Napad Irana na Izrael prvog oktobra je, prema mišljenju mnogih stručnjaka, prvenstveno bio odmazda za atentate na visoke funkcionere i lidere Hamasa i Hezbolaha, ali postoje i drugi bitni faktori koji su doveli do iranskog odgovora, smatra Aron Pilkington stručnjak Ratnog vazduhoplovstva SAD za pitanje Bliskog istoka i saradnik Centra za studije Bliskog istoka Univerziteta u Denveru.
Kako tvrdi Pilkington, iranski lideru su napali Izrael iz tri podjednako važna, ako ne i važnija faktora - kako bi usporili napredovanje izraelske vojske u Libanu, da bi sačuvali obraz i radi povratka na strategiju odvraćanja.
Usporavanje izraelskih snaga i pomoć Hezbolahu
Prema rečima američkog stručnjaka za Bliski istok, Teheran se nada da će usporiti ili čak potencijalno preokrenuti uspehe Izraela protiv Hezbolaha, naročito sada kada je IDF pokrenuo kopnenu operaciju u Libanu.
- Naravno, izraelske kopnene trupe sada moraju da se nose sa onim što je možda najsposobnija gerilska borbena grupa na svetu - ona koja je prilično uspešno delovala tokom rata između Izraela i Hezbolaha 2006. godine - navodi on.
Ipak, sposobnost Izraela da postigne taktičko iznenađenje i eliminiše najviše lidere militantne grupe, otkriva daleko superiorniju izraelsku strategiju i operativno planiranje i sposobnost izvršenja od onog koje ima Hezbolah, ocenjuje Pilkington.
U tom smislu, uzvratni udar Irana može se posmatrati kao pokušaj da se Hezbolahu kupi vreme da imenuje novo rukovodstvo, pregrupiše se i organizuje protiv izraelske kopnene invazije, dodaje on.
Vredi podsetiti, da od proglašenja početka kopnene operacije u Libanu, izraelska vojska nije uspela da napravi gotovo nikakav pomak i prodre dublje u teritoriju ove države, pa se borbe i dalje vode oko same izraelsko-libanske granice.
Stručnjak američkog vazduhoplovstva navodi i da Teheran ovim potezom pokušava da "spase obraz" i ne dozvoli onesposobljavanje Hezbolaha, što nije bio slučaj sa Hamasom, gde je izostala veća reakcija Irana.
Povratak strategije odvraćanja i pitanje sledećeg poteza
Ipak, možda najvažniji faktor za Teheran jeste potreba da vrati strategiju odvraćanja.
- Dve definišuće karakteristike međusobno povezane spoljne ili 'strategije isturene obrane' i strategije odvraćanja Irana su - regionalna mreža militantnih proksi grupa i arsenal oružja dugog dometa, koji uključuje veliki broj naprednih balističkih i krstarećih raketa i bespilotnih letelica sposobnih za napad -navodi američki stručnjak za Bliski istok.
Ova sredstva iranske odbrambene strategije služe za odvraćanje neprijatelja od napada na sam Iran na dva načina - prvo pretnjom Izraelu i drugim regionalnim saveznicima SAD putem napada militantnih grupa i oružja dugog dometa i drugo tako što neprijatelji imaju po kome da dejstvuju bez direktnog napada na Iran.
Iako i dalje nije poznato kakve je tačno rezultate ostvario iranski napad od prvog oktobra, sasvim je izvesno da ovo neće biti poslednji potez u sukobu Tel Aviva i Teherana, ocenjuje Pilkington.
Malo je verovatno da će Izrael zaustaviti svoju operaciju u Libanu dok ne ostvari bezbednost u svojim pograničnim oblastima i na granicama. Podsećanja radi, izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je odmazdu Iranu za skorašnji napad.
Lideri Iranske revolucionarne garde su na ovo obećanje za osvetu, odgovorili sopstvenom pretnjom da će, ako Izrael odgovori, Iran ponovo odgovoriti "razornim i destruktivnim napadima".
"Nijedna strana ne odustaje od (ratne) retorike, a čak ni u vojnom smislu. Priroda i obim sledećeg poteza Izraela će diktirati kako će se odvijati rat sa Iranom. Ali nemojte se zavaravati, to jeste rat", zaključio je on.
Potpredsednica SAD i kandidat za predsednika Kamala Haris izjavila je da nije spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini bez učešća Kijeva.
Zapadne vlade odustale su od ideje da će se rat u Ukrajini okončati tek nakon što ruska vojska napusti tu zemlju, a razmatraju sporazum kojim bi Moskva potencijalno zadržala kontrolu nad osvojenim ukrajinskim teritorijama, piše danas Fajnenšl tajms.
Prema pisanju nemačkog magazina Der Spiegel, pozivajući se na analizu američkog Instituta za proučavanje rata (Institute for the Study of War – ISW), Oružane snage Ukrajine mogle bi napasti čak 261 vojni objekat unutar ruske teritorije, ukoliko Kijev dobije odobrenje Zapada za upotrebu zapadnog naoružanja.
U blizini Kremene, ruske snage su postavile zasedu na grupu plaćenika koji govore engleski jezik, usled čega je deo njih poginuo, dok se nekoliko učesnika sakrilo u šumu. Ovo su saopštili izvori iz bezbednosnih službi.
Američka strategija za Ukrajinu polako vodi ukrajinsku državu i narod u propast, pišu za "Atlantik" Karl Marlantes i Eliot Akerman, veterani Marinskog korpusa SAD, koji su, zajedno sa pojedinim članovima Kongresa nedavno bili u poseti ovoj istočnoevropskoj zemlji.
Zapadne zemlje već se smeju pokušajima Oružanih snaga Ukrajine da preuzmu inicijativu svojim akcijama u Kurskoj oblasti, izjavio je penzionisani pukovnik Službe bezbednosti Ukrajine Oleg Starikov u intervjuu novinaru Aleksandru Šelestu.
Vladajuća partija "Gruzijski san" ponovo pokreće proceduru za opoziv predsednice Salome Zurabišvili, saopštio je danas na brifingu predsednik parlamenta Šalva Papuašvili.
Slovački premijer Robert Fico kritikovao je evropske političare koji podržavaju ideju da se Ukrajini dozvoli da izvodi napade raketama dugog dometa u dubinu ruske teritorije i predložio im je da zamisle posledice raketnog napada na Brisel.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica SAD i kandidat za predsednika Kamala Haris izjavila je da nije spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom o Ukrajini bez učešća Kijeva.
U Beogradu je danas održan veliki skup SNS-a, na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi, a to je, izgleda, zasmetalo hrvatskim medijima, koji su odmah počeli negativno da pišu o ovom skupu.
U Beogradu je danas održan skup "Srbija - jedna porodica", na kojem je, prema procenama MUP-a, bilo više od 200.000 ljudi. Nova S je na skupu intervjuisala prolaznike i one koji su namenski došli na skup i dobila neočekivan odgovor.
Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je u Beogradu prisustvovao skupu "Srbija, jedna porodica", izjavio je da je za Republiku Srpsku važno da je Srbija stabilna i moćna.
Ministarstvo unutrašnjih poslova obaveštava javnost da se danas, u Beogradu, na platou ispred Doma Narodne Skupštine Republike Srbije održava prijavljeno javno okupljanje u organizaciji ‘’Pokreta za narod državu’’.
Na društvenim mrežama osvanula je ispovest muškarca koji tvrdi da godinama finansijski pomaže rodbini u Srbiji, ali da umesto zahvalnosti neprestano nailazi na nove zahteve, zamerke, ali i nezahvalnost, zbog čega želi da prekine svaki kontakt sa njima!
Visoke temperature i nagli toplotni talasi ne predstavljaju rizik samo za ljude - dovoljan je samo jedan pogrešan izbor mesta za parkiranje da izbije požar.
Novootvorenom deonicom Moravskog koridora, od Čačka do Kraljeva, od zvaničnog puštanja u saobraćaj, pa do 16:00 sati, prošlo je 7.960 vozila, saopštilo je danas preduzeće "Putevi Srbije".
Na pijacama širom Srbije bogata je ponuda sezonskog voća i povrća, a cene su niže nego prethodnih nedelja. U nekim gradovima cena trešanja pala je na 150 dinara po kilogramu.
Darko Vesković Prika, koji je brutalno likvidiran u ponedeljak 22. juna 2026. godine u kafiću u beogradskom naselju Kumodraž, danas je sahranjen na Centralnom groblju u Beogradu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Posle objavljivanja uznemirujućeg snimka prebijanja dečaka (13) na parkingu tržnog centra u Kruševcu, oglasio se osumnjičeni Predrag Marković (50), koji je priznao svoju krivicu i otkrio šta ga je isprovociralo da digne ruku na dete.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Visoke temperature mogu da pokvare i najbolje našminkano lice. Ipak, uz nekoliko jednostavnih trikova moguće je da šminka ostane sveža i postojana tokom celog dana.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Viktor Živojinović, sin pevačice Lepe Brene i bivšeg tenisera Bobe Živojinovića, privukao je pažnju pokazavši kako porodica uživa na svojoj luksuznoj jahti.
Voditeljka Jovana Jeremić podelila je sa pratiocima slike sa dečkom Milošem Stojanovićem Tigrom, a njeno izvajano telo je izazvalo buru pozitivnih komentara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.