Iako to Volodimir Zelenski negira, ukrajinska kontraofanziva je u zastoju. Njegove snage ne mogu da oslobode okupirane teritorije, rat je postao preskup za zapadne saveznike, a u međuvremenu je novi sukob skrenuo pažnju na Bliski istok.
Izgleda da više niko ne računa na ukrajinsku pobedu – sem samog predsednika – već da se ide na rešenje koje Moskva neće da odbaci a koje bi Kijev mogao da proguta, kako je to opisao novinar Robert Bajruši za “Jutarnji list”.
Očigledno neslaganje između ukrajinskog predsednika i njegove vojne komande eruptiralo je u javnosti zbog spornog komentara o “zastoju” rata protiv Rusije, dok Kijev sada kaže da razmatra različite opcije “bržeg napredovanja” i “neočekivanog” udara na Rusiju.
Zelenski je priznao da je ukrajinski napredak bio spor i da postoji “zamor” kako se rat razvukao, ali da je ukrajinska vojska i dalje motivisanija od ruske. On je porekao navode svog vrhovnog komandanta oružanih snaga, generala Valerija Zalužnog, da je rat zašao u ćorsokak.
Sporni komentar Zalužnog
Do pometnje je došlo nakon što je Zalužni u autorskom članku za “Ekonomist” od 1. novembra rekao da je rat u opasnosti da uđe u “pozicionu fazu”, navodeći da je poslednja bila karakterizovana “statičnim i iscrpljujućim borbama” koje će omogućiti Rusiji da obnovi svoju vojnu moć.
Pet meseci nakon što je Ukrajina započela svoju dugo očekivanu letnju kontraofanzivu, Zalužni je ponudio – kako piše “Kijev independent”, otrežnjujuću sliku stanja rata, koje je opisao kao “pat poziciju”. Ukrajinska operacija, fokusirana na istok i jug zemlje, donela je ograničene dobitke. Zalužni je rekao da su “dosegli nivo tehnologije koji nas dovodi u zastoj” i da “verovatno neće biti dubokog i lepog proboja” u ratu. Takođe je izneo svoju viziju šta Ukrajina treba da uradi i kakva joj je podrška potrebna da prekine taj zastoj, ali je njegova karakterizacija konflikta podigla brojne obrve u Kijevu i šire.
Foto: EPA
Zelenski je osporio komentare generala, iako priznaje da su “ljudi umorni” nakon 18 meseci ratovanja.
- Niko ne veruje u našu pobedu kao ja. Niko – rekao je on “Tajmu”, dodajući da se "iscrpljenost sa ratom kreće poput talasa" i da se to "vidi u SAD i Evropi".
Produbljujući zavadu u Kijevu, Igor Žovka, zamenik šefa kancelarije ukrajinskog predsednika, u subotu je osudio Zalužnijev komentar. On je rekao da su Rusi “pažljivo pročitali i izvukli zaključke” iz Zalužnijevog intervjua i da su ga kolege iz partnerskih zemalja zvale “u panici” da pitaju da li je rat zaista u zastoju.
- Da li je ovo efekat koji smo želeli da postignemo ovim člankom? Možda je ovo veoma dubok strateški plan i ostvarićemo nešto uspeha na taj način. Ali da budem iskren, ja sam veoma iznenađen – rekao je on.
“Nadamo se najboljem, spremni smo za najgore”
Ukrajinski vojnici izneli su još sumorniju sliku.
- Ovo govorim već neko vreme. Korak po korak mi gubimo rat. Što duže traje ovaj statični rat, to gore po nas – rekao je AFP-u vojnik kodnog imena “Mudri”.
Stanovnici Kijeva su pozdravili Zalužnija zbog "iznošenja istine" i urgirali na svoje političare da isprate njegove reči.
- Nadamo se najboljem ali smo spremni za najgore – rekla je AFP-u Kristina iz Kijeva.
Zelenski je i ranije odbijao kritike, uglavnom sa Zapada, da se kontraofanziva protiv Rusije odvija presporo, navodeći da rat nije kao holivudski film.
"Rat na Bliskom istoku skrenuo pažnju sa Ukrajine"
Do tenzije u Kijevu došlo je u još jednom ključnom trenutku rata, kad kontraofanziva sporo napreduje dok nasilje na Bliskom istoku podstiče strahove od opadanja zapadne pomoći. Zelenski je sam priznao da je rat na Bliskom istoku skrenuo pažnju sa ukrajinske borbe i da “misli da je to jedan od ruskih ciljeva”.
- To je činjenica, vidimo ishode – rekao je on.
Ukrajinska vojska je u ponedeljak rekla da je u protekla 24 sata odbila ruske napade na skoro svim delovima fronta. Prema ukrajinskom Generalštabu, ruske snage su intenzivno napadale u pravcu Kupjanska, Bahmuta, Avdijevke, Marjinke, Šahtjorska i Zaporožja.
Russian forces continued offensive operations near #Avdiivka and west and SW of #Donetsk City on Nov. 5 but did not make any confirmed advances.
CNN navodi da američka podrška ratu u Ukrajini bledi usled slabog uspeha njene kontraofanzive, dok eskalirajući rat između Izraela i Hamasa podstiče debate o pristupu SAD. Udeo Amerikanaca koji su smatrali da SAD “rade previše da pomognu Ukrajini” porastao je na 41 odsto sa 29 u junu.
“NBC njuz” je krajem prošle nedelje preneo da su američki i evropski zvaničnici pokrenuli razgovore sa Kijevom o mogućim mirovnim pregovorima sa Rusijom, nakon komentara Zalužnija a u pozadini bliskoistočnog sukoba.
Dok je cilj Ukrajine da otera sve ruske snage i povrati svu okupiranu teritoriju, uključujući Krim i Donbas, Rusija je istakla da je spremna za pregovore. Predsednik Vladimir Putin je nedavno rekao da Ukrajina, ako želi da počne pregovore sa Rusijom, treba da poništi dekret o zabrani pregovora i da objavi spremnost za dijalog.
"Prekid vatre jedina realna opcija"
Profesor Lanksin Sjang, saradnik centra Stimson, rekao je u autorskom članku za “Saut Čajna morning post” da je zbog zastoja u ukrajinskom ratu prekid vatre jedina realna opcija. On je ukazao da je “izborom lojalnog MAGA republikanca na mesto predsednika Predstavničkog doma Kongresa, možda došlo do završne igre za ukrajinsku kontraofanzivu”.
Foto: Printscreen Deep state map/Reuters
Među tri modela efikasnog prekida vatre, profesor je izabrao kašmirski kao najviše odgovarajući za Ukrajinu, jer bi modeli korejskog i kiparskog sporazuma iz 1953, odnosno 1964, zahtevali priznanje ruskih teritorijalnih dobitaka.
Pitanje je kakav mehanizam može da se postavi radi održavanja njegove stabilnosti, a deluje da je, kao što je ukazao Henri Kisindžer, jedino rešenje za Ukrajinu članstvo u NATO, zaključio je profesor.
Šta dalje?
Reagujući na Zalužnijeve komentare, jedan viši ukrajinski zvaničnik rekao je AFP-u da je zemlja suočena sa prekretnicom i da će morati da odluči o strategiji oko toga kako da pobedi u sukobu sa Rusijom. Pomoćnik Zelenskog Mihailo Podoljak je u međuvremenu priznao da je ovaj period sukoba naišao na “poteškoće”, dok je šef ukrajinskog bezbednosnog saveta Oleksij Danilov ukazao da su “potrebni novi pristupi”.
Zelenski je u nedelju rekao da ukrajinska vojska razmatra različite opcije.
- Naša vojska pravi različite planove, sa različitim operacijama, kako bi brže napredovala i neočekivano udarila na Rusiju – rekao je Zelenski “NBC njuzu”.
- Ali, nemoguće je da to uradimo goloruki bez oružja, bez odgovarajućeg oružja – dodao je on.
Rekordno bombardovanje Ukrajine
Rusija je u međuvremenu pokrenula, kako piše “Dejli bist” rekordno bombardovanje Ukrajine dok svet posmatra Gazu.
Rusija je preko noći pokrenula bombardovanje bez presedana na jugu zemlje, koje su lokalni zvaničnici opisali kao “masovni napad” u ratu koji se odvija iako se pažnja okrenula ka Bliskom istoku. Ukrajinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova je u ponedeljak ujutro reklo da je Rusija ispustila najmanje “87 bombi na naseljena mesta Hersonske oblasti, što je najveći broj svih vremena”. Najmanje osmoro ljudi je takođe povređeno u drugim ruskim udarima u nedelju uveče u regionu Odese na zapadu.
Reagujući na Zalužnijeve komentare, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izneo nešto drugačije gledište.
- Ne, nije došlo do zastoja. Rusija stabilno izvodi specijalnu vojnu operaciju. Svi ciljevi koji su postavljeni treba da se ispune – rekao je on.
Neki u Ukrajini pozdravili su Zalužnijeve navode o tome šta zemlja treba da uradi da prekine zastoj, uključujući inovacije u protivartiljerijskoj i tehnologiji dronova i poboljšane kapacitete za razminiranje. Mikola Bjeliskov, ukrajinski vojni analitičar, optimistično je rekao da je Zalužni iscrtao novi put ka uspehu, ukoliko političari u Kijevu i i na Zapadu odluče da ga slede.
- Generalno postoji konsenzus da Rusija neće pobediti a da Ukrajina neće izgubiti – zaključio je on.
Američki predsednik Džo Bajden i dalje veruje u sposobnost Ukrajine da povrati izgubljene teritorije, uprkos neuspelim pokušajima kontraofanzive, kaže koordinator za strateške komunikacije Bele kuće Džon Kirbi.
Predsednik Rusije Vladimir Putin stigao je u Kazahstan nakon brojnih navoda o pogoršanim odnosima dve zemlje. On je izjavio da su odnosi Rusije i Kazahstana u sferi ekonomije razvijaju se dobro, trgovinska saradnja u poljoprivrednom sektoru je dinamična, a trgovinski promet je tokom prošle godine porastao za 22 odsto, do 28,2 milijardi dolara.
