Naoružane grupe Hajat Tahrir al Šam, koje kontrolišu delove Sirije, izvele su napad na rusku vazdušnu bazu Hmeimim, što otvara niz pitanja o trenutnoj situaciji u regionu i mogućim motivima iza ovog napada.
Incident se dogodio u trenutku kada se vode pregovori o potencijalnom smanjenju ruskog vojnog prisustva u Siriji. Prvi izveštaji o napadu objavljeni su na Telegram kanalima specijalizovanim za izveštavanje sa sirijskog fronta, uključujući poznatog ratnog dopisnika Olega Blohina, koji je naveo da je baza stavljena u stanje visoke pripravnosti.
Prema dostupnim informacijama, ruski sistemi protivvazdušne odbrane presreli su više bespilotnih letelica koje su pokušale da napadnu bazu. Ovaj scenario nije nov – Hmeimim je već godinama meta ovakvih napada, uglavnom iz oblasti pod kontrolom militantnih grupa u Idlibu i severozapadnim delovima Sirije.
Napad dolazi u trenutku kada međunarodni akteri raspravljaju o budućnosti Sirije, a spekuliše se da bi ovaj incident mogao biti pokušaj da se izvrši pritisak na Moskvu u vezi s njenom daljom ulogom u sukobu.
Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za napad na Hmeimim
Odmazda naoružanih grupa – Frakcije koje kontrolišu delove Sirije, uključujući severozapadne regione, više puta su koristile bespilotne letelice i artiljeriju u pokušajima da napadnu ruske položaje. Ove grupe gube teritorije zbog ruskih vojnih operacija i moguće je da žele da pokažu da i dalje mogu da nanesu štetu.
Pritisak na Moskvu u vezi sa Sirijom – Napad dolazi u trenutku kada se razmatra smanjenje ruskog vojnog prisustva u Siriji. Moguće je da određene strane sile ili frakcije u sirijskoj vladi žele da Rusija pojača vojnu podršku ili se povuče iz određenih regiona, otvarajući prostor za nove političke aranžmane.
Umešanost trećih strana – U Siriji su prisutne različite strane sile, uključujući SAD i Tursku. U slučaju da se otkrije da iza napada stoje zapadne obaveštajne službe ili turske specijalne jedinice, to bi moglo značajno zakomplikovati diplomatske odnose i izazvati reakciju Moskve.
Ruski odgovor i moguće posledice
Baza Hmeimim je ključni oslonac ruskog vojnog prisustva u Siriji, sa naprednim PVO sistemima kao što su S-400 i Pancir-S1. Moskva je ranije koristila precizne vazdušne udare kako bi neutralisala pretnje u severnoj Siriji, a moguće je da će ovakvi napadi dovesti do intenziviranja ruskih operacija u regionu.
Bez obzira na to ko stoji iza napada, jasno je da borba za uticaj u Siriji nije završena i da će naredni potezi Moskve odrediti dalji tok sukoba. U zavisnosti od razvoja situacije, moguća je i odluka Kremlja o jačanju vojnih kapaciteta u Siriji, uključujući dodatne trupe i isporuku naprednog naoružanja sirijskoj vojsci.
Evropska rasprava o mogućem slanju mirovnih snaga u Ukrajinu nosi ozbiljan rizik, upozorila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, ističući da bi to moglo značiti padanje u „rusku zamku“.
Rusija bi mogla "veoma brzo" da uništi ukrajinske gradove, uključujući Kijev, ali to ne želi da učini, izjavio je američki predsednik Donald Tramp tokom konferencije za novinare.
Ukrajina je "nepovratno izgubila" teritorije koje je Rusija preuzela i mora da ustupi dodatne delove svojih oblasti, izjavio je ruski stalni predstavnik pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja tokom sednice Saveta bezbednosti UN 17. februara.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Ruske snage izvele su tokom noći novu seriju udara na Kijev i Kijevsku oblast, a jedan od najupečatljivijih prizora zabeležen je u Višnjevu, gde je posle udara izbio veliki požar.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je Ukrajina tokom poslednjih nekoliko meseci više puta pogodila brodove povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama i isporuke nafte u kojima postoje američki interesi.
Pokušaji da se omete glasanje na parlamentarnim izborima u Rusiji već su počeli, a Moskva beleži napade dronovima na objekte izborne infrastrukture, masovno širenje dezinformacija i pritiske na biračka mesta u inostranstvu, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Ukrajina više ne uspeva da domaćim prihodima i zaduživanjem pokrije sopstvene troškove odbrane, dok ruski udari istovremeno uništavaju infrastrukturu, pritiskaju privredu i ugrožavaju oko 40 milijardi dolara izvoznih prihoda.
Veliki požari buknuli su jutros u Kijevu posle novog talasa ruskih udara, a Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su u Svjatošinskom okrugu pogođeni proizvodni pogoni „Kijevskog autotransportnog preduzeća“, gde su se, prema tvrdnjama Moskve, izrađivala specijalizovana vozila namenjena Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Najmanje osam ljudi povređeno je u noćašnjem ruskom napadu na Kijev, tokom kojeg su pogođene dve benzinske pumpe u Darnickom i Golosejevskom rejonu ukrajinske prestonice, dok su na mestima udara izbili veliki požari.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska rasprava o mogućem slanju mirovnih snaga u Ukrajinu nosi ozbiljan rizik, upozorila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, ističući da bi to moglo značiti padanje u „rusku zamku“.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov danas je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću tokom susreta u Njujorku preneo pozdrave predsednika Rusije Vladimira Putina.
Prva predizborna debata o obrazovanju na tajkunskoj televiziji N1 pretvorila se u potputi debakl blokadera i lekciju iz političke dominacije potpredsednice GO SNS-a Ane Brnabić!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić ušla je večeras direktno u "osinje gnezdo" i na predizbornoj debati u paramparčad rasturila rektorku Univerziteta umetnosti Mirjanu Nikolić, na blokaderskoj televiziji N1.
Nakon brutalnih pretnji, uvreda i poziva na linč koje su danima upućivali majkama, bakama i sestrama širom Srbije, blokaderi su sada prešli na novu fazu divljaštva - otvoreno ruganje i ponižavanje žena koje su im hrabro poručile: "Ja sam ćacika i ne plašim vas se!"
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na društvenoj mreži Instagram i u objavi istakao da vodi politiku isključivo u interesu Srbije.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Tačno godinu dana prošlo je od brutalne likvidacije na području Cetinja, u mestu Ugnji, kada su ubijeni u zasedi pripadnici škaljarskog klana Stefan Belada i Andrija Ivanović. Ceo slučaj ponovo je dospeo u žižu javnosti, s obzirom na to je upravo danas identifikovan treći saučesnik u planiranom i izvršenom zločinu.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Sa padom temperature često se na prozorima pojavljuju zamagljenje i kapljice vode. Učestala kondenzacija može dovesti do buđi, oštećenja zaptivki i vlaženja prozorskih dasaka.
Pevačica Mirna Košanin gostovala je u emisiji "Demanti" na Informer portalu, gde je prvi put otvoreno govorila o svom ranom braku, razvodu i odnosu sa bivšim suprugom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.