Desetine američkih M-ATV-a pristižu u kolonama, ispred njih je policijski auto sa trepćućim svetlima, a iza njih mnoštvo blatnjavih civilnih vozila. Nejasno je gde su oklopna vozila otišla, ali su i dalje bež - boja koju bi imali za upotrebu u Iraku i Avganistanu - što sugeriše da su jedna doza spreja udaljena od toga da budu spremna za upotrebu na frontu.
Tokom pet nedelja izveštavanja duž južnih linija fronta, postalo je teško razumeti zašto ukrajinska kontraofanziva nije počela krajem aprila, piše CNN.
Nemilosrdno i precizno bombardovanje ruskih vojnih ciljeva; nagoveštaji ograničenih ukrajinskih iskrcavanja duž okupirane istočne obale reke Dnjepar; eksplozije koje pogađaju skladišta goriva i infrastrukturu unutar ruskih granica iu okupiranim gradovima – sve se to može smatrati pokazateljima. Takođe, helikopterski napad na rusku metu; stalni signali okupacionih zvaničnika o ukrajinskim istražnim napadima duž fronta u Zaporožju; i evakuaciju civilnog stanovništva na okupiranim teritorijama.
Prvi tragovi operacija
Znaci su se pojačali tokom aprila i prvi su znaci "operacija oblikovanja" za koje je visoki američki zvaničnik rekao za CNN da su počele prošle nedelje. Međutim, zvanično ukrajinska kontraofanziva tek treba da počne.
Imajući u vidu količinu američke i NATO opreme, saveta i obuke uložene u ovu operaciju – jedan visoki američki zvaničnik je nedavno rekao Kongresu da SAD podučavaju Kijev kako da „iznenade neprijatelja” – može se pretpostaviti da je ovo kašnjenje u početku napada je taktika, a ne proizvod ukrajinskog haosa, neorganizovanosti i relativno vlažnog aprila koji ostavlja zemlju previše mekom za hodanje.
Foto: Tanjug/AP
Ukrajinski vojnici na frontu
Najava početka je u potpunosti u rukama ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog. Kada izjavite da je operacija počela, sat odmah otkucava i traže se prvi rezultati. Ako kažete da operacija tek treba da počne, svi rastući gubici koje Rusija trpi samo su deo normalnog iscrpljivanja na liniji fronta. Tokom aprila, nejasni komentari Zelenskog da će se „prvi važni koraci“ operacije „dogoditi uskoro“ ili da će za to biti potrebno „malo više vremena“, zapravo su pojačali očekivanje u odnosu na prvobitno obećanje Kijeva da neće objaviti njen početak.
Moguće je da ćemo saznati da je kontraofanziva krenula tek kada se otkriju njeni prvi opipljivi rezultati. Mnogo toga što se dešava se ne prikazuje u javnosti. Cilj ove smicalice je očigledno da se Moskva zadrži van ravnoteže, nesposobna da proceni da li je svaki novi napad ukrajinskih snaga „pravi napad“ ili samo još jedan test snage.
Napadi oko Bahmuta
Nedavni napadi oko Bahmuta su dokaz za to. Šef ruske plaćeničke grupe Vagner, Jevgenij Prigožin, proveo je 10 dana dugo razgovarajući uglavnom sam sa sobom na Telegramu, upozoravajući na kolaps Vagnera bez snabdevanja artiljerijskim granatama. Gotovo da nije dobio zvaničan javni odgovor na svoje molbe, a nejasno je da li će rusko Ministarstvo odbrane promeniti snabdevanje.
Čudesno preživljavanje Prigožina, posle ovakvih javnih kritika ljudi iz Kremlja, izraz je i potrebe i straha. Putin se možda plaši reakcije koju bi Prigožinovo smenjivanje izazvalo, a takođe su mu potrebne Vagnerove snage da bi održao svoje pozicije. Možda mu je i dalje potreban Prigožin kao ravnoteža moćnoj vojsci. Uz toliko kremlinologije, istina je za sada nepoznata, ali ni toliko posledična.
Foto: Tanjug/AP
Bahmut iz ptičije perspektive
Ono što je ključno je rezultirajući prikaz zapanjujućeg nejedinstva u Putinovim redovima – nezamisliv u februaru 2022. Prigožinov ispad je do sada rezultirao samo malim teritorijalnim promenama u kontroli oko simboličnog grada Bahmuta. Ali otkrio je seizmičku razliku u tome kako funkcionišu ratne mašine Rusije i Ukrajine.
Kijev je do sada uspevao da drži u tajnosti svoje namere, pripreme i moguće lažne startove. Čini se da Ukrajinci imaju strpljenja i sposobnosti da svoj plan drže dovoljno poverljivim da ga metodično sprovedu. Umesto toga, Moskva je potpuno paradirala svojom nefunkcionalnošću. Ovo će biti od ključnog značaja u narednim nedeljama – čini se da Moskva veoma slabo podnosi negativne vesti javno.
Do sada smo većinu informacija o ukrajinskim operacijama dobijali od proruskih okupacionih zvaničnika i vojnih blogera. Ponekad to može biti namerna dezinformacija.
Da li dolazi još zabune?
Kada su ruski izvori ovog leta upozorili da su ruske trupe opkoljene u Limanu, verovatno je to bila prevara osmišljena da odvrati pažnju od mirnog ruskog povlačenja. Ali u drugim slučajevima, njihova onlajn diskusija o politici i nedostacima projektuje haos u redove kojima to očigledno nije potrebno. Povlačenje Rusije iz Hersona bio je još jedan upečatljiv primer oprečnih poruka visokih zvaničnika.
Ipak, kao i sa previranjima oko Vagnera i Bahmuta, neurednost njihovih poruka ne može se uvek racionalno objasniti kao namerna magla dezinformacija. Niko ne želi da izgleda tako neuredno kada moral na prvoj liniji mora biti veoma nizak.
U narednim nedeljama verovatno ćemo videti još više zabune oko toga šta Ukrajina namerava. Napadi na specifične i važne ruske ciljeve, dublje unutar okupirane teritorije, mogli bi da ubrzaju tempom i žestinom, kao što je slučaj sa očiglednim raketnim napadima na velike zgrade unutar Luganska.
Takođe smo mogli da vidimo još očiglednije lažne ukrajinske napade duž fronta od 1.000 kilometara. Na zapadu, Ukrajina mora učiniti da okupirani Herson i dalje izgleda podložan velikom amfibijskom napadu preko reke Dnjepar; a na istoku se mora činiti da je Bahmut još uvek u opasnosti da bude okružen obnovljenim ukrajinskim napredovanjem. A između ova dva boka, ogromni južni front Zaporožja koje je okupirala Rusija takođe mora ostati ranjiv za brzo napredovanje bolje opremljenih i preciznije obučenih armija NATO-a.
Moskva će biti suočena sa izborom
Moskva ne može sebi dozvoliti da izgubi na bilo kom od ta tri fronta. Međutim, ona će možda biti prinuđena da izabere – da odredi prioritete – i sa tim izborom će doći do prvog rizika od velikog strateškog poraza za Putina.
Ako se bilo koji od ovih dobitaka izgubi zbog okupacije, ceo projekat će izgledati još slabiji nego što je bio kada je Kremlj morao da prizna da su ga napali dronovi u srcu Moskve. Jedan javni strateški gubitak mogao bi da dovede ruske redove u opasnost od opšte panike i kolapsa.
Foto: Reuters
Vladimir Putin predsednik Rusije
Najizrazitiji komentar Zelenskog o operaciji možda je bio njegov ponovljeni i eklatantni zahtev za više zapadnog oružja - rekao je da je pobeda osigurana, ali bez bolje opreme bi više ukrajinskih života bilo izgubljeno. Ovo je ključni princip dosadašnje kampanje Kijeva: svetost ukrajinskog života. Njihovi gubici su nesumnjivo značajni, ali manje prihvatljivi od neprijateljskih.
Potpuni frontalni napad na oslabljene ruske pozicije – gde su lanci snabdevanja, komanda i moral verovatno slabi – moguć je u bilo kom trenutku. Ali još nekoliko nedelja ruske konfuzije, prenaprezanja i javne samokritike verovatno će smanjiti krajnju ljudsku cenu Kijeva. Dok pomešane poruke Moskve mogu da najavljuju retke znake unutrašnjih pukotina, poruke Kijeva su znak cilja i odlučnosti.
Dok se sukob u Istočnoj Evropi pretvorio u dugotrajan rat iscrpljivanja, režim u Severnoj Koreji uspeo je da izvuče ogromnu finansijsku i tehnološku korist iz ove krize, čime je praktično neutralisao višedecenijske međunarodne sankcije.
Osnivač italijanskog lista Il Foglio, Đulijano Ferara, objavio je tekst pod naslovom "Eskalacija - to je bila odluka", u kojem otvoreno podržava intenziviranje vojnih dejstava protiv Rusije i širenje napada na rusku teritoriju.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski povukao je neočekivan diplomatski potez uputivši otvoreno pismo predsedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, u kojem predlaže hitno pokretanje direktnih pregovora na najvišem nivou radi okončanja ratnih dejstava.
Ruski predsednik Vladimir Putin izneo je nove detalje o testiranju i borbenoj upotrebi najnovijeg ruskog raketnog sistema srednjeg dometa "Orešnik", naglašavajući da su dosadašnji udari imali prvenstveno eksperimentalni karakter.
Zamenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Rjabkov izjavio je da će Rusija nastaviti svoju specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini sve dok ne ostvari sve zacrtane zadatke, uz upozorenje u vezi sa upotrebom nuklearnog arsenala.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izrazio je spremnost da odmah započne direktne razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom kako bi se okončao rat.
