Desetine američkih M-ATV-a pristižu u kolonama, ispred njih je policijski auto sa trepćućim svetlima, a iza njih mnoštvo blatnjavih civilnih vozila. Nejasno je gde su oklopna vozila otišla, ali su i dalje bež - boja koju bi imali za upotrebu u Iraku i Avganistanu - što sugeriše da su jedna doza spreja udaljena od toga da budu spremna za upotrebu na frontu.
Tokom pet nedelja izveštavanja duž južnih linija fronta, postalo je teško razumeti zašto ukrajinska kontraofanziva nije počela krajem aprila, piše CNN.
Nemilosrdno i precizno bombardovanje ruskih vojnih ciljeva; nagoveštaji ograničenih ukrajinskih iskrcavanja duž okupirane istočne obale reke Dnjepar; eksplozije koje pogađaju skladišta goriva i infrastrukturu unutar ruskih granica iu okupiranim gradovima – sve se to može smatrati pokazateljima. Takođe, helikopterski napad na rusku metu; stalni signali okupacionih zvaničnika o ukrajinskim istražnim napadima duž fronta u Zaporožju; i evakuaciju civilnog stanovništva na okupiranim teritorijama.
Prvi tragovi operacija
Znaci su se pojačali tokom aprila i prvi su znaci "operacija oblikovanja" za koje je visoki američki zvaničnik rekao za CNN da su počele prošle nedelje. Međutim, zvanično ukrajinska kontraofanziva tek treba da počne.
Imajući u vidu količinu američke i NATO opreme, saveta i obuke uložene u ovu operaciju – jedan visoki američki zvaničnik je nedavno rekao Kongresu da SAD podučavaju Kijev kako da „iznenade neprijatelja” – može se pretpostaviti da je ovo kašnjenje u početku napada je taktika, a ne proizvod ukrajinskog haosa, neorganizovanosti i relativno vlažnog aprila koji ostavlja zemlju previše mekom za hodanje.
Foto: Tanjug/AP
Ukrajinski vojnici na frontu
Najava početka je u potpunosti u rukama ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog. Kada izjavite da je operacija počela, sat odmah otkucava i traže se prvi rezultati. Ako kažete da operacija tek treba da počne, svi rastući gubici koje Rusija trpi samo su deo normalnog iscrpljivanja na liniji fronta. Tokom aprila, nejasni komentari Zelenskog da će se „prvi važni koraci“ operacije „dogoditi uskoro“ ili da će za to biti potrebno „malo više vremena“, zapravo su pojačali očekivanje u odnosu na prvobitno obećanje Kijeva da neće objaviti njen početak.
Moguće je da ćemo saznati da je kontraofanziva krenula tek kada se otkriju njeni prvi opipljivi rezultati. Mnogo toga što se dešava se ne prikazuje u javnosti. Cilj ove smicalice je očigledno da se Moskva zadrži van ravnoteže, nesposobna da proceni da li je svaki novi napad ukrajinskih snaga „pravi napad“ ili samo još jedan test snage.
Napadi oko Bahmuta
Nedavni napadi oko Bahmuta su dokaz za to. Šef ruske plaćeničke grupe Vagner, Jevgenij Prigožin, proveo je 10 dana dugo razgovarajući uglavnom sam sa sobom na Telegramu, upozoravajući na kolaps Vagnera bez snabdevanja artiljerijskim granatama. Gotovo da nije dobio zvaničan javni odgovor na svoje molbe, a nejasno je da li će rusko Ministarstvo odbrane promeniti snabdevanje.
Čudesno preživljavanje Prigožina, posle ovakvih javnih kritika ljudi iz Kremlja, izraz je i potrebe i straha. Putin se možda plaši reakcije koju bi Prigožinovo smenjivanje izazvalo, a takođe su mu potrebne Vagnerove snage da bi održao svoje pozicije. Možda mu je i dalje potreban Prigožin kao ravnoteža moćnoj vojsci. Uz toliko kremlinologije, istina je za sada nepoznata, ali ni toliko posledična.
Foto: Tanjug/AP
Bahmut iz ptičije perspektive
Ono što je ključno je rezultirajući prikaz zapanjujućeg nejedinstva u Putinovim redovima – nezamisliv u februaru 2022. Prigožinov ispad je do sada rezultirao samo malim teritorijalnim promenama u kontroli oko simboličnog grada Bahmuta. Ali otkrio je seizmičku razliku u tome kako funkcionišu ratne mašine Rusije i Ukrajine.
Kijev je do sada uspevao da drži u tajnosti svoje namere, pripreme i moguće lažne startove. Čini se da Ukrajinci imaju strpljenja i sposobnosti da svoj plan drže dovoljno poverljivim da ga metodično sprovedu. Umesto toga, Moskva je potpuno paradirala svojom nefunkcionalnošću. Ovo će biti od ključnog značaja u narednim nedeljama – čini se da Moskva veoma slabo podnosi negativne vesti javno.
Do sada smo većinu informacija o ukrajinskim operacijama dobijali od proruskih okupacionih zvaničnika i vojnih blogera. Ponekad to može biti namerna dezinformacija.
Da li dolazi još zabune?
Kada su ruski izvori ovog leta upozorili da su ruske trupe opkoljene u Limanu, verovatno je to bila prevara osmišljena da odvrati pažnju od mirnog ruskog povlačenja. Ali u drugim slučajevima, njihova onlajn diskusija o politici i nedostacima projektuje haos u redove kojima to očigledno nije potrebno. Povlačenje Rusije iz Hersona bio je još jedan upečatljiv primer oprečnih poruka visokih zvaničnika.
Ipak, kao i sa previranjima oko Vagnera i Bahmuta, neurednost njihovih poruka ne može se uvek racionalno objasniti kao namerna magla dezinformacija. Niko ne želi da izgleda tako neuredno kada moral na prvoj liniji mora biti veoma nizak.
U narednim nedeljama verovatno ćemo videti još više zabune oko toga šta Ukrajina namerava. Napadi na specifične i važne ruske ciljeve, dublje unutar okupirane teritorije, mogli bi da ubrzaju tempom i žestinom, kao što je slučaj sa očiglednim raketnim napadima na velike zgrade unutar Luganska.
Takođe smo mogli da vidimo još očiglednije lažne ukrajinske napade duž fronta od 1.000 kilometara. Na zapadu, Ukrajina mora učiniti da okupirani Herson i dalje izgleda podložan velikom amfibijskom napadu preko reke Dnjepar; a na istoku se mora činiti da je Bahmut još uvek u opasnosti da bude okružen obnovljenim ukrajinskim napredovanjem. A između ova dva boka, ogromni južni front Zaporožja koje je okupirala Rusija takođe mora ostati ranjiv za brzo napredovanje bolje opremljenih i preciznije obučenih armija NATO-a.
Moskva će biti suočena sa izborom
Moskva ne može sebi dozvoliti da izgubi na bilo kom od ta tri fronta. Međutim, ona će možda biti prinuđena da izabere – da odredi prioritete – i sa tim izborom će doći do prvog rizika od velikog strateškog poraza za Putina.
Ako se bilo koji od ovih dobitaka izgubi zbog okupacije, ceo projekat će izgledati još slabiji nego što je bio kada je Kremlj morao da prizna da su ga napali dronovi u srcu Moskve. Jedan javni strateški gubitak mogao bi da dovede ruske redove u opasnost od opšte panike i kolapsa.
Foto: Reuters
Vladimir Putin predsednik Rusije
Najizrazitiji komentar Zelenskog o operaciji možda je bio njegov ponovljeni i eklatantni zahtev za više zapadnog oružja - rekao je da je pobeda osigurana, ali bez bolje opreme bi više ukrajinskih života bilo izgubljeno. Ovo je ključni princip dosadašnje kampanje Kijeva: svetost ukrajinskog života. Njihovi gubici su nesumnjivo značajni, ali manje prihvatljivi od neprijateljskih.
Potpuni frontalni napad na oslabljene ruske pozicije – gde su lanci snabdevanja, komanda i moral verovatno slabi – moguć je u bilo kom trenutku. Ali još nekoliko nedelja ruske konfuzije, prenaprezanja i javne samokritike verovatno će smanjiti krajnju ljudsku cenu Kijeva. Dok pomešane poruke Moskve mogu da najavljuju retke znake unutrašnjih pukotina, poruke Kijeva su znak cilja i odlučnosti.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se rat "zamrznuo" duž trenutne linije fronta, ocenivši to kao realan način da se zaustave borbe.
