Ukrajina je svoju prvu grešku napravila u Bahmutu, piše bivši američki potpukovnik i viši saradnik za prioritete odbrane Danijel Dejvis u autorskom tekstu za portal "1945".
Držali su grad sve dok grupa "Vagner" nije stigla na njegovu istočnu stranu, i iako su vojne potrebe zahtevale da se kijevske snage tada povuku na sledeću branjenu liniju na zapadu, njihov ostanak u Bahmutu Rusima je olakšao zadatak.
- Zelenski je ipak odlučio da intenzivira borbu. Mesecima su visoki američki lideri upozoravali ukrajinskog predsednika da je ta bitka nepobediva i da pređe na druge odbrambene pozicije. Ne samo da je odbio da se povuče na nadmoćniji borbeni položaj, već je naredio svojim ljudima da ne odustaju ni od jedne zgrade, primoravajući ih da se bore do smrti. Mesec za mesecom, Zelenski je slao brigadu za brigadom da pojača Bahmut u nastojanju da preokrene plimu - podseća Dejvis.
I kad je Bahmut pao, Zelenski je prkosio demantujući da je ovu bitku izgubio, a njegova upornost i nespremnost, tvrdi američki vojni stručnjak, skupo su ga koštali.
- Ne samo da je Ukrajina potrošila nezamenljive resurse na odbranu strateški nebitnog grada, već je izgubila i kritično važne brigade za svoju dugotrajnu ofanzivu koja je trebalo da se sprema. Nažalost, kada je ofanziva pokrenuta u junu, greške su se nastavile - navodi Dejvis.
Iako se na sva usta pričalo o "naprednoj obuci" koju su ukrajinske oružane snage dobijale od NATO članica, istina je, kako on tvrdi, da je put ka ukrajinskom neuspehu utrla baš neadekvatna obuka.
- Obuka Evrope i NATO-a nije transformisala ukrajinsku vojsku. Kao što sam tvrdio mesecima pre početka ofanzive, za Ukrajinu je bilo skoro nemoguće da se transformiše u roku od nekoliko nedelja ili nekoliko meseci obuke i dobijanjem mešavine NATO opreme - navodi on.
Da bi se stvorila uspešna i koordinirana operacija kombinovanog naoružanja neophodno je da se sprovede i individualna i kolektivna obuka, a Ukrajina nije imala nijedan od tih preduslova. Stoga za Dejvisa nije neko iznenađenje što se ofanziva urušila poput zida od cigala, već na samom početku.
Prvi problem koji je doveo do neuspeha Ukrajinaca bilo je to što je ukrajinski vojni i politički vrh naredio da ofanziva uopšte počne.
- Ukrajina takođe pati od hroničnog nedostatka kapaciteta protivvazdušne odbrane, neadekvatnog broja haubica i artiljerijskih granata, nedovoljnih sistema za elektronsko ratovanje, nedostatka projektila, i možda najvažnije od svega, jedva ima 25 odsto potrebnih kapaciteta za deminiranje. Dakle, kada je Ukrajina 5. juna pokrenula ofanzivu preko širokog fronta, niko u Kijevu, Vašingtonu ili Briselu nije trebalo da se čudi što su naleteli na rusku testeru - zaključuje Dejvis.
Ukrajinci su izgubili desetine hiljada ljudi da bi prešli nekoliko kilometara na Zaporoškom frontu i njihova armija nema dovoljno trupa ili opreme da nastavi ovim "puzećim" tempom.
- Ofanziva je propala iz potpuno predvidljivih razloga, zasnovanih na trajnim osnovama borbe koji nisu podložni optimizmu, željama ili spinovanju. Pitanje je, međutim, šta bi SAD sada trebalo da rade. Politika Vašingtona od početka rata podržava Ukrajinu 'koliko god je potrebno'. Da li je to ikada bila dobra ili loša ideja, debatovaćemo drugi put. Ono što je ovde važno jeste da ta politika nije proizvela rezultat koji bi bio koristan ni za Kijev ni za Vašington i sada mora da evoluira da bi se priznala nova realnost - ističe američki vojni stručnjak.
Vojni lideri zapadnoafričkih država sastaće se danas u Akri, glavnom gradu Gane da bi razgovarali o mogućoj vojnoj intervenciji u Nigeru ukoliko diplomatija ne uspe da preokrene posledice vojnog puča u Nigeru.
Deputat Državne dume iz Sevastopolja Dmitrij Belik predložio je da bivši francuski predsednik Nikola Sarkozi poseti Krim na čelu međunarodne posmatračke misije i razgovara sa ljudima umesto što se govori o idejama o novom referendumu.
Sjedinjene Države ne šalju Ukrajini najnoviju vojnu opremu zbog rizika da ona padne u ruke ne samo Rusije, već i Kine, koja može da iskoristi poverljive informacije o njihovoj konstrukciji, izjavio je američki vojni stručnjak, veteran rata u Iraku, Metju Ho, u intervjuu za Jutjub kanal "Judging Freedom".
Američki mediji izvestili su da su ukrajinske vazdušno-desantne snage konačno rasporedile svoju najmoćniju jedinicu - 82. vazdušno-desantnu brigadu koja je nazvana "najmoćnija jedinica" u nacionalnoj vojsci (i među poslednjim njenim rezervama).
Tehnologija veštačke inteligencije ugrađena je u tenk T-90 „proriv“, rekao je na Međunarodnom vojno-tehničkom forumu „Armija 2023“ šef Uprave za razvoj tehnologija veštačke inteligencije Ministarstva odbrane Rusije Vasilij Elistratov.
Bivši komandant NATO snaga u Evropi Džejms Stavridis smatra da Moskva rizikuje da izazove direktan rat sa NATO-om u Crnom moru zbog presretanja brodova u međunarodnim vodama i nastojanja da nametne ekonomsku kontrolu Ukrajine.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se rat "zamrznuo" duž trenutne linije fronta, ocenivši to kao realan način da se zaustave borbe.
Ruski predsednik Vladimir Putin naložio je vladi da usvoji i sprovede poseban program obnove trgovinske i logističke infrastrukture oštećene u napadima koje Moskva označava kao terorističke, uz obavezu da prvi izveštaj o realizaciji dostavi najkasnije do 1. novembra 2026. godine, saopštio je Kremlj.
U ukrajinskoj Volinjskoj oblasti proglašena je uzbuna zbog opasnosti od oslobađanja amonijaka nakon ruskog napada dronovima na industrijsko postrojenje u mestu Maneviči, gde je jedna osoba poginula, osmoro je povređeno, a izbio je i veliki požar, saopštile su lokalne vlasti.
Ukrajinski napadi na data-centre kompanije Jandeks otkrili su ozbiljnu slabost ruske digitalne infrastrukture, koja bi u slučaju novih udara mogla da izazove poremećaje u gotovo čitavoj ekonomiji zemlje.
Vojni lideri zapadnoafričkih država sastaće se danas u Akri, glavnom gradu Gane da bi razgovarali o mogućoj vojnoj intervenciji u Nigeru ukoliko diplomatija ne uspe da preokrene posledice vojnog puča u Nigeru.
U divljačkom napadu na Informer u ponedeljak uveče, dan posle pobede blokadera na vanrednim parlamentarnim izborima, učestovali su i Danka i Boris Đerić.
Samo tri dana nakon što su blokaderi osvojili vlast u Srbiji, uhapšen je direktor novosadske Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj", dr Radivoje P. Stojković.
U večerašnjoj emisiji "Kolegijum" na Informer televiziji gost glavnog urednika Dragana J. Vučićevića bio je softverski inženjer i preduzetnik Marko Rakočević, koji je analizirao aktuelna dešavanja u zemlji nakon izbora.
U emisiji "Da se ne lažemo" kod Novice Popovića na Informer televiziji, čuveni istoričar i profesor Čedomir Antić gostovao je po prvi put, otvoreno objašnjavajući razloge svog dolaska u studio i pružajući podršku slobodnoj reči nakon nedavnih divljačkih i sramnih napada na naš medij od strane blokadera.
Crveni tim je kraj bazena u luksuznoj vili Exatlona slavio svoj pobednički niz i polemisao o nedelji pred njima u kojoj će jedna devojka napustiti takmičenje.
Personalizovana mRNK vakcina protiv melanoma u fazi 3 smanjila je rizik od povratka bolesti ili smrti za 42 odsto u odnosu na standardnu imunoterapiju.
Večeras oko 21.30 časova ispred jednog ugostiteljskog objekta na Savskom vencu došlo je do krvavog obračuna, kada je za sada nepoznati muškarac izboden.
Glumica Nikol Kidman tokom bogate karijere sarađivala je sa nekim od najvećih imena svetske kinematografije, ali jedno iskustvo sa snimanja filma "Portret jedne dame" iz 1996. godine posebno joj se urezalo u sećanje.
Slavni danski reditelj Lars fon Trir prvi put posle dužeg perioda javno je govorio o svom zdravstvenom stanju i životu nakon što mu je 2022. godine dijagnostikovana Parkinsonova bolest.
Knjiga "Kao da me ima", koju je Vedrana Rudan poslednjih meseci života pripremala zajedno sa sinom Slavenom Hrvatinom, pred čitaoce stiže 29. oktobra, na dan njenog rođendana.
Komičar Rasel Brend izjavio je danas, u anstavku suđenja za silovanje i seksualni napad, da prijatelji nakon tih optužbi ne žele "ni motkom" da ga taknu.
Glumac Metju Peri prolazio je kroz izuzetno težak period u vreme snimanja specijalne epizode serije "Prijatelji" 2021. godine, otkrili su njegovi prijatelji i članovi porodice u novom Netfliksovom dokumentarcu "The One About Matthew Perry".
Mnogi ne znaju da trake sa dugmetom na ramenima jakne, nisu samo modni detalj, već služe za jednostavno fiksiranje kaiša torbe kako ne bi klizio dok hodate.
Dilemu da li je partner "onaj pravi" za brak, stručnjakinja za veze Jana Hoking rešava pomoću jednostavnog mentalnog testa koji traje svega dve sekunde.
WhatsApp uskoro donosi funkciju koja je prošle godine debitovala na Mac-u i web-u, a sada je primećena u najnovijoj iOS beta verziji (označenoj brojem 26.42.10.74). Reč je o Media hub-u, smeštenom u podešavanjima aplikacije, koji će na jednom mestu držati sav primljeni medijski sadržaj.
Pevačica Neda Ukraden održala je svojevrsnu lekciju voditeljki Đani (Gianni) Apostolski zbog promene imena, nakon što joj je u jednom muzičkom takmičenju u Hrvatskoj priznala da je nekada bila Danica.
Pevačica Lepa Brena, koja je nakon prodaje Grand produkcije nastavila da razvija svoje poslovne poduhvate, već decenijama poseduje i ugostiteljski objekat u centru Novog Sada, gde se prodaju pljeskavice i druga brza hrana.
Muzičar Aleksandar Stanimirović, poznatiji kao Aca Amadeus, gostovao je u emisiji "Amidži šou", gde je govorio o svojim prepoznatljivim tetovažama na licu
Komentari