Kina intenzivno razvija tehnologije koje bi joj omogućile da se suprotstavi rastućem uticaju satelitske mreže Starlink, koju kontroliše kompanija SpaceX Ilona Maska. Ovaj sistem se pokazao ključnim u savremenim vojnim operacijama, omogućavajući Ukrajini stabilnu komunikaciju tokom sukoba sa Rusijom.
Kineski vojni stratezi: Starlink je direktna pretnja
Kineski naučnici i vojni eksperti identifikovali su Starlink kao ozbiljan bezbednosni rizik. Mreža koja se sastoji od hiljada satelita u niskoj orbiti otporna je na pojedinačne pokušaje ometanja ili uništenja. Njena sposobnost da obezbedi vojnu komunikaciju čak i kada su standardni sistemi onemogućeni čini je ključnim elementom američke vojne strategije.
Kao odgovor na ovu tehnološku premoć, Kina je započela razvoj sopstvene orbitalne odbrambene strategije. Projekat, koji se u kineskim vojnim krugovima naziva „anti-Starlink“, predvodi tim istraživača sa Nankinskog univerziteta za aeronautiku i astronautiku. Njihov zadatak je da razviju efikasne metode za neutralizaciju Starlink satelita i smanjenje njegove upotrebljivosti u vojnom domenu.
Foto: Shutterstock
Lasersko oružje u orbiti: Ključ kineske strategije
Prema dostupnim podacima, Kina planira da razvije satelite-inspektore opremljene laserskim sistemima na solarni pogon. Ove letelice bile bi sposobne da ciljanim laserskim zracima ometaju ili fizički oštete Starlink satelite, onesposobljavajući njihove komunikacione module.
Simulacije kineskih istraživača pokazuju da bi flota od 99 takvih satelita mogla da onesposobi 1.400 Starlink jedinica u roku od 12 sati. Ova metoda bi značajno narušila sposobnost američke vojske da koristi Starlink za operativne i obaveštajne svrhe, što bi u potencijalnom sukobu moglo imati dalekosežne posledice.
Svemirski rat: Pentagon svestan pretnje
Američka vojska već koristi Starlink u različitim operacijama, oslanjajući se na njegovu otpornost na ometanje i sposobnost da funkcioniše nezavisno od tradicionalnih komunikacionih mreža. Tokom sukoba u Ukrajini, ova satelitska mreža pokazala se ključnom za koordinaciju vojnih operacija, omogućavajući stabilnu komunikaciju uprkos ruskim pokušajima ometanja.
Foto: pixabay.com
Pentagon je svestan da Kina vidi Starlink kao ozbiljnu pretnju i da razvija tehnologije za njegovu neutralizaciju. Očekuje se da će SAD uložiti dodatna sredstva u unapređenje sigurnosnih protokola i razvoj protivmera koje bi mogle osujetiti kineske pokušaje onesposobljavanja mreže.
Tehnički izazovi kineskog plana
Iako ideja o laserskim napadima na satelite zvuči futuristički, njena realizacija nije jednostavna. Ključni problemi sa kojima se suočava kineski program uključuju:
Praćenje satelita u pokretu – Starlink sateliti se brzo kreću i stalno menjaju poziciju, što zahteva izuzetno precizne sisteme za praćenje i ciljanje.
Ograničenja solarne energije – Laserski sistemi zahtevaju ogromne količine energije, a solarni paneli funkcionišu samo kada su direktno izloženi sunčevoj svetlosti, što znači da bi njihova efikasnost bila ograničena tokom noćnih orbita.
Odbrambeni mehanizmi Starlinka – SpaceX konstantno unapređuje mrežu, uključujući zaštitne sisteme poput reflektivnih površina koje mogu raspršiti laserske zrake i tehnologije za elektronsko ometanje protivničkih sistema.
Kineske alternative: Elektronsko ratovanje i kibernetički napadi
S obzirom na tehničke izazove razvoja laserskog oružja u orbiti, Kina istražuje i druge metode neutralizacije Starlinka:
Elektronsko ometanje – Peking već poseduje napredne sisteme za ometanje satelitskih signala i razmatra razvoj specijalizovanih ometača koji bi onesposobili signal Starlinka u određenim regionima.
Kibernetički napadi – Umesto fizičkog uništavanja satelita, Kina bi mogla da se osloni na hakovanje softvera ili napade na zemaljske stanice koje upravljaju mrežom.
Satelitski presretači – Kina razvija male satelite koji bi mogli da se zakače za Starlink jedinice i onesposobe ih mehaničkim putem.
Rakete protiv satelita – Iako radikalna opcija, Kina je već demonstrirala sposobnost uništavanja satelita projektilima, što bi u slučaju sukoba moglo biti korišćeno kao krajnja mera.
Trka u svemiru postaje globalni sukob
Svemir postaje ključno bojno polje u modernim sukobima, a Kina i SAD već su u otvorenom rivalstvu kada je reč o svemirskoj dominaciji. Peking ubrzano razvija sopstvene svemirske programe, uključujući lansiranje satelita, istraživanje Meseca i planove za izgradnju trajne baze u orbiti.
Foto: Tanjug AP
Rusija takođe razvija protivsatelitske sisteme, dok Evropska unija razmatra stvaranje sopstvene alternativne mreže kako bi smanjila zavisnost od američkih kompanija.
Starlink, sa svojom sposobnošću da obezbedi stabilnu i sigurnu komunikaciju širom sveta, predstavlja strateški izazov ne samo za Kinu, već i za druge sile koje nastoje da ograniče američku tehnološku dominaciju.
Svemir – novo globalno bojno polje
Kineski vojni stratezi ne žele da dozvole američkoj vojsci apsolutnu prednost u svemiru. Iako se suočavaju sa tehničkim izazovima, nastavljaju ubrzano ulaganje u protivsatelitske sisteme koji bi mogli uključivati lasersko oružje, elektronsko ometanje i sofisticirane metode satelitskog presretanja.
Trka u svemiru nije više pitanje budućnosti – ona je već počela. Kineski odgovor na Starlink mogao bi oblikovati novu eru vojne tehnologije, u kojoj će kontrola orbite postati ključni faktor globalne bezbednosti.
Uprkos intenzivnim sankcijama Zapada, Rusija se nalazi u povoljnoj situaciji zahvaljujući nekoliko ključnih događaja koji bi mogli značajno promeniti globalnu političku dinamiku. Prema pisanju kineskog portala Baidu, Moskva je u poslednjim danima dobila tri izuzetno važne vesti koje bi mogle oslabiti pritisak sankcija i povećati njenu geopolitičku težinu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da želi da postigne sporazum sa Ukrajinom o dobijanju pristupa metalima poznatim kao "retka zemlja", kao uslov za nastavak podrške SAD ratu protiv Rusije.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su se pojavile u ruskim i ukrajinskim izvorima, razvila novo sredstvo elektronskog ratovanja koje bi moglo ozbiljno da oteža rad sistema Starlink na pojedinim delovima fronta, čime se otvara nova faza tehnološkog nadmetanja u ratu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić čestitao je košarkaškoj reprezentaciji Srbije do 17 godina osvajanje srebrne medelje na Svetskom prvenstvu u Istanbulu
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Požar na planini Rujište nadomak Mostara zahvatio je minirani teren, odjekuju detonacije i vatru je nemoguće gasiti, saopštio je zamenik komandira Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Una Čolić, starija ćerka pevača Zdravka Čolića, poznata je po tome što često deli detalje iz života sa pratiocima na društvenim mrežama, a tako je bilo i ovog puta.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pevačica Jelena Karleuša doživela je neočekivan i dirljiv gest jednog svog fana, koji joj je, pored 10 komada kombinovanog praška, doneo i ogroman buket crvenih ruža.
Beograd je dobio još jednu noć za pamćenje. Pod vedrim nebom, u jedinstvenom ambijentu ispod Avalskog tornja, Adi Šoše održao je koncert koji će se dugo prepričavati. Više od 3.000 ljudi okupilo se kako bi zajedno sa jednim od najomiljenijih regionalnih izvođača provelo veče ispunjeno emocijama, muzikom i atmosferom kakva se retko viđa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.