Evropske vojne snage pripremaju se za moguću misiju u Ukrajini, a prvi veliki korak biće vojne vežbe u Poljskoj, na kojima će najmanje 1.500 vojnika iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Poljske uvežbavati raspoređivanje trupa i snabdevanje jedinica na terenu.
Dronovi FP-1 Odbrambenih snaga Ukrajine pogodili su tokom protekle noći objekte naftne i digitalne infrastrukture u Sankt Peterburgu, uključujući naftni terminal i naftno skladište Ruči, saopštila je danas ukrajinska kompanija za proizvodnju dronova "Fire point".
Ruski napadi tokom noći izazvali su požare i prekide u snabdevanju strujom i vodom širom Ukrajine, dok je u Šepetivskom okrugu pogođeno skladište nafte.
Američki predsednik Donald Tramp ponovo je napao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, optužujući ga da samo glumi spremnost za mir, dok istovremeno nastavlja poteze koji, prema njegovoj oceni, otežavaju postizanje sporazuma sa Rusijom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas u Londonu da je Ukrajina spremna za primirje i pregovore sa Rusijom, ali da najnoviji ruski napadi na ukrajinsku teritoriju pokazuju nastavak eskalacije sukoba uprkos razgovorima o mogućem energetskom primirju.
Kijevski režim je slep, gubi se i paniči bez američkih obaveštajnih podataka, ali je čudno očekivati bilo šta drugo kada se bahato ponašaš prema sponzorima, rekao je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Ruske snage napale su dva transportna broda u Crnom moru koji su, prema tvrdnjama Moskve, prevozili vojnu opremu za ukrajinsku vojsku, a na meti se našao i logistički centar kompanije Nova pošta.
Rusija tvrdi da su njene jurišne grupe zauzele desetine objekata u Dobropilju u Donjeckoj oblasti, dok ukrajinska strana i dalje prijavljuje ruske napade u pravcu grada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
CRTA, koja se u javnosti predstavlja kao nezavisna nevladina organizacija zadužena za praćenje izbornih procesa, iz dana u dan pokazuje da je, zapravo, jedna od najuticajnijih i najpristrasnijih prozapadnih organizacija u Srbiji!
Grupa Zlatiboraca tokom seče drva za zimu, naišla je na nešto neverovatno. Tako barem izgleda onima koji su zapazili video koji se piri društvenim mrežama.
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
Automobil marke "lamborgini aventador" sleteo je u četvrtak sa kolovoza na auto-putu A1, kod odmorišta Sokolac, u blizini Brinja, u smeru ka Dubrovniku, nakon čega je udario u zaštitnu ogradu.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila večeras na magistralnom putu M-17, u mestu Topčić Polje kod Zenice, poginuo je pešak, kada ga je prema prvim informacijama udario automobil marke "mercedes".
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
Proslavljena srpska glumica Eva Ras javno je poslala snažnu i nedvosmislenu poruku narodu Srbije da neće podržati Studentsku listu, dok sa druge strane pruža nepokolebljivu podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i borbi za opstanak i napredak naše zemlje.
Bora Stanković jedan je od najznačajnijih pisaca srpske književnosti, čija dela i danas osvajaju čitaoce snažnim emocijama, tragičnim sudbinama i pričama o ljudima zarobljenim između sopstvenih želja i strogih društvenih pravila.
Simpatični, tihi i obavijeni velom misterije, ježevi su poslednjih godina postali sve popularniji egzotični kućni ljubimci. Njihove preslatke njuškice i bodljikavi oklop osvajaju srca ljudi širom sveta.
Muškarci koje krase duhovitost i kreativnost ubedljivo su najbolji u krevetu, pokazalo je istraživanje u kom su učestvovale žene do 69 godina starosti.
Nekadašnja denserka Slađa Delibašić već 2 godine iznajmljuje kuću, a sada je njen komšiluk otkrio kakva je pevačica van scene i kakav utisak ostavlja na ljude sa kojima deli svakodnevicu.
Pevačica i starleta Dušica Grabović pokazala je svojim pratiocima na društvenim mrežama da je prava domaćica te se pohvalila kulinarskim umećem u kuhinji.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.