Naoružane grupe Hajat Tahrir al Šam, koje kontrolišu delove Sirije, izvele su napad na rusku vazdušnu bazu Hmeimim, što otvara niz pitanja o trenutnoj situaciji u regionu i mogućim motivima iza ovog napada.
Incident se dogodio u trenutku kada se vode pregovori o potencijalnom smanjenju ruskog vojnog prisustva u Siriji. Prvi izveštaji o napadu objavljeni su na Telegram kanalima specijalizovanim za izveštavanje sa sirijskog fronta, uključujući poznatog ratnog dopisnika Olega Blohina, koji je naveo da je baza stavljena u stanje visoke pripravnosti.
Prema dostupnim informacijama, ruski sistemi protivvazdušne odbrane presreli su više bespilotnih letelica koje su pokušale da napadnu bazu. Ovaj scenario nije nov – Hmeimim je već godinama meta ovakvih napada, uglavnom iz oblasti pod kontrolom militantnih grupa u Idlibu i severozapadnim delovima Sirije.
Napad dolazi u trenutku kada međunarodni akteri raspravljaju o budućnosti Sirije, a spekuliše se da bi ovaj incident mogao biti pokušaj da se izvrši pritisak na Moskvu u vezi s njenom daljom ulogom u sukobu.
Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za napad na Hmeimim
Odmazda naoružanih grupa – Frakcije koje kontrolišu delove Sirije, uključujući severozapadne regione, više puta su koristile bespilotne letelice i artiljeriju u pokušajima da napadnu ruske položaje. Ove grupe gube teritorije zbog ruskih vojnih operacija i moguće je da žele da pokažu da i dalje mogu da nanesu štetu.
Pritisak na Moskvu u vezi sa Sirijom – Napad dolazi u trenutku kada se razmatra smanjenje ruskog vojnog prisustva u Siriji. Moguće je da određene strane sile ili frakcije u sirijskoj vladi žele da Rusija pojača vojnu podršku ili se povuče iz određenih regiona, otvarajući prostor za nove političke aranžmane.
Umešanost trećih strana – U Siriji su prisutne različite strane sile, uključujući SAD i Tursku. U slučaju da se otkrije da iza napada stoje zapadne obaveštajne službe ili turske specijalne jedinice, to bi moglo značajno zakomplikovati diplomatske odnose i izazvati reakciju Moskve.
Ruski odgovor i moguće posledice
Baza Hmeimim je ključni oslonac ruskog vojnog prisustva u Siriji, sa naprednim PVO sistemima kao što su S-400 i Pancir-S1. Moskva je ranije koristila precizne vazdušne udare kako bi neutralisala pretnje u severnoj Siriji, a moguće je da će ovakvi napadi dovesti do intenziviranja ruskih operacija u regionu.
Bez obzira na to ko stoji iza napada, jasno je da borba za uticaj u Siriji nije završena i da će naredni potezi Moskve odrediti dalji tok sukoba. U zavisnosti od razvoja situacije, moguća je i odluka Kremlja o jačanju vojnih kapaciteta u Siriji, uključujući dodatne trupe i isporuku naprednog naoružanja sirijskoj vojsci.
Evropska rasprava o mogućem slanju mirovnih snaga u Ukrajinu nosi ozbiljan rizik, upozorila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, ističući da bi to moglo značiti padanje u „rusku zamku“.
Rusija bi mogla "veoma brzo" da uništi ukrajinske gradove, uključujući Kijev, ali to ne želi da učini, izjavio je američki predsednik Donald Tramp tokom konferencije za novinare.
Ukrajina je "nepovratno izgubila" teritorije koje je Rusija preuzela i mora da ustupi dodatne delove svojih oblasti, izjavio je ruski stalni predstavnik pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja tokom sednice Saveta bezbednosti UN 17. februara.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Sankt Peterburg je rano jutros ponovo bio pod udarom dronova, a prema ukrajinskim i ruskim nezavisnim izvorima, požar je izbio u zoni naftnog terminala u gradskoj luci.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova optužila je Estoniju za saučesništvo u terorističkom napadu, nakon objave razgovora u kojem je savetnik predsednika Estonije za nacionalnu bezbednost Madis Rol govorio o pomoći Kijevu u koordinaciji napada na Sankt Peterburg.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Ruske oružane snage uništile su dva lovca MiG-29 Oružanih snaga Ukrajine na aerodromu Voznesensk u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ukrajina je izvela jedan od najmasovnijih udara po Rusiji od početka rata, a među pogođenim objektima našao se hemijski kombinat „Azot“ u Novomoskovsku, jedan od najvećih proizvođača azotnih đubriva u Rusiji.
Društvenim mrežama kruže uznemirujući snimci trenutka udara u Zaporožju, gde je pogođena benzinska pumpa, dok su napadi na iste ili slične objekte zabeleženi i u drugim ukrajinskim regionima.
Ruske Vazdušno-kosmičke snage pogodile su navođenim avio-bombama harkovsku TE-5, jednu od najvažnijih termoelektrana-toplana za Harkov i okolinu, a lokalni izvori tvrde da je na objekat palo nekoliko FAB bombi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska rasprava o mogućem slanju mirovnih snaga u Ukrajinu nosi ozbiljan rizik, upozorila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, ističući da bi to moglo značiti padanje u „rusku zamku“.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.