• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
author image
Informer.rs

Novinar

14.01.2025

23:30

Da li je moguće? Ljudi se vraćaju u Černobilj – Žive u zaraženim selima, okruženi vukovima i radijacijom!

Pixabay

Vesti

Da li je moguće? Ljudi se vraćaju u Černobilj – Žive u zaraženim selima, okruženi vukovima i radijacijom!

Podeli vest

Danas, u napuštenim selima u zoni zabrane u Černobilju, preživeli, ljudi koji nisu želeli da napuste svoje domove, sada žive u tišini, gde su vukovi i divljač postali više prisutni od ljudi.

Černobilj je postao simbol najgore nuklearne nesreće u istoriji. Na jutro 26. aprila 1986. godine, eksplozija četvrtog reaktora elektrane izazvala je neverojatnu tragediju, čiji su efekti brzo zahvatili Ukrajinu, susedne zemlje i Švedsku.

Tajne Černobilja: 5 neočekivanih činjenica o katastrofi koju svi znamo, a malo ljudi razume

Decenijama nakon nuklearne katastrofe u Černobilju, zona isključenja postala je popularno odredište za turiste, istraživače i tragače za adrenalinom koji pokušavaju da rekonstruiraju stvarne događaje. 

1.Zastareli dizajn bez osnovne zaštite

Foto: EPA

 

Jedan od ključnih faktora koji su doveli do strašnih posledica bila je neadekvatna zaštita. Nuklearna elektrana u Černobilju nije imala kupolastu betonsku školjku, što je danas standard u većini nuklearnih reaktora.

Ovaj nedostatak znači da reaktor nije imao nikakvu barijeru koja bi sprečila širenje radioaktivnih materija. Kada je došlo do eksplozije, radioaktivne čestice su se nesmetano širile, zahvatajući ogromna područja.

2. Nesavršeni dizajn reaktora – ključna greška koja je dovela do katastrofe

Reaktor RBMK-1000, koji je korišćen u Černobilju, bio je jedan od najslabijih tačaka sistema. Ovaj tip reaktora koristio je grafit za regulisanje reaktivnosti, što je u to vreme već bilo prepoznato kao nesavršeno rešenje.

Foto: EPA

 

Za razliku od većine reaktora, koji koriste vodu kao sredstvo za usporavanje reakcija i sprečavanje pregrevanja, u Černobilju voda je bila korišćena za proizvodnju pare potrebne za pokretanje turbina.

Tragedija je nastala tokom bezbednosnog testa, kada je osoblje pokušalo da utvrdi kako bi elektrana reagovala u slučaju iznenadnog nestanka struje. Umesto očekivanog stabilnog odziva, sistem je prešao u nekontrolisani režim pregrevanja, stvarajući previše pare. To je povećalo reaktivnost reaktora, što je dovelo do iznenadnog udara struje i prve eksplozije, koja je pokrenula lanac događaja koji su izazvali katastrofu.

3. Smrtonosne posledice radijacije, a ne sama eksplozija

Iako je eksplozija u Černobilju direktno odnela samo dve žrtve – radnike koji su bili prisutni tokom nesreće – pravi užas dogodio se u danima, nedeljama i mesecima koji su usledili. Smrtonosne doze radijacije koje su primili vatrogasci, inženjeri, lekari i stanovnici koji su se nalazili u blizini epicentra nesreće izazvale su radijacijsku bolest. Mnogi od njih nisu odmah shvatili ozbiljnost situacije, što je dovelo do velikih gubitaka života.

Foto: Pixabay

 

Iako istraživanja pokazuju da je, čak dve decenije nakon nesreće, samo 19 ljudi umrlo od posledica radijacije, što je u granicama normalne stope smrtnosti od raka, Černobilj i dalje služi kao tragičan podsetnik na to koliko su ljudski životi krhki, posebno kada su izloženi posledicama tehnoloških grešaka i nepredviđenih rizika.

4. Porast raka štitne žlezde usled izloženosti radijaciji

Foto: Shutterstock

 

Jedan od najtragičnijih nasleđa Černobiljske katastrofe bio je dramatičan porast slučajeva raka štitne žlezde, posebno među decom i adolescentima čiji su organizmi bili najosetljiviji na zračenje.

Pet godina nakon nesreće, prijavljeno je više od 20.000 novih slučajeva raka štitaste žlezde, a broj je nastavio da raste. Ovaj porast bio je direktna posledica oslobođenog joda-131, koji se akumulirao u štitnoj žlezdi i izazvao povećanje incidencije ove vrste raka.

5. Šteta od Černobilja veća od atomskih eksplozija u Japanu

Iako su atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki ubile desetine hiljada ljudi, šteta koju je izazvala eksplozija u Černobilju bila je još veća, posebno u pogledu radioaktivne kontaminacije.

Foto: chinfo.navy.mil/George R. Caron, Public domain, via Wikimedia Commons

 

Bombardovanje Hirošime i Nagasakija koristilo je relativno malu količinu uranijuma, dok su nuklearni reaktori u Černobilju sadržavali ogromne količine uranijuma — čak 180 tona, što je predstavljalo mnogo veći izvor radijacije.

Dok su bombe bačene na Japan eksplodirale u vazduhu, čime su radioaktivne čestice raspršene u atmosferi, eksplozija u Černobilju dogodila se na tlu. Ovo je omogućilo radioaktivnim česticama da kontaminiraju zemlju, vodu i vegetaciju, čineći posledice dalekosežnijima i dugotrajnijima. Zbog toga su područja oko Černobila i dalje nenaseljiva, dok su Hirošima i Nagasaki već odavno obnovljeni i prosperiraju.

6. Zabluda o naslednim mutacijama kod dece preživelih

Jedan od najdubljih strahova povezanih s Černobiljem bio je verovanje da će potomci ljudi izloženih radijaciji naslediti genetske mutacije, što je izazvalo brojna traženja abortusa u pogođenim područjima. Mnogi su se plašili široko rasprostranjenih urođenih mana kod buduće dece.

Foto: Pixabay

 

Međutim, novija istraživanja demantuju ove strahove, jer nije pronađen značajan porast genetskih mutacija kod dece rođene nakon nesreće. Zdravlje tih potomaka nije pokazalo značajne razlike u odnosu na vršnjake koji nisu bili izloženi zračenju. Iako je ova spoznaja donela određeno olakšanje, istraživanja o dugoročnim efektima radijacije na genetski fond i zdravlje budućih generacija se i dalje nastavljaju.

7. Priroda se vraća: životinje preplavljuju zonu isključenja

Nekadašnje ruševine, napusteni gradovi i sela postali su neplanirani prirodni rezervat. U Zoni isključenja, životinje su pronašle prostor za opstanak i širenje. Populacije vukova, lisica, jelena, pa čak i konja Prževalskog, sada uspešno napreduju, a njihov broj daleko premašuje brojnost u okolnim, neradioaktivnim područjima.

Foto: EPA

 

Vukovi, na primer, imaju sedam puta veću brojnost nego u regionima bez radijacije. Konji Prževalskog, koji su bili na ivici izumiranja, sada slobodno lutaju napuštenim područjima. U tom okruženju, ribe, ptice, a čak i medvedi, postali su "stanovnici" ove neobične zone.

Iako je ovo povratak divlje prirode, radijacija nije prošla bez posledica. Neke vrste, poput ptica, pokazuju deformitete poput oštećenih kljunova i perja, dok su u životinjama zabeleženi visoki nivoi cezijuma-137. Iako ove mutacije ne ugrožavaju njihov opstanak, usporavaju prirodni proces regeneracije ekosistema u ovom području.

8. Ljudi u zoni isključenja: Oni koji su se vratili

Iako je Černobiljska katastrofa ostavila za sobom nesagledive posledice i radioaktivne tragove, neki ljudi nisu mogli da napuste svoje domove. Uprkos zvaničnim zabranama i opasnostima po zdravlje, oko 180 ljudi, uglavnom starijih žena, odlučilo je da se vrati u zaraženu zonu isključenja.

Ovi ljudi, koje mnogi nazivaju samonaseljenima, žive u svojim starim kućama u napuštenim selima, gde sada ima više vukova nego komšija. Oni se bave poljoprivredom, uzgajaju stoku, povrće i beru pečurke i bobice, ne obraćajući previše pažnje na zračenje koje još uvek postoji u tom području.

Iako je život u Zoni izuzetno težak, vladine agencije redovno prate ove ljude. Lekari ih obilaze, dok volonteri i lokalne vlasti obezbeđuju hranu i potrebštinu. Nivo radijacije polako opada, ali će još stotine godina biti potrebno da se opasni izotopi potpuno rasprše. Tlo i podzemne vode su zagađeni plutonijumom i stroncijumom, što znači da će Zona isključenja ostati radioaktivna i opasna za buduće generacije.

Iako je Černobilj danas ruševina, sa spomenicima i podsetnicima na prošlu veličinu, on je i dalje dom za nekoliko hrabrih duša koje ga nazivaju svojim, uprkos svim opasnostima i teškoćama.

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

TV

Društvo

JOŠ Društvo VESTI

Hronika

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set