Napad Irana na Izrael prvog oktobra je, prema mišljenju mnogih stručnjaka, prvenstveno bio odmazda za atentate na visoke funkcionere i lidere Hamasa i Hezbolaha, ali postoje i drugi bitni faktori koji su doveli do iranskog odgovora, smatra Aron Pilkington stručnjak Ratnog vazduhoplovstva SAD za pitanje Bliskog istoka i saradnik Centra za studije Bliskog istoka Univerziteta u Denveru.
Kako tvrdi Pilkington, iranski lideru su napali Izrael iz tri podjednako važna, ako ne i važnija faktora - kako bi usporili napredovanje izraelske vojske u Libanu, da bi sačuvali obraz i radi povratka na strategiju odvraćanja.
Usporavanje izraelskih snaga i pomoć Hezbolahu
Prema rečima američkog stručnjaka za Bliski istok, Teheran se nada da će usporiti ili čak potencijalno preokrenuti uspehe Izraela protiv Hezbolaha, naročito sada kada je IDF pokrenuo kopnenu operaciju u Libanu.
- Naravno, izraelske kopnene trupe sada moraju da se nose sa onim što je možda najsposobnija gerilska borbena grupa na svetu - ona koja je prilično uspešno delovala tokom rata između Izraela i Hezbolaha 2006. godine - navodi on.
Ipak, sposobnost Izraela da postigne taktičko iznenađenje i eliminiše najviše lidere militantne grupe, otkriva daleko superiorniju izraelsku strategiju i operativno planiranje i sposobnost izvršenja od onog koje ima Hezbolah, ocenjuje Pilkington.
U tom smislu, uzvratni udar Irana može se posmatrati kao pokušaj da se Hezbolahu kupi vreme da imenuje novo rukovodstvo, pregrupiše se i organizuje protiv izraelske kopnene invazije, dodaje on.
Vredi podsetiti, da od proglašenja početka kopnene operacije u Libanu, izraelska vojska nije uspela da napravi gotovo nikakav pomak i prodre dublje u teritoriju ove države, pa se borbe i dalje vode oko same izraelsko-libanske granice.
Stručnjak američkog vazduhoplovstva navodi i da Teheran ovim potezom pokušava da "spase obraz" i ne dozvoli onesposobljavanje Hezbolaha, što nije bio slučaj sa Hamasom, gde je izostala veća reakcija Irana.
Povratak strategije odvraćanja i pitanje sledećeg poteza
Ipak, možda najvažniji faktor za Teheran jeste potreba da vrati strategiju odvraćanja.
- Dve definišuće karakteristike međusobno povezane spoljne ili 'strategije isturene obrane' i strategije odvraćanja Irana su - regionalna mreža militantnih proksi grupa i arsenal oružja dugog dometa, koji uključuje veliki broj naprednih balističkih i krstarećih raketa i bespilotnih letelica sposobnih za napad -navodi američki stručnjak za Bliski istok.
Ova sredstva iranske odbrambene strategije služe za odvraćanje neprijatelja od napada na sam Iran na dva načina - prvo pretnjom Izraelu i drugim regionalnim saveznicima SAD putem napada militantnih grupa i oružja dugog dometa i drugo tako što neprijatelji imaju po kome da dejstvuju bez direktnog napada na Iran.
Iako i dalje nije poznato kakve je tačno rezultate ostvario iranski napad od prvog oktobra, sasvim je izvesno da ovo neće biti poslednji potez u sukobu Tel Aviva i Teherana, ocenjuje Pilkington.
Malo je verovatno da će Izrael zaustaviti svoju operaciju u Libanu dok ne ostvari bezbednost u svojim pograničnim oblastima i na granicama. Podsećanja radi, izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je odmazdu Iranu za skorašnji napad.
Lideri Iranske revolucionarne garde su na ovo obećanje za osvetu, odgovorili sopstvenom pretnjom da će, ako Izrael odgovori, Iran ponovo odgovoriti "razornim i destruktivnim napadima".
"Nijedna strana ne odustaje od (ratne) retorike, a čak ni u vojnom smislu. Priroda i obim sledećeg poteza Izraela će diktirati kako će se odvijati rat sa Iranom. Ali nemojte se zavaravati, to jeste rat", zaključio je on.
Potpredsednica SAD i kandidat za predsednika Kamala Haris izjavila je da nije spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini bez učešća Kijeva.
Zapadne vlade odustale su od ideje da će se rat u Ukrajini okončati tek nakon što ruska vojska napusti tu zemlju, a razmatraju sporazum kojim bi Moskva potencijalno zadržala kontrolu nad osvojenim ukrajinskim teritorijama, piše danas Fajnenšl tajms.
Prema pisanju nemačkog magazina Der Spiegel, pozivajući se na analizu američkog Instituta za proučavanje rata (Institute for the Study of War – ISW), Oružane snage Ukrajine mogle bi napasti čak 261 vojni objekat unutar ruske teritorije, ukoliko Kijev dobije odobrenje Zapada za upotrebu zapadnog naoružanja.
U blizini Kremene, ruske snage su postavile zasedu na grupu plaćenika koji govore engleski jezik, usled čega je deo njih poginuo, dok se nekoliko učesnika sakrilo u šumu. Ovo su saopštili izvori iz bezbednosnih službi.
Američka strategija za Ukrajinu polako vodi ukrajinsku državu i narod u propast, pišu za "Atlantik" Karl Marlantes i Eliot Akerman, veterani Marinskog korpusa SAD, koji su, zajedno sa pojedinim članovima Kongresa nedavno bili u poseti ovoj istočnoevropskoj zemlji.
Zapadne zemlje već se smeju pokušajima Oružanih snaga Ukrajine da preuzmu inicijativu svojim akcijama u Kurskoj oblasti, izjavio je penzionisani pukovnik Službe bezbednosti Ukrajine Oleg Starikov u intervjuu novinaru Aleksandru Šelestu.
Vladajuća partija "Gruzijski san" ponovo pokreće proceduru za opoziv predsednice Salome Zurabišvili, saopštio je danas na brifingu predsednik parlamenta Šalva Papuašvili.
Slovački premijer Robert Fico kritikovao je evropske političare koji podržavaju ideju da se Ukrajini dozvoli da izvodi napade raketama dugog dometa u dubinu ruske teritorije i predložio im je da zamisle posledice raketnog napada na Brisel.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica SAD i kandidat za predsednika Kamala Haris izjavila je da nije spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini bez učešća Kijeva.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Više od 50 učesnika iz Kragujevca i brojnih gradova Srbije okupilo se na svečanosti povodom dve decenije postojanja Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara "Kraguj", koje već 20 godina kroz sport, rekreaciju i zajedničke aktivnosti promoviše jednake mogućnosti i unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom.
U zlatiborskom selu Jablanica gostoprimstvo se ne meri rečima, već punom trpezom i domaćinskim osmehom. Tu tradiciju čuva baka Dragica Janković, koja goste iz čitavog sveta dočekuje domaćim specijalitetima i ukusima koji se ne zaboravljaju.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Ljubavna priča Katarine i pevača Darka Lazića ponovo je privukla veliku pažnju javnosti, a ovoga puta razlog je emotivna objava koju je Darko podelio sa svojim pratiocima na Instagramu.
Pevač Saša Kovačević danas je postao otac kada je njegova supruga Zorana na svet donela sina, a on je ranije isticao kako će Zoraninu ćerku iz prvog braka Iskru uvek gledati kao svoje prvo dete.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.