Nemačka mora da se povuče iz sukoba u Ukrajini zbog svega što je doživela ranije u istoriji, kaže nemački general-major u penziji Zebald Daum
Nemačka je prešla crvene linije u odnosima sa Moskvom, upozorio je general-major u penziji Zebald Daum u intervjuu za nemačku redakciju RT.
Daum je jedan od generala nekadašnje Istočne Nemačke koji je otvorenim pismom uzdrmao javnost tvrdeći da se Berlin otvoreno uključio u konflikt u Ukrajini i postao strana u ratu. Ovaj oficir naglašava da je Nemačka otišla predaleko i da je prešla sve crvene linije.
- Nemačka je postala deo konflikta. Kada govorimo o isporuci oružja, veoma kompleksnog za korišćenje, nemoguće je zaobići podršku onih koji šalju naoružanje. Osim toga, ovde se radi i o odavanju obaveštajnih podataka - izjavio je general Daum.
Prema njegovim rečima, Berlin, NATO i druge zemlje "se aktivno uključuju u rat", ali obmanjuju javnost putem medija da nisu u direktnom sukobu sa Rusijom. Prema njegovim rečima, Berlin "pre svega realizuje američku politiku".
U tom kontekstu, odluka nemačkog kancelara Olafa Šolca da Kijevu ipak pošalje "leopard" tenkove bila je izazvana političkim pritiscima na nemačko rukovodstvo.
- U to sam ubeđen sto odsto - zaključio je general.
Istina je da Amerika želi da uništi Rusiju, o čemu je govorila i nemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, i da Rusiju vrati u granice koje je imala za vreme Jeljcina.
- Tada bi Rusija prestala da bude svetska država, što je i cilj. Oni žele da zaustave razvoj Rusije - rekao je Daum navodeći da je Berbokova neiskusna.
Ipak, kada se radi o Nemačkoj, general upozorava da se istorija ne sme zaboraviti, te da Berlin mora da se priseti svoje prošlosti.
- Nemačka mora da napravi korak unazad i seti se svoje prošlosti. Nemačka ne sme da dozvoli da njeni tenkovi ponovo odu u Rusiju, kao što su nekada to učinili 'tigrovi' - upozorio je ovaj general.
Mirovni sporazum već je bio na stolu
Zbog toga, kako je kazao, sukob između Kijeva i Moskve još uvek se nastavlja, a mira, koji je zamalo bio postignut u martu prošle godine, još nema. Amerikanci su tada preko bivšeg britanskog premijera Borisa Džonsona uticali na predsednika Ukrajine Vladimira Zelenskog i sprečili potpisivanje mirovnog sporazuma.
- Rešenje problema tada je zaista bilo na stolu - napomenuo je penzionisani nemački general, ali London je naredio Kijevu da se "bori do poslednjeg Ukrajinca", dok, u isto vreme, cilj Rusije, kako je kazao, nikada nije bio teror lokalnog stanovništva u Ukrajini ili uništavanje gradova.
Odgovarajući na pitanje kako je moguće da su se nemački tenkovi i posle 70 godina ponovo našli na istočnom frontu, general smatra da je za to kriv Vašington, jer se američka politika nije znatno promenila od sredine prošlog veka.
Prema rečima Dauma, godinu dana nakon osnivanja NATO prvi generalni sekretar Alijanse Lord Ismej rekao je da je cilj Alijanse da drže Ruse van Evrope, Nemce pod kontrolom, a Amerikance u Evropi.
Drugi američki političar je, tvrdi Daum ne navodeći njegovo ime, rekao da se ne sme dozvoliti previše bliska saradnja Berlina i Moskve, jer bi Vašington tako izgubio svoj uticaj na evropskom kontinentu.
- Odmah mi je bilo jasno da će Nemačka ući u rat ukoliko se ponovo dogovori i pošalje još oružja (Kijevu) i da se neće stati sa ubijanjem - izjavio je Daum.
Glavni cilj Amerikanaca je, kako kaže, da zadrže dominantan položaj na globalnoj političkoj sceni, da se za sve pitaju, jer "misle da imaju pravo da upravljaju svetom i drugim zemljama".
O ciljevima specijalne vojne operacije
Moskva je, kako je kazao general, zaista stremila demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine uz vođenje brige o tome da civili ne stradaju, o čemu su zaista više puta govorili istaknuti ruski zvaničnici.
Bilo je potrebno sprečiti Ukrajinu da uđe u NATO, kako bi se zaustavila pretnja ruskim granicama. Prva faza specijalne vojne operacije, kako navodi Daum, imala je za cilj i da se dođe do pregovora i nađe diplomatsko rešenje, što je i bilo postignuto u martu, dok se nisu umešali zapadni političari.
On je podsetio da je čitava ukrajinska kriza počela 2014. godine, kada je život izgubilo 14.000 ljudi. "To se moglo promeniti", naglasio je.
Izlaz iz situacije general vidi u pregovorima do kojih se, kako ocenjuje, može doći vojnim ili diplomatskim putem. Ipak, nada se da ruski lider Vladimir Putin neće potpisati neke nove Minske sporazume, za koje je i sam rekao da su bili greška nakon što su nemački i francuski političari priznali da mirovni sporazumi iz 2014. i 2015. godine nikada i nisu imali za cilj pravi mir u Ukrajini.
- Samo se nadam da će se sukob završiti, ali ne na način na koji to žele Amerikanci - da Ukrajina uđe u NATO, a bezbednost Rusije ostane ugrožena. Ovo je ključna stvar - zaključio je Daum.
Odluka o slanju tenkova „leopard“ Kijevu znači da se Nemačka faktički uključuje u rat u Ukrajini, izjavio je za Sputnjik šef Centra za strateške studije o bezbednosti i odbrani na Univerzitetu u Istanbulu, penzionisani brigadni general Oružanih snaga Turske Fahri Erenel
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Odluka o slanju tenkova „leopard“ Kijevu znači da se Nemačka faktički uključuje u rat u Ukrajini, izjavio je za Sputnjik šef Centra za strateške studije o bezbednosti i odbrani na Univerzitetu u Istanbulu, penzionisani brigadni general Oružanih snaga Turske Fahri Erenel
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić govorio je zablokadersku televiziju N1 o političkim prilikama u Srbiji, pri čemu se osvrnuo na državne simbole, obeležavanje Vidovdana i pitanje ograničavanja mandata nosilaca najviših državnih funkcija.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević dotrčao je kod hrvatskih medija i preko njih otkrio svoje političke fantazije, istovremeno preteći aktuelnoj vlasti u Srbiji.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da će država biti spremna za uvođenje vojnog roka, a plan je i da se vojska rasporedi po različitim delovima naše zemlje kako bi se razvijali i manji i pogranični gradovi, a ne samo veliki centri poput Beograda i Novog Sada.
Republika Srbija je 2012. godine prvi put izdvojila sredstva iz budžeta za lečenje retkih bolesti, u iznosu od 130 miliona dinara. Pre te godine nije postojalo budžetsko finansiranje za ovu namenu.
Sarajevska policija privremeno je oduzela automobil marke "seat ibiza" od Sarajke A.M. (38), nakon što su je zaustavili i kontrolisali u poznatom izletištu Babin Do na Bjelašnici.
Viši sud u Bijelom Polju ukinuo je oslobađajuću presudu Osnovnog suda u Podgorici od 3. oktobra prošle godine i vratio predmet "Tunel“ na ponovno suđenje.
Prava drama odigrala se večeras u samom centru Novog Sada, kada je izbio požar u Kosovskoj ulici. Prema prvim informacijama, vatrena stihija je zahvatila jedan napušteni objekat, a gust dim je brzo počeo da se širi okolnim ulicama.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Plaža Glifoneri, koja se nalazi oko 7 kilometara od Limenasa na ostrvu Tasos, predstavlja odličan izbor za sve koji žele da uživaju u mirnom ambijentu i prirodnoj hladovini.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.