Predsednik Vladimir Putin je zahvalio Vladi na radu u proteklih godinu dana, napominjući da se ništa od onoga što su predviđali neprijatelji Rusije nije ostvarilo. Rusijom i njenim uspešnim akcijama u odbijanju sankcija Zapada bavio se i Torbjorn Beker, šef istočnoevropskog instituta na Stokholmskoj školi ekonomije
Predsednik je istakao da su u tome značajnu ulogu imali članovi Vlade.
- Ništa od onoga što nam je neprijatelj predvideo nije se desilo. I to je učinjeno zahvaljujući, naravno, pre svega građanima Rusije, njihovoj prisebnosti i spremnosti na izazove, spremnosti da radimo u teškim uslovima. Ali ništa manje, ovo je i rezultat rada Vlade - rekao je Putin.
On je dodao da je u bliskoj budućnosti neophodno postići suvereni razvoj, uprkos spoljnim pritiscima. Između ostalog, predsednik je napomenuo da računa na efikasan rad Centralne banke i Vlade, kao i prošle godine. Pre svega, reč je o ekonomskom bloku i Ministarstvu finansija.
Predsednik se dotakao i teme novih subjekata federacije. On je istakao da Vlada i regioni treba da razrade detalje programa razvoja ovih teritorija na najkoordinisaniji način. Prema rečima predsednika, oni bi do 2030. godine trebalo da dostignu opšteruski nivo po stanju infrastrukture, nivou socijalnih usluga i drugim parametrima kvaliteta života.
Pored toga, predsednik je pozvao da se rešavanje hitnih pitanja na novim teritorijama ne odlaže za kasnije, uprkos situaciji koja se tamo razvila.
- Već je potrebno postaviti konkretne ciljeve i postepeno ih ostvarivati korak po korak, postići njihovo rešenje, to je ono što čekaju ljudi koji zaista prolaze kroz teška vremena i žele da vide promene na bolje - rekao je Putin.
Prema njegovim rečima, važno je postaviti jasne smernice za razvoj ovih regiona, kako bi stanovnici znali šta će se graditi u njihovim gradovima i mestima, koji objekti će biti obnovljeni i kada, kako će rasti prihodi porodica, kakvu pomoć će će dobiti od države, kako će raditi vrtići i škole, bolnice i klinike, kada se otvore preduzeća, kakvu će podršku dobiti mala preduzeća i preduzetnici i kako će se razvijati infrastruktura i transport.
Rusijom i njenim uspešnim akcijama u odbijanju sankcija Zapada bavio se i Torbjorn Beker, šef istočnoevropskog instituta na Stokholmskoj školi ekonomije. On je objasnio šta je to pomoglo Rusiji da se odupre zapadnim sankcijama.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Putin je dobro izrač0unao cenu specijalne operacije u Ukrajini!
Za švedski TV kanal SVT naveo je tri razloga za stabilnost ruske ekonomije.
On je pre svega naveo prihode od prodaje nafte i gasa. Ekspert je ukazao na činjenicu da su prihodi Moskve od prodaje energenata i dalje veoma visoki.
Beker je kao drugi razlog naveo efikasne akcije ruske centralne banke koja se izborila sa nastalim problemima. Treće, istakao je, Rusiji je pomoglo iskustvo prethodnih kriza. Posebno je podsetio na krize 1998, 2008-2009 i nagli pad cena nafte 2014. godine.
Istovremeno, prema Bekeru, pad BDP-a bio je oko 10 odsto. Međutim, ovi faktori su doveli do toga da se Rusija nosila sa posledicama sankcija bolje nego što su predviđali mnogi stručnjaci, zaključio je ekonomista.
Ranije je Međunarodni monetarni fond saopštio da se ruska ekonomija stabilizovala u drugom kvartalu 2022. nakon uvođenja sankcija. Izveštaj MMF-a navodi da se sada predviđa da će se BDP Rusije smanjiti za 3,4 odsto u 2022. godini, što je otprilike polovina pada koji se prvobitno očekivao.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Američki politikolog Džon Miršajmer ocenio je u Evropskom parlamentu da se Evropa suočava sa ozbiljnom nestabilnošću, koju je povezao sa ratom u Ukrajini.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
U američkom Senatu predstavljen je nacrt zakona kojim se predviđa novi paket oštrih sankcija protiv Rusije, uključujući mogućnost uvođenja ličnih mera protiv predsednika Vladimira Putina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ideolog blokadera profesor Rade Veljanovski otkrio je šta je suština zgubidanske borbe za REM - gašenje televizija koje nisu po volji blokaderskoj hunti.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Otkriće Informera o imenima na blokaderskoj listi i dalje trese srpsko političko nebo, ali je i pokrenulo pitanje biografija najistaknutijih blokadera koji su naprasno uleteli u političku arenu, nišaneći poslanička mesta na predstojećim vanrednim izborima.
Blokaderski ideolog Milan St. Protić priznao je da su blokaderi daleko od pobede na vanrednim parlamentarnim izborima koju u svojim medijima danima u nazad najavljuju.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Na popularnoj plaži u Stavrosu u razmaku od svega jednog dana dogodila su se dva incidenta - najpre je obijen automobil iz kojeg je ukradeno oko 2.000 evra, a potom je sa gradskog parkinga u luci ukraden "folksvagen pasat" bugarskih registarskih oznaka.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se večeras na uglu Sazonove ulice i Ulice vojvode Dragomira na Vračaru kada je automobil naleteo na ženu koja je sa detetom bila na trotoaru.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Neprijatan miris mačjeg urina može da se zadrži danima, ali jednostavna mešavina sode bikarbone i vodonik-peroksida često uspešno neutrališe miris i uklanja ga sa različitih površina.
Glumica Emili Robi prošla je kroz težak životni put - od borbe sa zavisnošću i kratkotrajnih ljubavnih veza do ličnog oporavka i srećnog braka. Odluka da neko vreme živi u celibatu donela joj je unutrašnji mir, a na kraju i ljubav o kojoj je oduvek sanjala.
Folker Darko Lazić našao se danas u centru skandala kada je isplivala njegova fotografija sa jednom ALbankom na kojoj su pokazivali dvoglavog orla, o čemu je ponovo progovorio i izneo novu stranu priče.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.