devetoro mladih.
Aleks de Minor će u drugom kolu Mastersu u Madridu pokušati da drugi put uzastopno pobedi Rafaela Nadala, a ako uspe u svojoj nameri biće jedan od retkih igrača koji je Španca pobedio dva puta u jednoj sezoni na šljaci.
Nakon što je krajem 2023. godine ukinuta starosna granica za prijavu za Mis Univerzuma, Alehandra Rodrigez koja ima 60 godina je dobila priliku da se kvalifikuje za ovo čuveno takmičenje.
Nekoliko dana pre nego što je Miloš Obrenović u Takovu sa narodnim prvacima podigao Drugi sprski ustanak, u gružanskom selu Konjuša, Milošev veliki prijatelj i najbliži saradnik, Sima Milosavljević Paštrmac zvani Amidža silno se naljutio...
Grad Beograd uspeo je da obezbedi više od 120 miliona evra za brojne socijalne mere, izjavio je predsednik Privremenog organa grada Beograda Aleksandar Šapić.
Miodrag Lazić, ratni hirurg i nekadašnji direktor Urgentnog centra Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu dobiće svoj dokumentarni film, saopštila je uoči godišnjice njegove smrti niška producentska “Citi grupa”.
Na delu teritorije gradova Čačak i Kraljevo ponovo je proglašena opasnost od zarazne bolesti afričke kuge svinja. Kritična situacija je u selima Tavnik u Kraljevu i Bresnica u Čačku. Ova odluka o proglašenju zaraženog područja, doneta je na osnovu rešenja, koje je donelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za veterinu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.