Napad Irana na Izrael prvog oktobra je, prema mišljenju mnogih stručnjaka, prvenstveno bio odmazda za atentate na visoke funkcionere i lidere Hamasa i Hezbolaha, ali postoje i drugi bitni faktori koji su doveli do iranskog odgovora, smatra Aron Pilkington stručnjak Ratnog vazduhoplovstva SAD za pitanje Bliskog istoka i saradnik Centra za studije Bliskog istoka Univerziteta u Denveru.
Kako tvrdi Pilkington, iranski lideru su napali Izrael iz tri podjednako važna, ako ne i važnija faktora - kako bi usporili napredovanje izraelske vojske u Libanu, da bi sačuvali obraz i radi povratka na strategiju odvraćanja.
Usporavanje izraelskih snaga i pomoć Hezbolahu
Prema rečima američkog stručnjaka za Bliski istok, Teheran se nada da će usporiti ili čak potencijalno preokrenuti uspehe Izraela protiv Hezbolaha, naročito sada kada je IDF pokrenuo kopnenu operaciju u Libanu.
- Naravno, izraelske kopnene trupe sada moraju da se nose sa onim što je možda najsposobnija gerilska borbena grupa na svetu - ona koja je prilično uspešno delovala tokom rata između Izraela i Hezbolaha 2006. godine - navodi on.
Ipak, sposobnost Izraela da postigne taktičko iznenađenje i eliminiše najviše lidere militantne grupe, otkriva daleko superiorniju izraelsku strategiju i operativno planiranje i sposobnost izvršenja od onog koje ima Hezbolah, ocenjuje Pilkington.
U tom smislu, uzvratni udar Irana može se posmatrati kao pokušaj da se Hezbolahu kupi vreme da imenuje novo rukovodstvo, pregrupiše se i organizuje protiv izraelske kopnene invazije, dodaje on.
Vredi podsetiti, da od proglašenja početka kopnene operacije u Libanu, izraelska vojska nije uspela da napravi gotovo nikakav pomak i prodre dublje u teritoriju ove države, pa se borbe i dalje vode oko same izraelsko-libanske granice.
Stručnjak američkog vazduhoplovstva navodi i da Teheran ovim potezom pokušava da "spase obraz" i ne dozvoli onesposobljavanje Hezbolaha, što nije bio slučaj sa Hamasom, gde je izostala veća reakcija Irana.
Povratak strategije odvraćanja i pitanje sledećeg poteza
Ipak, možda najvažniji faktor za Teheran jeste potreba da vrati strategiju odvraćanja.
- Dve definišuće karakteristike međusobno povezane spoljne ili 'strategije isturene obrane' i strategije odvraćanja Irana su - regionalna mreža militantnih proksi grupa i arsenal oružja dugog dometa, koji uključuje veliki broj naprednih balističkih i krstarećih raketa i bespilotnih letelica sposobnih za napad -navodi američki stručnjak za Bliski istok.
Ova sredstva iranske odbrambene strategije služe za odvraćanje neprijatelja od napada na sam Iran na dva načina - prvo pretnjom Izraelu i drugim regionalnim saveznicima SAD putem napada militantnih grupa i oružja dugog dometa i drugo tako što neprijatelji imaju po kome da dejstvuju bez direktnog napada na Iran.
Iako i dalje nije poznato kakve je tačno rezultate ostvario iranski napad od prvog oktobra, sasvim je izvesno da ovo neće biti poslednji potez u sukobu Tel Aviva i Teherana, ocenjuje Pilkington.
Malo je verovatno da će Izrael zaustaviti svoju operaciju u Libanu dok ne ostvari bezbednost u svojim pograničnim oblastima i na granicama. Podsećanja radi, izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je odmazdu Iranu za skorašnji napad.
Lideri Iranske revolucionarne garde su na ovo obećanje za osvetu, odgovorili sopstvenom pretnjom da će, ako Izrael odgovori, Iran ponovo odgovoriti "razornim i destruktivnim napadima".
"Nijedna strana ne odustaje od (ratne) retorike, a čak ni u vojnom smislu. Priroda i obim sledećeg poteza Izraela će diktirati kako će se odvijati rat sa Iranom. Ali nemojte se zavaravati, to jeste rat", zaključio je on.
Potpredsednica SAD i kandidat za predsednika Kamala Haris izjavila je da nije spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini bez učešća Kijeva.
Zapadne vlade odustale su od ideje da će se rat u Ukrajini okončati tek nakon što ruska vojska napusti tu zemlju, a razmatraju sporazum kojim bi Moskva potencijalno zadržala kontrolu nad osvojenim ukrajinskim teritorijama, piše danas Fajnenšl tajms.
