Naoružane grupe Hajat Tahrir al Šam, koje kontrolišu delove Sirije, izvele su napad na rusku vazdušnu bazu Hmeimim, što otvara niz pitanja o trenutnoj situaciji u regionu i mogućim motivima iza ovog napada.
Incident se dogodio u trenutku kada se vode pregovori o potencijalnom smanjenju ruskog vojnog prisustva u Siriji. Prvi izveštaji o napadu objavljeni su na Telegram kanalima specijalizovanim za izveštavanje sa sirijskog fronta, uključujući poznatog ratnog dopisnika Olega Blohina, koji je naveo da je baza stavljena u stanje visoke pripravnosti.
Prema dostupnim informacijama, ruski sistemi protivvazdušne odbrane presreli su više bespilotnih letelica koje su pokušale da napadnu bazu. Ovaj scenario nije nov – Hmeimim je već godinama meta ovakvih napada, uglavnom iz oblasti pod kontrolom militantnih grupa u Idlibu i severozapadnim delovima Sirije.
Napad dolazi u trenutku kada međunarodni akteri raspravljaju o budućnosti Sirije, a spekuliše se da bi ovaj incident mogao biti pokušaj da se izvrši pritisak na Moskvu u vezi s njenom daljom ulogom u sukobu.
Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za napad na Hmeimim
Odmazda naoružanih grupa – Frakcije koje kontrolišu delove Sirije, uključujući severozapadne regione, više puta su koristile bespilotne letelice i artiljeriju u pokušajima da napadnu ruske položaje. Ove grupe gube teritorije zbog ruskih vojnih operacija i moguće je da žele da pokažu da i dalje mogu da nanesu štetu.
Pritisak na Moskvu u vezi sa Sirijom – Napad dolazi u trenutku kada se razmatra smanjenje ruskog vojnog prisustva u Siriji. Moguće je da određene strane sile ili frakcije u sirijskoj vladi žele da Rusija pojača vojnu podršku ili se povuče iz određenih regiona, otvarajući prostor za nove političke aranžmane.
Umešanost trećih strana – U Siriji su prisutne različite strane sile, uključujući SAD i Tursku. U slučaju da se otkrije da iza napada stoje zapadne obaveštajne službe ili turske specijalne jedinice, to bi moglo značajno zakomplikovati diplomatske odnose i izazvati reakciju Moskve.
Ruski odgovor i moguće posledice
Baza Hmeimim je ključni oslonac ruskog vojnog prisustva u Siriji, sa naprednim PVO sistemima kao što su S-400 i Pancir-S1. Moskva je ranije koristila precizne vazdušne udare kako bi neutralisala pretnje u severnoj Siriji, a moguće je da će ovakvi napadi dovesti do intenziviranja ruskih operacija u regionu.
Bez obzira na to ko stoji iza napada, jasno je da borba za uticaj u Siriji nije završena i da će naredni potezi Moskve odrediti dalji tok sukoba. U zavisnosti od razvoja situacije, moguća je i odluka Kremlja o jačanju vojnih kapaciteta u Siriji, uključujući dodatne trupe i isporuku naprednog naoružanja sirijskoj vojsci.
Evropska rasprava o mogućem slanju mirovnih snaga u Ukrajinu nosi ozbiljan rizik, upozorila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, ističući da bi to moglo značiti padanje u „rusku zamku“.
Rusija bi mogla "veoma brzo" da uništi ukrajinske gradove, uključujući Kijev, ali to ne želi da učini, izjavio je američki predsednik Donald Tramp tokom konferencije za novinare.
Ukrajina je "nepovratno izgubila" teritorije koje je Rusija preuzela i mora da ustupi dodatne delove svojih oblasti, izjavio je ruski stalni predstavnik pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja tokom sednice Saveta bezbednosti UN 17. februara.
Velika ruska rafinerija nafte NORSI u gradu Kstovu, u Nižnjenovgorodskoj oblasti, našla se tokom noći između subote i nedelje na meti napada ukrajinskih bespilotnih letelica, nakon čega je izbio veliki požar.
Ruska vojska je tokom oktobra izvela šest napada na pet ukrajinskih centara za obradu podataka koji su, prema tvrdnjama Ministarstva odbrane Rusije, korišćeni za potrebe Oružanih snaga Ukrajine (OSU).
Radnik Zaporoške nuklearne elektrane poginuo je u napadu drona dok je električnim trotinetom išao na posao u Energodaru, saopštila je u petak uprava elektrane, optužujući Oružane snage Ukrajine (OSU) za namerni napad na njeno osoblje.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Evropska rasprava o mogućem slanju mirovnih snaga u Ukrajinu nosi ozbiljan rizik, upozorila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, ističući da bi to moglo značiti padanje u „rusku zamku“.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari