Prethodno nepoznat drevni grad Maja otkriven je u džunglama južnog Meksika, saopštio je u utorak antropološki institut te zemlje (INAH), dodajući da je verojatno bio važno središte pre više od hiljadu godina.
Grad uključuje velike građevine piramidalnog oblika, kamene stubove, tri trga sa zgradama i druge strukture raspoređene u gotovo koncentričnim krugovima, saopštio je institut INAH.
Dodao je da je grad, koji je nazvao Okomtun - što znači "kameni stub" na jeziku Maja sa Jukatamo- verojatno bio važno središte nizijske regije polusostrva između 250. i 1000. godine.
Nalazi se u ekološkom rezervatu Balamku na poluotoku Jukatan i otkriven je tokom pretraživanja uglavnom neistraženog dela džungle, većeg od Luksemburga. Potraga se odvijala između maja i juna ove godine, korištenjem tehnologije laserskog mapiranja iz vazduha.
Civilizacija Maja, poznata po svojim naprednim matematičkim kalendarima, prostirala se jugoistočnim Meksikom i delovima srednje Amerike.
Sukobi, različita savezništva, borba za prevlast i ratovi doveli su do njenog pada i pre dolaska španskih konkvistadora, u čijim je vojnim kampanjama poslednje uporište palo u kasnom 17. veku.
Centralno područje nalazišta Okomtum smešteno je na uzvišenju i okruženo velikim močvarama, koje uključuje nekoliko piramidalnih struktura visokih do 15 metara, rekao je glavni arheolog Ivan Sprajc u izjavi.
Grad je imao i igralište. Igre s loptom pre španskih osvajanja, raširene po celoj regiji Maja, a sastoje se od prenošenja gumene lopte koja predstavlja sunce preko terena bez upotrebe ruku i provlačenja kroz mali kameni obruč. Veruje se da je igra imala važnu versku svrhu.
Sprajc je rekao da je njegov tim takođe pronašao centralne oltare u području bliže rijeci La Riguena, koji su možda služili ritualima zajednice, iako je potrebno više istraživanja kako bi se razumele kulture koje su tamo nekada živele.
Grad je verovatno nestao između 800. do 1000. godine, sudeći prema materijalima koji su pronađeni.
Američki naučnici napravili su samozarastajuću sintetičku kožu koju su okarakterisali kao najbližu stvar futurističkoj sintetičkoj koži iz filmske franšize Terminator.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki naučnici napravili su samozarastajuću sintetičku kožu koju su okarakterisali kao najbližu stvar futurističkoj sintetičkoj koži iz filmske franšize Terminator.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
Novi užas u režiji blokadera dogodio se u srcu Frankfurta u Nemačkoj, gde su siledžije na tribini u organizaciji blokaderskog Proglasa, na čijem su čelu Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Svetlana Ceca Bojković, Miodrag Majić i njima bliska ekipa, pokušali da bukvalno raščerupaju jednog novinara.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Pred nama je nedelja sa dva potpuno različita lica – tropski početak sedmice brzo će zameniti pljuskovi, grmljavina i pad temperature. Pogledajte detaljan raspored po danima.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar