Naučnici su putem složenog hemijskog procesa uspeli da u laboratoriji stvore multifunkcionalne, sintetičke "kiborg" ćelije
Ovi sićušni kiborzi dele mnoge karakteristike živih ćelija, ali ne mogu da se dele i rastu, što je zapravo izuzetno važno. Naime, veštačke ćelije prilikom upotrebe treba pažljivo kontrolisati, a to je mnogo lakše ako se one ne replikuju.
Stručnjaci zaslužni za ovo otkriće smatraju da bi ovi kiborzi mogli da imaju višestruku funkciju, od lečenja raka do čišćenja zagađenja putem ciljanih hemijskih procesa.
Kiborg ćelije – novi pristup u ćelijskom inženjerstvu
"Kiborg ćelije mogu da se programiraju, ne dele se, održavaju bitne ćelijske aktivnosti i imaju dodatne sposobnosti", rekao je biomedicinski inženjer Čimeng Tan sa Univerziteta Kalifornija, a prenosi Sajens Alert.
Ćelijsko inženjerstvo se trenutno temelji na dva ključna pristupa: genetska modifikacija postojećih ćelija s ciljem stvaranja novih funkcija (time nastaju fleksibilnije ćelije koje se replikuju) i stvaranje sintetičkih ćelija (koje se ne mogu replikovati, ali imaju ograničene biološke funkcije).
Kiborg ćelije pripadaju trećem, novom pristupu. Stručnjaci su kao temelj za njihovu izgradnju uzeli ćelije bakterija i dodali delove iz veštačkog polimera. Nakon što se polimer našao u ćeliji naučnici su ga izložili ultraljubičastom svetlu kako bi se umrežavanjem ugradio u matricu hidrogela oponašajući prirodni vanćelijski matriks.
Iako sadrže većinu normalnih bioloških funkcija, kiborg ćelije su otpornije na mnoge mikronepogode poput visokog pH i antibiotika, koji inače uništavaju ćelije . Dakle, moglo bi se reći kako se zaista radi o otpornim minikiborzima.
Foto: Public
Kiborg ćelije biće otprornije na mnoge mikronepogode (Ilustracija)
Mogu da napadnu ćelije raka
"Kiborg ćelije mogu očuvati bitne funkcije, uključujući ćelijski metabolizam, pokretljivost, sintezu proteina i kompatibilnost s genetskim sklopovima", napisali su naučnici u istraživanju.
Laboratorijski testovi na uzorcima tkiva pokazali su da ovi kiborzi mogu da napadnu ćelije raka, što znači da bi se jednog dana mogle koristiti za isporuku lekova u vrlo specifične delove tela.
Naravno, to se neće dogoditi tako skoro, koliko god da su ovi preliminarni rezultati obećavajući. Naučnici prvo moraju još dodatno da eksperimentišu sa upotrebom različitih materijala za stvaranje ovih ćelija, kao i da istraže kako bi se one mogle da se koriste.
Naime, još uvek nije jasno što tačno sprečava replikaciju ovih minikiborga. Stručnjaci koji su radili na istraživanju smatraju da deobu ćelija možda blokira hidrogel matrica inhibiranjem rasta ćelija ili replikacije DNA.
"Zanima nas bioetika primene kiborg ćelija budući da se radi o biomaterijalu koji je dobijen iz ćelija, ali koji nije ni ćelija ni materijal", rekao je Tan. Istraživanje naziva "Engineering Cyborg Bacteria Through Intracellular Hydrogelation" objavljeno je u časopisu "Advanced Science".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Udruženje novinara Srbije (UNS) osuđuje napad na novinara Frankfurtskih vesti Zorana Vicelarevića koji se dogodio na tribini „Proglasa“ u Frankfurtu u trenutku kada je iz publike postavljao pitanje i traži od organizatora skupa izvinjenje zbog ovakvog postupka.
Prošlog četvrtka u centru Čačka okupilo se dvadesetak blokadera, a tokom skupa napadnut je Milinko Tomašević - snimatelj "Glasa zapadne Srbije" i "TV Lav Plus."
Damir Agović - vođa blokada u Gornjem Milanovcu je, prema podacima do kojih su došli novinari, bio izuzetno loš đak. Pa kao neko ko je jedva završio srednju školu upitno je - koliko on može da bude svetli primer mladima?
Ana Brnabić se oglasila nakon sastanka sa predstavnicima Evropske narodne partije, dodajući da Srbija u poslednje vreme beleži dobre poteze na putu ka EU.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Danas je počeo Petrovski post, koji će trajati do 12. jula, kada SPC proslavlja Petrovdan, praznik posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu. Teolog Aleksandar Đurđević napominje da ne moraju svi vernici da poste strogo na vodi, jer takav način posta pre svega praktikuju monasi.
Cena trešanja drastično su pale u odnosnu na početak sezone, pa se sada prodaju od 160 do 200 dinara po kilogramu. Najpoznatije sorte su, kažu prodavci, "Doktorka" i "Herc", a za razliku od prošle godine, roda ima na pretek.
Na planini Prokletije pronađeno je telo državljanke Srbije (27), koja je stradala tokom planinarenja. Spasioci su uz pomoć helikoptera okončali višednevnu potragu na izuzetno nepristupačnom terenu.
Na Prokletijama kod Gusinja i danas je u toku velika akcija Gorske službe spašavanja Crne Gore i brojnih planinara-alpinista kako bi se pronašlo i izvuklo telo državljanke Srbije koja je poginula tokom planinarenja.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Meri Filips, poznata šminkerka mnogih slavnih dama, otkrila je trik koji pomaže da lice izgleda sveže i prirodno, a šminka ostane postojana od jutra do večeri.
Grčka već godinama važi za omiljenu letnju destinaciju srpskih turista, a posebno se izdvaja Halkidiki. Pet je razloga zašto Srbi već godinama biraju ovu destinaciju.
Stručnjak za baštovanstvo Patrik Martin je otkrio koje četiri biljke su idealne za one koji žele uređeno dvorište bez puno rada. Ne samo da olakšavaju održavanje, već i smanjuju potrošnju vode tokom leta.
Domaća javna scena oduvek je bila prepuna atraktivnih žena koje osim uspešne karijere privlače pažnju i besprekornim izgledom. Danas vi birate najzgodniju!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.