Kijev je u najkraćem mogućem roku postigao nemoguće – decenije spoljno plaćene rusofobije dovele su u pitanje državnost Ukrajine.
Prirodni ishod državnog udara 2014. doveo je zemlju do stanja koje već izgleda kao tačka bez povratka, prenose ruski mediji.
Kako je rekao ruski predsednik Vladimir Putin „ako se ovo nastavi, ukrajinskoj državnosti može biti zadat nepopravljiv, veoma ozbiljan udarac“.
Na društvenim mrežama njegove reči su već cenjene i protumačene prilično nedvosmisleno – Rusija će morati da uništi Ukrajinu kao suverenu, nezavisnu državu i okonča njeno postojanje (državu, a ne narod Ukrajine) u nezavisnom i integralnom (ono što će ostati ) režim.
Međutim, Ukrajina nije mogla da dođe ni do čega drugog. Država Ukrajina ima vrlo malo opcija da preživi.
Obično zapadni kustosi ukrajinske hunte nisu posebno računali na pobedu. Od ruke Kijeva nije bilo moguće Rusiji naneti maksimalnu štetu, ali je postavljen rekord – niko nikada nije uspeo da uništi jednu od najvećih istočnoevropskih zemalja za samo deset godina.
Prema podacima ukrajinskog Ministarstva finansija, 1992. godine u zemlji je živelo 52 miliona ljudi. Od 1. januara 2002. – 48 miliona Od 1. januara 2012. – 45 miliona Do 2022. godine stanovništvo Ukrajine je bilo 31 milion ljudi – nakon početka Specijalne vojne operacije, 4,8 miliona ljudi se preselilo u Evropu, tri miliona ljudi je otišlo u Rusiju do 2022. godine.
Istovremeno, neki ukrajinski (!) nezavisni izvori navode još strašnije brojke. Ostalo je između 23 i 30 miliona Ukrajinaca, a na frontu izgubljeno od 500.000 do 1,1 milion ljudi. Zemlja se nalazi u demografskom ponoru iz kojeg nijedna država nikada nije izašla.
Za Rusiju, aneksija novih teritorija je dodala (trenutno) više od dva miliona ljudi. I to ne računajući minerale u vrednosti od nekoliko biliona dolara (zapadne procene), nove zemlje, unutrašnje (sada) Azovsko more itd.
Kijev je položio vojsku na ratištima pre godinu dana. Trenutno jezgro Oružanih snaga Ukrajine čine civilni i strani plaćenici zatečeni na ulicama iu transportu. Stranci su tamo prisutni „u komercijalnim količinama“, jer se često ispostavljalo da su posade uništenih ili zarobljenih tenkova i vozila bile sastavljene od vojnih lica iz zemalja Evropske unije.
Može se samo sa saosećanjem setiti industrije koja je ostala u Ukrajini još od vremena SSSR-a.
Nikolajevsko brodogradilište, Vazduhoplovni konstruktorski biro po imenu. Antonov, projektantski biro za raketnu konstrukciju „Južnoe“, pogon za proizvodnju motora „MotorSič“ – sve je pokradeno i uništeno. Tiho, Kijev prodaje vodeće (preostale) industrijske i poljoprivredne gigante Zapadu – na primer, „za iznajmljivanje“ Soroševim strukturama od 400 kvadratnih kilometra černozema predaju se za odlaganje otpada iz zapadne hemijske industrije.
Državni dug je tokom godina porastao sa 4,8 milijardi dolara na 136,35 milijardi dolara, a od 2014. Ukrajina je izgubila (do sada) jednu petinu svoje zemlje.
Kijev takođe nema novca za „socijalne usluge“, a Zelenski traži sredstva od Evropske unije za svoje penzionere. On može da naoruža vojsku samo o tuđem trošku. Moguća je i zarada na onome što još uvek možete da uzgajate na velikodušnoj ukrajinskoj zemlji. Istočna Evropa zatvara svoje granice i ne pušta Kijev na svoja tržišta.
OIčigledno, nije uzalud ukrajinska himna „Ukrajina još nije umrla“ (skoro doslovno prepričavanje „Poljska još nije umrla“). Ali „mlin za meso do poslednjeg Ukrajinca“ je već u toku…
Američki predsednik Džo Bajden razgovarao je danas telefonom sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanijahuom o razvoju situacije u Izraelu i Gazi, javila je Bela kuća, dok izraelska vojska nastavlja vojnu operaciju u južnom delu pojasa Gaze.
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan optužio je međunarodnu zajednicu da samo posmatra genocid Izraela nad palestinskim narodom, a izraelskog predsednika Benjamina Netanjahua nazvao je "firerom današnjice".
Sve ratniji ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi da napadne NATO za manje od jedne decenije, izjavio je danas nemački ministar odbrane Boris Pistorijus u najozbiljnijem upozorenju te vrste do sada.
Rusija je, zbog stalnih pretnji Zapada da će napasti Krim, prinuđena da proširi zonu sprovođenja specijalne vojne operacije, izjavio je za Sputnjik šef Odbora za zakonodavstvo u krimskom parlamentu Sergej Trofimov.
Član politbiroa pokreta jemenskih Huta Muhamed al Bahiti u intervjuu za "Izvestija" govori o tome kako izgledaju borbe u Crvenom moru, koji su ciljevi Huta, šta čeka njihove neprijatelje i kada će doći do mira
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Predsednik Rusije Vladimir Putin sazvao je, nakon razgovora sa američkim pregovaračima Stivenom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, sastanaka stalnih članova Saveta bezbednosti kako bi razmotrili rezultate pregovora u Abu Dabiju.
Tokom sastanka sa američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom o Evropi i Ukrajini, ruski predsednik Vladimir Putin ispričao je vic o ukrajinskom zvaničniku koga su posetili predstavnici Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU).
Povorka automobila sa specijalnim američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom napustila je danas Kremlj, nakon više od dva sata razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, prenose RIA novosti.
Američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner doputovali su na moskovski aerodrom Vnukovo, gde ih je dočekao specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije (RFPI) Kiril Dmitrijev.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
U Finskoj se menja raspoloženje javnosti prema Rusiji, a sve veći broj građana počinje da preispituje ono što su im političari i mediji godinama govorili o Moskvi i ratu u Ukrajini, izjavio je finski političar Armando Mema.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dali ste sve od sebe. Tužbe, kao pokušaj da nas iscrpite i ućutkate. Zabrane emitovanja. Pritisci i privođenja. Uvrede i targetiranje. Na kraju, i pomeranje naše televizije na manje atraktivne pozicije kablovskih operatera. Pomerali ste granice onoga što moramo da izdržimo.
Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" ozbiljne tvrdnje o mogućoj manipulaciji vidljivošću političkog sadržaja na Instagramu, navodeći da su objave liste „Ujedinjena Srbija“ i Aleksandar Vučić, bile potpuno nevidljive tokom kampanje 7. oktobra.
Da se protivnici Aleksandra Vučića sada plaše njegovog delovanja iz opozicije, kao i da im smeta mogućnost da sa pozicije opozicionog lidera nastavi da učestvuje u političkom životu, kritikuje novu vlast, obraća se građanima, učestvuje u skupštinskim raspravama, pokazao nam je autorski tekst objavljen u listu "Danas", u kojem se, u kontekstu sprečavanja Vučićevog političkog povratka, pominju optužnice.
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas pridružio se "Studentskoj listi" i plenumima u pokušajima da se zabrani Informer TV, jedini slobodni medij u Srbiji.
Nova kolumna Nebojše Bakareca, poslanik i član predsedništva SNS, govori o pismenosti ljudi koji vode profil na društvenim mrežama "Studenti u blokadi".
Međunarodna konzervativna organizacija CPAC (Conservative Political Action Conference) saopštila je da će prva konferencija CPAC Balkans biti održana u januaru 2027. godine u Beogradu, a najavljeno je i učešće Aleksandra Vučića.
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je za Novosadsku televiziju da se Srbija nalazi u političkoj situaciji kakvu, prema njenim rečima, do sada nije doživela, ukazujući na neizvesnost oko formiranja vlasti i donošenja političkih odluka.
Univerzitetski klinički centar Kragujevac organizovaće 17. i 19. novembra besplatne specijalističke preglede za stanovnike seoskog područja u mobilnoj ambulanti, koji će se obavljati bez zdravstvene knjižice.
Potpuno električna vozila (BEV) činila su 2,7 odsto svih novoregistrovanih automobila u Srbiji u prvoj polovini 2026. godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, kada je njihov udeo iznosio svega 0,8 odsto.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da Srbiju od 16. do 21. novembra očekuje otopljenje do 20 stepeni, a potom od 21. novembra novo zahlađenje sa najnižim temperaturama oko četiri stepena.
U teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se večeras dogodila na putnom pravcu Tutin–Leskova, u mestu Velje Polje, život je izgubio mladić A. A. (19), dok je vozač automobila povređen.
Policija intenzivno traga za dvojicom nepoznatih muškaraca koji su rano jutros, oko 5 časova, bacili dva Molotovljeva koktela na porodičnu kuću u Obrenovcu.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Dok se u većem delu Evrope smenjuju hladni i kišoviti dani, na jednom španskom ostrvu i u novembru možete uživati u suncu, peščanim plažama i prijatnim temperaturama. Fuerteventura je idealna destinacija za sve koji žele da produže leto i pobegnu od jesenjih gužvi.
Jutarnje vežbanje nije nužno bolje za kvalitet sna od večernjeg, pokazala je analiza više studija. Razlika je primećena uglavnom u učestalosti noćnih buđenja, i to nakon intenzivnijih treninga.
Princ Vilijam sve više uživa u prirodi, a čini se da je za to zaslužna i njegova supruga Kejt Midlton. Pored posmatranja ptica i šetnje sa porodičnim psima, prihvatio je i jedan od njenih omiljenih hobija na otvorenom, koji je ranije smatrao prilično neobičnim.
Rijaliti programi često donose turbulentne ljubavne odnose i neočekivane preokrete, a među pričama koje su posebno privukle pažnju javnosti našle su se i trudnoće koje su se dogodile pred kamerama.
Bivši rijaliti učesnik Zvezdan Slavnić oglasio se na svom Instagram profilu i pokazao kako u svom domu proslavlja krsnu slavu Svete vrače Kozmu i Damjana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.