Napad Irana na Izrael prvog oktobra je, prema mišljenju mnogih stručnjaka, prvenstveno bio odmazda za atentate na visoke funkcionere i lidere Hamasa i Hezbolaha, ali postoje i drugi bitni faktori koji su doveli do iranskog odgovora, smatra Aron Pilkington stručnjak Ratnog vazduhoplovstva SAD za pitanje Bliskog istoka i saradnik Centra za studije Bliskog istoka Univerziteta u Denveru.
Kako tvrdi Pilkington, iranski lideru su napali Izrael iz tri podjednako važna, ako ne i važnija faktora - kako bi usporili napredovanje izraelske vojske u Libanu, da bi sačuvali obraz i radi povratka na strategiju odvraćanja.
Usporavanje izraelskih snaga i pomoć Hezbolahu
Prema rečima američkog stručnjaka za Bliski istok, Teheran se nada da će usporiti ili čak potencijalno preokrenuti uspehe Izraela protiv Hezbolaha, naročito sada kada je IDF pokrenuo kopnenu operaciju u Libanu.
- Naravno, izraelske kopnene trupe sada moraju da se nose sa onim što je možda najsposobnija gerilska borbena grupa na svetu - ona koja je prilično uspešno delovala tokom rata između Izraela i Hezbolaha 2006. godine - navodi on.
Ipak, sposobnost Izraela da postigne taktičko iznenađenje i eliminiše najviše lidere militantne grupe, otkriva daleko superiorniju izraelsku strategiju i operativno planiranje i sposobnost izvršenja od onog koje ima Hezbolah, ocenjuje Pilkington.
U tom smislu, uzvratni udar Irana može se posmatrati kao pokušaj da se Hezbolahu kupi vreme da imenuje novo rukovodstvo, pregrupiše se i organizuje protiv izraelske kopnene invazije, dodaje on.
Vredi podsetiti, da od proglašenja početka kopnene operacije u Libanu, izraelska vojska nije uspela da napravi gotovo nikakav pomak i prodre dublje u teritoriju ove države, pa se borbe i dalje vode oko same izraelsko-libanske granice.
Stručnjak američkog vazduhoplovstva navodi i da Teheran ovim potezom pokušava da "spase obraz" i ne dozvoli onesposobljavanje Hezbolaha, što nije bio slučaj sa Hamasom, gde je izostala veća reakcija Irana.
Povratak strategije odvraćanja i pitanje sledećeg poteza
Ipak, možda najvažniji faktor za Teheran jeste potreba da vrati strategiju odvraćanja.
- Dve definišuće karakteristike međusobno povezane spoljne ili 'strategije isturene obrane' i strategije odvraćanja Irana su - regionalna mreža militantnih proksi grupa i arsenal oružja dugog dometa, koji uključuje veliki broj naprednih balističkih i krstarećih raketa i bespilotnih letelica sposobnih za napad -navodi američki stručnjak za Bliski istok.
Ova sredstva iranske odbrambene strategije služe za odvraćanje neprijatelja od napada na sam Iran na dva načina - prvo pretnjom Izraelu i drugim regionalnim saveznicima SAD putem napada militantnih grupa i oružja dugog dometa i drugo tako što neprijatelji imaju po kome da dejstvuju bez direktnog napada na Iran.
Iako i dalje nije poznato kakve je tačno rezultate ostvario iranski napad od prvog oktobra, sasvim je izvesno da ovo neće biti poslednji potez u sukobu Tel Aviva i Teherana, ocenjuje Pilkington.
Malo je verovatno da će Izrael zaustaviti svoju operaciju u Libanu dok ne ostvari bezbednost u svojim pograničnim oblastima i na granicama. Podsećanja radi, izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je odmazdu Iranu za skorašnji napad.
Lideri Iranske revolucionarne garde su na ovo obećanje za osvetu, odgovorili sopstvenom pretnjom da će, ako Izrael odgovori, Iran ponovo odgovoriti "razornim i destruktivnim napadima".
"Nijedna strana ne odustaje od (ratne) retorike, a čak ni u vojnom smislu. Priroda i obim sledećeg poteza Izraela će diktirati kako će se odvijati rat sa Iranom. Ali nemojte se zavaravati, to jeste rat", zaključio je on.
Potpredsednica SAD i kandidat za predsednika Kamala Haris izjavila je da nije spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini bez učešća Kijeva.
Zapadne vlade odustale su od ideje da će se rat u Ukrajini okončati tek nakon što ruska vojska napusti tu zemlju, a razmatraju sporazum kojim bi Moskva potencijalno zadržala kontrolu nad osvojenim ukrajinskim teritorijama, piše danas Fajnenšl tajms.
Prema pisanju nemačkog magazina Der Spiegel, pozivajući se na analizu američkog Instituta za proučavanje rata (Institute for the Study of War – ISW), Oružane snage Ukrajine mogle bi napasti čak 261 vojni objekat unutar ruske teritorije, ukoliko Kijev dobije odobrenje Zapada za upotrebu zapadnog naoružanja.
U blizini Kremene, ruske snage su postavile zasedu na grupu plaćenika koji govore engleski jezik, usled čega je deo njih poginuo, dok se nekoliko učesnika sakrilo u šumu. Ovo su saopštili izvori iz bezbednosnih službi.
Američka strategija za Ukrajinu polako vodi ukrajinsku državu i narod u propast, pišu za "Atlantik" Karl Marlantes i Eliot Akerman, veterani Marinskog korpusa SAD, koji su, zajedno sa pojedinim članovima Kongresa nedavno bili u poseti ovoj istočnoevropskoj zemlji.
Zapadne zemlje već se smeju pokušajima Oružanih snaga Ukrajine da preuzmu inicijativu svojim akcijama u Kurskoj oblasti, izjavio je penzionisani pukovnik Službe bezbednosti Ukrajine Oleg Starikov u intervjuu novinaru Aleksandru Šelestu.
Vladajuća partija "Gruzijski san" ponovo pokreće proceduru za opoziv predsednice Salome Zurabišvili, saopštio je danas na brifingu predsednik parlamenta Šalva Papuašvili.
Slovački premijer Robert Fico kritikovao je evropske političare koji podržavaju ideju da se Ukrajini dozvoli da izvodi napade raketama dugog dometa u dubinu ruske teritorije i predložio im je da zamisle posledice raketnog napada na Brisel.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica SAD i kandidat za predsednika Kamala Haris izjavila je da nije spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini bez učešća Kijeva.
Najpoznatiji nemački dnevni list specijalizovan za ekonomiju Handelsblatt objavio je komentar investitora Jana Ružičke, koji je podržao ideju predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame o postepenom članstvu u EU.
Blokaderski advokat Čedomir Čeda Kokanović brutalno je izvređao veliki broj građana koji su danas prisustvovali istorijskom skupu "Srbija, jedna porodica" koji je održan u centru Beograda.
Od večeri 15. marta, kada su tokom petnaestominutne tišine na protestu u Beogradu nastale scena panike i, kako se kasnije ispostavilo režirane predstave od strane blokadera, srpska javnost našla se pod lavinom medijskih tvrdnji, kategoričnih zaključaka i senzacionalnih naslova o navodnoj upotrebi takozvanog zvučnog topa.
U Beogradu je danas održan veliki skup SNS-a, na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi, a to je, izgleda, zasmetalo hrvatskim medijima, koji su odmah počeli negativno da pišu o ovom skupu.
Srpkinja je tokom letovanja u Kalitei doživela strašnu neprijatnost, kada je grupa tinejdžera tokom noći upala u dvorište smeštaja, a jedan od njih izvršio je veliku nuždu u bazenu.
Grupacija "Stelantis" najavila je povratak malih gradskih električnih automobila na tržište, a najveću pažnju privukla je nova "fiat panda", koja će se proizvoditi u Italiji. Početna cena iznosiće oko 15.000 evra.
Novootvorenom deonicom Moravskog koridora, od Čačka do Kraljeva, od zvaničnog puštanja u saobraćaj, pa do 16:00 sati, prošlo je 7.960 vozila, saopštilo je danas preduzeće "Putevi Srbije".
Ono što se dešava iza zatvorenih vrata izolovanih sredina i pod uticajem bolesnog uma nekada prevazilazi najgore horor filmove. Kada se u četiri zida ili u glavi pojedinca spoje nelečena šizofrenija, paranoja i okultizam, nastaje katastrofa.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Starleta Atina Ferari oglasila se nakon što je isplivao snimak sa jučerašnjeg koncerta "Južnog vetra" na kojem joj obezbeđenje nije davalo da uđe na ulaz koji je htela, te je objasnila šta se desilo.
Nekadašnja rijaliti učesnica Kristina Spalević nedavno je ponovo prijavila policiji bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada je otkrila detalje o njihovom odnosu.
Viktor Živojinović, sin pevačice Lepe Brene i bivšeg tenisera Bobe Živojinovića, privukao je pažnju pokazavši kako porodica uživa na svojoj luksuznoj jahti.
Voditeljka Jovana Jeremić podelila je sa pratiocima slike sa dečkom Milošem Stojanovićem Tigrom, a njeno izvajano telo je izazvalo buru pozitivnih komentara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.