NATO nije uspeo u ukrajinskom sukobu i sada se suočava sa tužnom budućnošću, rekao je bivši oficir CIA Lari Džonson, u intervjuu za „Jutjub“ kanal, „Dialogue works“.
U oktobru 2023. godine, intenzitet neprijateljstava na nebu iznad Ukrajine porastao je na nivo koji nije viđen od prvih nedelja rata u februaru 2022. godine. Od 13. do 23. oktobra ove godine, ruske snage su oborile 17 lovaca MiG-29.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski zaratio je sa svojim generalima, na prvom mestu sa vrhovnim komandantom vojske generalom Valerijem Zalužnim koji je nedavno situaciju na frontu uporedio sa pat pozicijom iz Prvog svetskog rata ugrozivši tako svog šefa, piše Stiven Brajan, bivši zvaničnik Pentagona. On je takođe otkrio i koji visoki zvaničnici su najveća pretnja za Zelenskog ako dođe do direktne borbe za vlast.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski obećao je mirovne pregovore sa ruskim liderom Vladimirom Putinom tokom predizborne kampanje, podsetio je penzionisani kapetan američkog marinskog korpusa Metju Ho u intervjuu za Jutjub kanal Dialogue works.
Američka administracija posmatra oružani sukob u Ukrajini kao sredstvo za oživljavanje industrijske proizvodnje u Sjedinjenim Državama. To je jasno istakao pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Džejms O'Brajen.
Ruski predsednik Vladimir Putin neće se vratiti za pregovarački sto dok Rusija ne preuzme kontrolu nad preostalih 11 odsto Donbasa, tvrdi izvor blizak Kremlju za Rojters.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner mogli bi krajem oktobra ponovo da otputuju u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Ruski predsednik Vladimir Putin poručio je da teritorije koje je Ukrajina izgubila tokom rata ne pripadaju Kijevu, već predstavljaju istorijske ruske zemlje.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Džo Bajden i dalje veruje u sposobnost Ukrajine da povrati izgubljene teritorije, uprkos neuspelim pokušajima kontraofanzive, kaže koordinator za strateške komunikacije Bele kuće Džon Kirbi.
Gvozden Nikolić predsdsednik Udruženja medija i medijskih radnika najoštrije je osudio brutalni napad na Informer TV, kao i na pokušaj rušenja Pink TV.
Član Predsedništva SNS Vladimir Đukanović poručio je da je cilj kreatora obojene revolucije nije formiranje vlasti, već stvaranje bezvlašća i anarhije u Srbiji, gde bi lokalni zborovi preuzimali vlast
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje nasilni upad u prostorije televizije Informer, prekid programa, zastrašivanje novinara i zaposlenih, kao i napade na zgradu televizije Pink.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Sveta Petka je, prema verovanjima, mnogima pomogla, a legenda govori da se vernicima koji joj se mole ukazuje kao žena u crnom plaštu i tako predstavlja ili spas, ili kaznu.
Prilikom kupovine polovnog automobila, pre probne vožnje, dok je motor još hladan, potrebno je proveriti kako se vozilo ponaša pri pokretanju. Na ovaj način uočavaju se problemi koji mogu nastati nakon zagrevanja.
Prava filmska potera odigrala se sinoć na magistralnom putu kroz Prijepolje, kada su pripadnici policije, nakon potere, uhapsili dvojicu muškaraca iz Beograda. Prema nezvaničnim saznanjima tokom bekstva iz vozila oni su odbacili kesu sa materijom za koju se sumnja da je kokain.
Napad na trojicu zatvorskih službenika tokom nedavne sahrane u Novom Pazaru ponovo je skrenuo pažnju na nasilje koje je u pojedinim slučajevima obeležilo poslednje ispraćaje, parastose i zadušnice u Srbiji i regionu. Slični incidenti beleženi su i ranijih godina, a neki od njih završili su se i tragično.
U Zaječaru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode kada je voz na pruzi Zaječar - Niš udario u automobil. Srećom, nema nastradalih, ali je jedna devojka teže povređena.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Mimoza salata nezaobilazan je deo mnogih slavskih i prazničnih trpeza. Spoj kuvanog povrća, šunke, jaja, kačkavalja i kremastog preliva čini je ukusnim predjelom kojem je teško odoleti.
Princeza od Velsa Kejt Midlton je 2024. godine dve nedelje provela u bolnici, a onda je usledilo saopštenje koje je zabrinulo svet. Mesecima se nije znalo šta se dešava, a onda je nakon detaljne analize saznala da ima kancer.
Bubuljice koje se uporno vraćaju na čelo, nos, obraze ili bradu nisu uvek posledica iste stvari. Na njih mogu da utiču hormoni, kozmetika, pojačano lučenje masnoće, ali i svakodnevne navike kojih često nismo ni svesni.
Finansijska afera u Turskoj dobila je novi obrt nakon što su, pored poternica i zaplene imovine supruge i tasta Mustafe Sandala, nadležni organi u okviru istrage malverzacija sa fondovima zaplenili i tri miliona dolara sa računa njene majke.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari