Brisel dovršava novi paket sankcija koje bi trebalo da zakoče rat Moskve protiv Ukrajine. Na vrhu spiska je zabrana trgovine dijamantima i nove mere za suzbijanje izbegavanja sankcija. Ali ono što nije na stolu je mnogo značajnije, piše Politiko.
Prema najnovijim nacrtima dokumenata u koje je Politiko imao uvid, neće biti novih mera usmerenih na ruski tečni prirodni gas - izvoz koji je Kremlju ove godine doneo 6,1 milijardi evra samo od kupovine u EU.
A ovi predlozi neće zaustaviti globalnu prodaju goriva prerađenog iz ruske sirove nafte u trećim zemljama, niti će stajati na putu unosnim poslovima Moskve s nuklearnom energijom.
Takođe je izostao bilo kakav pokušaj spuštanja gornje granice cene nafte od 60 dolara po barelu - ti razgovori su zapeli već odavno, kažu upućeni.
Čak ni ono što je u paketu daleko je od dovoljnog da smanji zaradu Rusije. Umesto smanjenja gornje granice cene nafte, pregovarači su predložili nove načine za jačanje sprovođenja.
Međutim stručnjaci kažu da će ova podešavanja samo stvoriti više papirologije koja lako može da se krivotvori. A proizvodi za koje su postavljena ograničenja - drago kamenje, sirovo gvožđe, bakar – malo doprinose državnom budžetu zemlje.
Lagane mere naglašavaju izazove s kojima se Brisel suočava u nabijanju unosnih energetskih prihoda koji se slijevaju izravno u ratnu škrinju Kremlja.
Blage mere naglašavaju izazove s kojima se Brisel suočava u ograničavanju unosnih energetskih prihoda koji se teku direktno u ratni kovčeg Kremlja. I to se verovatno neće uskoro promeniti.
Foto: Reuters
Kremlj
Mađarska je dugo blokirala strože energetske sankcije i ne pokazuje znakove popuštanja. Što je još gore, neki se pregovarači boje da bi dramatičniji koraci jednostavno previše naštetili evropskoj industriji i potrošačima.
- Dosegli smo limit onoga što možemo da učinimo, a da ne pucamo sebi u nogu i ne naštetimo svojoj konkurentnosti - rekao je jedan diplomat EU-a kojem je dodeljena anonimnost kako bi razgovarao o poverljivim pregovorima.
Najveći pokušaj poslednjeg paketa sankcija da se smanji prodaja nafte Rusiji su mere za pooštravanje izbegavanja postojeće gornje granice cene od 60 dolara po barelu – korak koji su bogate zemlje G7 dogovorile prošle godine zajedno s EU i Australijom.
"Na papiru izgleda dobro"
Paket, dvanaesti, usmeren na Moskvu od prošle godine, uveo bi nove zahteve za kupce da pokažu da ne kupuju rusku naftu iznad gornje granice cene, a zatim skrivaju dodatne troškove kao osiguranje ili naknade za prevoz.
Samo to verovatno neće pomoći u zaustavljanju prodaje velike većine ruskih naftnih tovara znatno iznad gornje granice, rekao je Viktor Katona, vodeći analitičar za sirovu naftu u obaveštajnoj kompaniji Kpler, s ruskim barelima kojima se konstantno trguje po ceni blizu 80 dolara.
- Na papiru to izgleda dobro, ali u stvarnom životu to neće uticati ni na šta jer ljudi lažu, pošiljaoci nemaju načina da provere jesu li te deklaracije legitimne ili ne - rekao je.
Moskva je takođe imala koristi od "flote u senci" zastarelih tankera koji su spremni da prevoze svoje gorivo širom sveta protivno zabranama. A globalna potražnja za naftom znači da nema manjka trgovaca voljnih da rizikuju sa svojim teretom, uz samo ograničeno sprovođenje pravila.
Drugi deo problema je u tome što, dok kompanije iz EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva uglavnom paze da ne trguju ruskom sirovom naftom koja se prodaje iznad gornje cene, turska, kineska i indijska industrija gromoglasno trguju kupujući naftu po svaku cenu i rafinirajući je u benzin, dizel, mlazno gorivo i druge proizvode koji se mogu prodavati u evropi bez ograničenja.
Ukrajina je prethodno pozvala Brisel i London da prestanu s tom praksom, ali bezuspešno.
Kijev želi da gornja cena nafte bude spuštena na samo 30 dolara po barelu, kako bi se dodatno smanjio ruski budžet za oružje, dronove i plate vojnika.
Međutim, u septembru je pet diplomata iz zemalja EU-a potvrdilo za Politiko da su razgovori o sveobuhvatnoj reviziji gornje granice zaustavljeni, a Poljska i baltičke zemlje bore se da za to da pridobiju veće ekonomije poput Nemačke i Francuske, jer postoji strah da bi cene gasa naštetile industriji.
Foto: Reuters
Rusija i Francuska
Zemlje EU-a takođe su nastavile da uvoze ogromne količine ruskog tečnog prirodnog gasa - praksa koja ne pokazuje znakove jenjavanja. Evropska kupovina LNG-a ostala je gotovo nepromenjena od početka prošle godine, dok su Španija i Belgija čak povećale svoj uvoz za neverovatnih 50 posto u 2023. godine, u poređenju sa 2022.
Kapitalizirajući na tome, predsednik Vladimir Putin hvalio je planove za utrostručenje ruske proizvodnje gasa, suprotstavljajući se zapadnim sankcijama i politici klimatskih promena, iskorišćavajući rezerve na Arktiku kako bi popunio rupe u nacionalnom budžetu koje je ostavio rat.
Pristup EU-a u suprotnosti je s nedavnim akcijama SAD-a
Ranije ovog meseca, Bajdenova administracija izdala je nove sankcije usmerene na kolosalni LNG-2 projekt na ruskom Arktiku. Poduhvat vredan više milijardi dolara, iza kojeg stoje zapadne kompanije poput francuskog TotalEnergiesa i japanskog konzorcijuma, prošao je ispod radara evropskih regulatora uprkos činjenici da je njegov glavni vlasnik Novatek, ruska energetska kompanija čiji su najveći deoničari bliski Putinu.
Nove mere znače da bi se svaka kompanija uključena u LNG-2, čak i one evropske, mogla naći na crnoj listi SAD-a.
Nisu samo ekonomske brige ono što sprečava EU da učini više
Mađarska je prethodno obustavila rasprave oko strožih energetskih sankcija, dok je istovremeno produžila svoju zavisnost od Rusije. Budimpešta čak pojačava kupovinu ruskog gasa uoči zime.
Kadri Simson, poverenica Unije za energetiku, izjavila je za Politiko ranije ovog meseca u retkom napadu na članicu EU-a, da se mađarski premijer Viktor Orban "rukovao s ratnim zločincem" kad je leteo u Peking na razgovore s Putinom u oktobru. Čak i Mađarska zna da nastavljanjem ove aktivnosti Rusiji daje pravo da manipuliše njihovim tržištem, dodala je.
Orban je takođe zapretio da će staviti veto na bilo kakva ograničenja ruske civilne nuklearne industrije, s obzirom na to da Mađarska u potpunosti zavisi od Rusije u pogledu goriva za svoje nuklearne reaktore.
Mađarska takođe proširuje svoju nuklearnu elektranu Pakš uz potporu ruske državne kompanije Rosatom.
Dok nacrt sporazuma o sankcijama uvodi ambiciju da se nametnu ograničenja na ruski tečni naftni gas (LPG), pri čemu EU kupuje samo relativno male količine bez značajne ekonomske koristi za Moskvu, Mađarska opet odugovlači i traži prelazno razdoblje od 12 meseci, kazao je diplomat koji je znao za razgovore.
Foto: tanjug
Viktor Orban i Vladimir Putin
Bez ograničenja LNG-a i nuklearnog goriva - i bez jasnog plana za onemogućavanje trgovine naftom po visokim cenama - teško je očekivati da će nadolazeći paket sankcija EU-a ozbiljno smanjiti prihode Rusije.
- Energetski sektor mogao bi dda bude pogođen mnogo jače nego što je sada - rekla je Marija Šagina, koja istražuje ekonomske sankcije na Međunarodnom institutu za strateške studije.
- Ali još uvek postoji vrlo oprezan pristup - rekla je.
Strahovi EU-a o antagonizovanju Rusije strožim energetskim kaznama su neumesni jer je, rekla je Šagina, Rusija "izgubila ovu igru naoružavanja - nemaju drugih tržišta na koja bi išli, a to je temeljna greška u pogrešnom tumačenju Rusije s evropske strane".
Ipak, sećanja na prošlu zimu, kada su cene energije naglo porasle i širom Evrope zavladala panika oko toga mogu li zemlje zameniti ruske zalihe, i dalje traju dok temperature ove godine padaju. Kad zima prođe, razmišljanje EU-a moglo bi se promeniti.
- Možda sledećeg leta - dodala je Šagina.
Jedan viši zavničnik EU-a, kojem je odobrena anonimnost kako bi razgovarao o detaljima režima sankcija, insistirao je na tome da su ruski energetski prihodi sveukupno u padu prema brojnim pokazateljima.
- Videćemo na autopsiji, kako kažu Belgijanci - rekao je zvaničnik, tvrdeći da će efikasnost postojećih pravila postati jasnija kako vreme bude odmicalo.
Međutim, prema Olegu Ustenku, ekonomskom savetniku ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, sada nije vreme za samozadovoljstvo.
- Da, ljudi su umorni, ali to ne znači da nisu voljni da se pozabave tim problemom - rekao je.
Na kraju dana, dodao je, moramo rešiti trenutna pitanja, a ispravan način da to učinimo s ekonomske tačke gledišta je osigurati da oni nemaju novca, nemaju finans iranja, da nastave raditi sve užasne stvari koje rade u Ukrajini i u drugim delovima sveta, piše Politiko.
Sergej Leščenko, savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, tvrdi da je prosečna starost vojnika u nekim brigadama Oružanih snaga Ukrajine 54 godine!
Rusija će u svom vojnom planiranju uzeti u obzir mogućnost da brodovi NATO-a u nekom trenutku mogu početi da prate brodove iz Ukrajine u Crnom moru, saopštila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Uloga prirodnog gasa kao oslonca globalne energetike u međunarodnoj trgovini samo će jačati, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na Forumu država-izvoznika gasa u Moskvi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sergej Leščenko, savetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, tvrdi da je prosečna starost vojnika u nekim brigadama Oružanih snaga Ukrajine 54 godine!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević hitno se oglasio u Kolegijumu i saopštio da je stiglo rešenje REM-a o izrečenim kaznama koje je, prema njegovim rečima, sklono različitim tumačenjima i sa namernom sastavljeno i uručeno advokatu u petak popodne, oko pola četiri, na kraju radnog vremena, da ne bismo mogli da tražimo tumačenje, jer nadležne službe ne rade u petak popodne i tokom vikenda.
Bivša ministarka u Vladi Srbije Zorana Mihajlović oglasila se povodom niza stravičnih uvreda na društvenim mrežama, odbacujući tvrdnje o navodnom zvanju ambasada i svedočenju protiv lidera srpske opozicije Aleksandra Vučića.
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
Nekadašnja kapitenka odbojkaške reprezentacije Srbije i članica SNS-a Vesna Čitaković Đurišić kandidovana je za gradonačelnicu Užica, a evo šta ona kaže o tome.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i lider srpske opozicije Aleksandar Vučić rekao je danas da je razočaran i uplašen za budućnost Srbije zbog neznanja koje su pokazali poslanici Studentske liste, ali je izrazio uverenje da će pobeda SNS doći mnogo brže nego što drugi očekuju.
Zima je sve bliže, a prema najavama meteorologa Ivana Ristića, nove padavine i zahlađenje očekuju se već tokom predstojećeg vikenda, odnosno 22. novembra u podne.
Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorava da se do kraja dana u većem delu Srbije očekuju kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina, dok će u Beogradu biti nestabilno i u naredna dva sata.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske oprostilo se od svog mladog kolege Dejana Erića (24) iz Bijeljine, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Umesto oslanjanja na čudesne preparate, stručnjaci ukazuju na nekoliko važnih nutrijenata koji mogu doprineti boljoj seksualnoj funkciji. Neki od njih nalaze se u namirnicama koje većina ljudi svakodnevno koristi.
Korisnici Android telefona dobili su upozorenje nakon istraživanja koje je pokazalo da popularne aplikacije prikupljaju velike količine ličnih podataka i često traže više dozvola nego što im je zaista potrebno.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Nakon završetka rijaliti karijere, Zorica Dukić okrenula je novi list i posvetila se biznisu, a danas živi potpuno drugačijim životom, te je otkrila da su je povezivali sa prostitucijom ali da to nije radila.
Voditeljka Ivana Šopić ponovo je privukla pažnju svojim izgledom, a ovoga puta odlučila se za ležernu, ali veoma izazovnu kombinaciju koja je stavila njenu figuru u prvi plan.
Pevačica Teodora Džehverović ponovo je raspametila pratioce na društvenim mrežama, a ovog puta vrelim prizorom sa treninga pokazala je koliko je posvećena vežbanju i održavanju savršene figure.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.