Prema pisanju nemačkog magazina Der Spiegel, pozivajući se na analizu američkog Instituta za proučavanje rata (Institute for the Study of War – ISW), Oružane snage Ukrajine mogle bi napasti čak 261 vojni objekat unutar ruske teritorije, ukoliko Kijev dobije odobrenje Zapada za upotrebu zapadnog naoružanja.
U blizini Kremene, ruske snage su postavile zasedu na grupu plaćenika koji govore engleski jezik, usled čega je deo njih poginuo, dok se nekoliko učesnika sakrilo u šumu. Ovo su saopštili izvori iz bezbednosnih službi.
Američka strategija za Ukrajinu polako vodi ukrajinsku državu i narod u propast, pišu za "Atlantik" Karl Marlantes i Eliot Akerman, veterani Marinskog korpusa SAD, koji su, zajedno sa pojedinim članovima Kongresa nedavno bili u poseti ovoj istočnoevropskoj zemlji.
Zapadne zemlje već se smeju pokušajima Oružanih snaga Ukrajine da preuzmu inicijativu svojim akcijama u Kurskoj oblasti, izjavio je penzionisani pukovnik Službe bezbednosti Ukrajine Oleg Starikov u intervjuu novinaru Aleksandru Šelestu.
Vladajuća partija "Gruzijski san" ponovo pokreće proceduru za opoziv predsednice Salome Zurabišvili, saopštio je danas na brifingu predsednik parlamenta Šalva Papuašvili.
Slovački premijer Robert Fico kritikovao je evropske političare koji podržavaju ideju da se Ukrajini dozvoli da izvodi napade raketama dugog dometa u dubinu ruske teritorije i predložio im je da zamisle posledice raketnog napada na Brisel.
Potpredsednica SAD i kandidat za predsednika Kamala Haris izjavila je da nije spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini bez učešća Kijeva.
Gvozden Nikolić predsdsednik Udruženja medija i medijskih radnika najoštrije je osudio brutalni napad na Informer TV, kao i na pokušaj rušenja Pink TV.
Član Predsedništva SNS Vladimir Đukanović poručio je da je cilj kreatora obojene revolucije nije formiranje vlasti, već stvaranje bezvlašća i anarhije u Srbiji, gde bi lokalni zborovi preuzimali vlast
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje nasilni upad u prostorije televizije Informer, prekid programa, zastrašivanje novinara i zaposlenih, kao i napade na zgradu televizije Pink.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Sveta Petka je, prema verovanjima, mnogima pomogla, a legenda govori da se vernicima koji joj se mole ukazuje kao žena u crnom plaštu i tako predstavlja ili spas, ili kaznu.
Prilikom kupovine polovnog automobila, pre probne vožnje, dok je motor još hladan, potrebno je proveriti kako se vozilo ponaša pri pokretanju. Na ovaj način uočavaju se problemi koji mogu nastati nakon zagrevanja.
Prava filmska potera odigrala se sinoć na magistralnom putu kroz Prijepolje, kada su pripadnici policije, nakon potere, uhapsili dvojicu muškaraca iz Beograda. Prema nezvaničnim saznanjima tokom bekstva iz vozila oni su odbacili kesu sa materijom za koju se sumnja da je kokain.
Napad na trojicu zatvorskih službenika tokom nedavne sahrane u Novom Pazaru ponovo je skrenuo pažnju na nasilje koje je u pojedinim slučajevima obeležilo poslednje ispraćaje, parastose i zadušnice u Srbiji i regionu. Slični incidenti beleženi su i ranijih godina, a neki od njih završili su se i tragično.
U Zaječaru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode kada je voz na pruzi Zaječar - Niš udario u automobil. Srećom, nema nastradalih, ali je jedna devojka teže povređena.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Princeza od Velsa Kejt Midlton je 2024. godine dve nedelje provela u bolnici, a onda je usledilo saopštenje koje je zabrinulo svet. Mesecima se nije znalo šta se dešava, a onda je nakon detaljne analize saznala da ima kancer.
Bubuljice koje se uporno vraćaju na čelo, nos, obraze ili bradu nisu uvek posledica iste stvari. Na njih mogu da utiču hormoni, kozmetika, pojačano lučenje masnoće, ali i svakodnevne navike kojih često nismo ni svesni.
Finansijska afera u Turskoj dobila je novi obrt nakon što su, pored poternica i zaplene imovine supruge i tasta Mustafe Sandala, nadležni organi u okviru istrage malverzacija sa fondovima zaplenili i tri miliona dolara sa računa njene majke.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari