Predsednik Vladimir Putin je zahvalio Vladi na radu u proteklih godinu dana, napominjući da se ništa od onoga što su predviđali neprijatelji Rusije nije ostvarilo. Rusijom i njenim uspešnim akcijama u odbijanju sankcija Zapada bavio se i Torbjorn Beker, šef istočnoevropskog instituta na Stokholmskoj školi ekonomije
Predsednik je istakao da su u tome značajnu ulogu imali članovi Vlade.
- Ništa od onoga što nam je neprijatelj predvideo nije se desilo. I to je učinjeno zahvaljujući, naravno, pre svega građanima Rusije, njihovoj prisebnosti i spremnosti na izazove, spremnosti da radimo u teškim uslovima. Ali ništa manje, ovo je i rezultat rada Vlade - rekao je Putin.
On je dodao da je u bliskoj budućnosti neophodno postići suvereni razvoj, uprkos spoljnim pritiscima. Između ostalog, predsednik je napomenuo da računa na efikasan rad Centralne banke i Vlade, kao i prošle godine. Pre svega, reč je o ekonomskom bloku i Ministarstvu finansija.
Predsednik se dotakao i teme novih subjekata federacije. On je istakao da Vlada i regioni treba da razrade detalje programa razvoja ovih teritorija na najkoordinisaniji način. Prema rečima predsednika, oni bi do 2030. godine trebalo da dostignu opšteruski nivo po stanju infrastrukture, nivou socijalnih usluga i drugim parametrima kvaliteta života.
Pored toga, predsednik je pozvao da se rešavanje hitnih pitanja na novim teritorijama ne odlaže za kasnije, uprkos situaciji koja se tamo razvila.
- Već je potrebno postaviti konkretne ciljeve i postepeno ih ostvarivati korak po korak, postići njihovo rešenje, to je ono što čekaju ljudi koji zaista prolaze kroz teška vremena i žele da vide promene na bolje - rekao je Putin.
Prema njegovim rečima, važno je postaviti jasne smernice za razvoj ovih regiona, kako bi stanovnici znali šta će se graditi u njihovim gradovima i mestima, koji objekti će biti obnovljeni i kada, kako će rasti prihodi porodica, kakvu pomoć će će dobiti od države, kako će raditi vrtići i škole, bolnice i klinike, kada se otvore preduzeća, kakvu će podršku dobiti mala preduzeća i preduzetnici i kako će se razvijati infrastruktura i transport.
Rusijom i njenim uspešnim akcijama u odbijanju sankcija Zapada bavio se i Torbjorn Beker, šef istočnoevropskog instituta na Stokholmskoj školi ekonomije. On je objasnio šta je to pomoglo Rusiji da se odupre zapadnim sankcijama.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Putin je dobro izrač0unao cenu specijalne operacije u Ukrajini!
Za švedski TV kanal SVT naveo je tri razloga za stabilnost ruske ekonomije.
On je pre svega naveo prihode od prodaje nafte i gasa. Ekspert je ukazao na činjenicu da su prihodi Moskve od prodaje energenata i dalje veoma visoki.
Beker je kao drugi razlog naveo efikasne akcije ruske centralne banke koja se izborila sa nastalim problemima. Treće, istakao je, Rusiji je pomoglo iskustvo prethodnih kriza. Posebno je podsetio na krize 1998, 2008-2009 i nagli pad cena nafte 2014. godine.
Istovremeno, prema Bekeru, pad BDP-a bio je oko 10 odsto. Međutim, ovi faktori su doveli do toga da se Rusija nosila sa posledicama sankcija bolje nego što su predviđali mnogi stručnjaci, zaključio je ekonomista.
Ranije je Međunarodni monetarni fond saopštio da se ruska ekonomija stabilizovala u drugom kvartalu 2022. nakon uvođenja sankcija. Izveštaj MMF-a navodi da se sada predviđa da će se BDP Rusije smanjiti za 3,4 odsto u 2022. godini, što je otprilike polovina pada koji se prvobitno očekivao.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Izjava predsednika Rusije Vladimira Putina da Moskva nastavlja da usavršava hipersoničnu raketu „Cirkon“ predstavlja jasan signal potencijalnim protivnicima zemlje, ocenio je američki vojni časopis Militari voč magazin.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Na Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
KFOR je najavio da će svoje brojno stanje na Kosovu i Metohiji (KiM) vratiti na nivo pre 2023. godine zbog navodnog "poboljšane bezbednosne situacije", uz optimizaciju rasporeda svojih snaga, što predstavlja ozbiljan bezbednosni rizik za Srbe.
Kristalno čista voda u bazenu sa pogledom koji neumoljivo podseća na švajcarske Alpe i to za samo 250 dinara dnevno, verovali ili ne, nalazi se u podnožju Suve planine.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Na seoskom groblju u Uzićima u opštini Požega, gde joj počivaju roditelji, pre dva dana je, kako se saznaje, sahranjena Vera Pitulić (41), koju je u noći između 18. i 19. jula u gradu Kerolton u severnom predgrađu Dalasa u američkoj državi Teksas, prema tvrdnjama tamošnjih istražnih organa, ubio njen emotivni partner Doni Benedikt (38).
Grupa od najmanje 50 stranih državljana, među kojima je najviše iz Ukrajine, privedena je u ponedeljak popodne u jednoj kući na Marezi, nadomak Podgorice.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Ako je piletina blago upila miris drugih namirnica iz frižidera, nemojte je odmah bacati. Isprobajte ovaj jednostavan trik i rešite se neprijatnog mirisa.
Nakon razgovora sa Avom Karabatić koja tvrdi da je pretučena od starne verenika, ona nam je poslala i fotografije na kojima se nalaze vidljive povrede na njenom licu i glavi.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Pevačica Dragana Mirković oglasila se iz Bosne i Hercegovine iz mesta koje se nalazi na svega desetak minuta od rodne kuće njenog bivšeg muža Tonija Bijelića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.