Izveden je precizan balistički udar Rusije na velika skladišta u ukrajinskom gradu Dnjepru (Dnjepropetrovsk), što je izazvalo lančane sekundarne eksplozije i pretvorilo industrijsku zonu u pravi pakao.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je građane Ukrajine da narednih dana ne ignorišu vazdušne uzbune zbog mogućeg lansiranja ruskih raketa "orešnik".
Dok su juče organizovane učeničke posete EXPO izložbi proglašavali "zloupotrebom dece za političke svrhe", danas blokaderski mediji pozivaju mlade i studente na svoje novinarske radionice. Kritičari upozoravaju da je reč o još jednom primeru dvostrukih standarda.
Sociolog i profesor na Filozofskom fakultetu Vladimir Vuletić poručio je da je linč novinara na blokaderskoj tribini u Frankfurtu izgledalo kao kad se nekakva sekta okupi.
Zlatko Kokanović lažni ekolog i blokaderski ekstremista koji inače kuka kako se loše živi u Srbiji, kupio novi traktor i to zahvaljujući subvencijama države koju blati.
Lider Srpske radikalne stranke profesor dr Vojislav Šešelj gostovao je nedavno u emisiji "Otvoreni Balkan" na Studiju B, gde je između ostalog govorio o poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića Crnoj Gori.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakav je to javni blam doživeo revolucionar u pokušaju Savo Manojlović, gde voli da sedi advokat blokader Božo Prelević, čime se u slobodno vreme bavi glumac blokader Tika Stanić, na koji način se opušta penzionisani policijski general-pukovnik Goran Radosavljević Guri…
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
U toku je Petrovski post, a vernici će u nedelju imati priliku da se pričeste. Međutim, mnogi su u nedoumici da li treba pre toga treba da se ispovedaju. Sveštenik objašnjava da se ispovedamo kad god smo načinili greh, a pričešćujemo se na svakoj Svetoj liturgiji.
Na porodičnoj farmi krava u Gornjem Tavankutu juče se dogodila tragedija u kojoj je život izgubio T. H. (56), meštanin tog sela i dugogodišnji radnik na imanju.
Ako vam paketi stižu AKS kurirskom službom, dobro pazite, jer možete ostati i bez porudžbine i bez novca, a onda ni krivi ni dužni dobiti salvu uvreda iz ove kompanije.
U organizaciji Instituta za medicinu rada Srbije i Srpskog lekarskog društva, danas je u prostorijama sedišta Sektora za vanredne situacije održan seminar o "Dopunskim pregledima" u toj organizacionoj jedinici Ministarstva unutrašnjih poslova.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je prvostepenu presudu kojom je Damjan Gvozdenović osuđen na kaznu zatvora od 10 godina, povodom optužbi da je u februaru 2022. godine u Rakovici izbo na smrt 21 - godišnjeg Aleksandra Tatalovića, i naložio sudu da ponovi suđenje.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana dvojici pripadnika Interventne jedinice 92 Dežurne službe Policijske uprave za grad Beograd i direktoru ugostiteljskog lokala kojise sumnjiče da su izvršili različita krivična dela, nakon što je u tom lokalu došlo do upotrebe vatrenog oružja 5. novembra prošle godine.
Prava drama odigrala se u jednoj prodavnici u Šapcu, kada je maskirani muškarac, naoružan nožem, pokušao da opljačka kasu i otme novac od radnice. Pljačka je sprečena zahvaljujući prisebnosti i hrabrosti vatrogasca-spasioca Luke Bogićevića, koji se u tom trenutku zatekao u radnji.
Potpisivanjem ugovora vrednog 20 miliona dinara, Ministarstvo kulture je kroz ovogodišnji konkurs "Gradovi u fokusu 2026" omogućilo Apatinu izgradnju kompletnih instalacija i završne građevinsko-arhitektonske radove na Kući "Turski", odnosno budućem apatinskom muzeju.
Glumica Ivana Dudić ozbiljno je zabrinula sve svoje pratioce na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju na kojoj se jasno vide jezive modrice i ogrebotine po celom licu.
Čuveni britanski slikar Dejvid Hokni, jedan od najuticajnijih i najvažnijih umetnika 20. i 21. veka, preminuo je u 88. godini, zvanično je saopštila njegova predstavnica za javnost.
Tokom leta klima radi punom snagom, a u njenoj unutrašnjosti se gomilaju vlaga i nečistoće. Srećom, mnogi modeli imaju opciju koja olakšava održavanje uređaja.
Dobar kofer može vam uštedeti mnogo vremena, novca i nerviranja tokom putovanja. Zato je važno da pre kupovine obratite pažnju na nekoliko ključnih detalja.
Mnogima se dešava da im cveće uvene uprkos zalivanju i pažnji, ali rešenje može biti iznenađujuće jednostavno. Reč je o običnom aspirinu, koji se često koristi i u nezi cveća.
Nakon što je estradu zapalila vest da pevačica uživa u ljubavi sa dosta mlađim partnerom, naš paparaco uslikao je Gogu Sekulić u tržnom centru "Galerija" u potpuno kežual izdanju koje ostavlja bez daha.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.