Naoružane grupe Hajat Tahrir al Šam, koje kontrolišu delove Sirije, izvele su napad na rusku vazdušnu bazu Hmeimim, što otvara niz pitanja o trenutnoj situaciji u regionu i mogućim motivima iza ovog napada.
Incident se dogodio u trenutku kada se vode pregovori o potencijalnom smanjenju ruskog vojnog prisustva u Siriji. Prvi izveštaji o napadu objavljeni su na Telegram kanalima specijalizovanim za izveštavanje sa sirijskog fronta, uključujući poznatog ratnog dopisnika Olega Blohina, koji je naveo da je baza stavljena u stanje visoke pripravnosti.
Prema dostupnim informacijama, ruski sistemi protivvazdušne odbrane presreli su više bespilotnih letelica koje su pokušale da napadnu bazu. Ovaj scenario nije nov – Hmeimim je već godinama meta ovakvih napada, uglavnom iz oblasti pod kontrolom militantnih grupa u Idlibu i severozapadnim delovima Sirije.
Napad dolazi u trenutku kada međunarodni akteri raspravljaju o budućnosti Sirije, a spekuliše se da bi ovaj incident mogao biti pokušaj da se izvrši pritisak na Moskvu u vezi s njenom daljom ulogom u sukobu.
Postoji nekoliko mogućih objašnjenja za napad na Hmeimim
Odmazda naoružanih grupa – Frakcije koje kontrolišu delove Sirije, uključujući severozapadne regione, više puta su koristile bespilotne letelice i artiljeriju u pokušajima da napadnu ruske položaje. Ove grupe gube teritorije zbog ruskih vojnih operacija i moguće je da žele da pokažu da i dalje mogu da nanesu štetu.
Pritisak na Moskvu u vezi sa Sirijom – Napad dolazi u trenutku kada se razmatra smanjenje ruskog vojnog prisustva u Siriji. Moguće je da određene strane sile ili frakcije u sirijskoj vladi žele da Rusija pojača vojnu podršku ili se povuče iz određenih regiona, otvarajući prostor za nove političke aranžmane.
Umešanost trećih strana – U Siriji su prisutne različite strane sile, uključujući SAD i Tursku. U slučaju da se otkrije da iza napada stoje zapadne obaveštajne službe ili turske specijalne jedinice, to bi moglo značajno zakomplikovati diplomatske odnose i izazvati reakciju Moskve.
Ruski odgovor i moguće posledice
Baza Hmeimim je ključni oslonac ruskog vojnog prisustva u Siriji, sa naprednim PVO sistemima kao što su S-400 i Pancir-S1. Moskva je ranije koristila precizne vazdušne udare kako bi neutralisala pretnje u severnoj Siriji, a moguće je da će ovakvi napadi dovesti do intenziviranja ruskih operacija u regionu.
Bez obzira na to ko stoji iza napada, jasno je da borba za uticaj u Siriji nije završena i da će naredni potezi Moskve odrediti dalji tok sukoba. U zavisnosti od razvoja situacije, moguća je i odluka Kremlja o jačanju vojnih kapaciteta u Siriji, uključujući dodatne trupe i isporuku naprednog naoružanja sirijskoj vojsci.
Evropska rasprava o mogućem slanju mirovnih snaga u Ukrajinu nosi ozbiljan rizik, upozorila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, ističući da bi to moglo značiti padanje u „rusku zamku“.
Rusija bi mogla "veoma brzo" da uništi ukrajinske gradove, uključujući Kijev, ali to ne želi da učini, izjavio je američki predsednik Donald Tramp tokom konferencije za novinare.
Ukrajina je "nepovratno izgubila" teritorije koje je Rusija preuzela i mora da ustupi dodatne delove svojih oblasti, izjavio je ruski stalni predstavnik pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja tokom sednice Saveta bezbednosti UN 17. februara.
Ruska vojska izvela je snažan termobarički napad na koncentraciju ukrajinskih vojnika u području Krasnog Limana, koristeći teški raketni sistem TOS-1 „Solncepek“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Crnomorski pomorski pravci uz obale članica NATO pretvorili su se u zonu razornih napada u kojima je za samo devet dana stradalo pet trgovačkih brodova, od kojih su tri potonula.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Ukrajina je optužila Rusiju za napad dronovima na dva trgovačka broda kod obale Bugarske, od kojih je jedan potonuo, dok je na drugom povređeno pet mornara.
Dva teretna broda napadnuta su dronovima u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale, pri čemu je jedan potonuo, dok je sa drugog evakuisano svih 15 članova posade, saopštio je bugarski premijer Rumen Radev.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći 10. oktobra masovan napad na Rostovsku oblast, u kojem je, prema izveštajima sa terena, pogođen naftni terminal „Jug Rusi“ u Rostovu na Donu, dok su oštećeni most, stambene zgrade i dva broda u Azovu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Evropska rasprava o mogućem slanju mirovnih snaga u Ukrajinu nosi ozbiljan rizik, upozorila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas, ističući da bi to moglo značiti padanje u „rusku zamku“.
Kako saznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, Srbija je uputila protestnu notu Hrvatskoj zbog najgrubljeg mešanja u izborni proces u našoj zemlji.
Novi Beograd je večeras goreo od ponosa, patriotizma i nezaustavljive narodne energije gde se okupila reka nasmejanih, raspoloženih građana kako bi pružili nikad snažniju podršku politici predsednika Aleksandra Vučića, nosioca liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Miljan Salata, kandidat blokaderske liste, godinama je radio za ZDL studio iz hrvatskog grada Rijeke, gde je učestvovao na projektima u toj zemlji, uključujući zagrebački Paromlin, hotel Grabovac, Kantridu i privatne vile.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić oštro je odgovorio potpredsedniku Skupštine Crne Gore i vlastima u Zagrebu na zahteve da Srbija isplaćuje navodne odštete.
Takmičarka Plavog tima u Exatlonu Srbija Sanja Filipović prozvala je novu takmičarku Crvenog tima Milu Ivanovski i rekla kako je u takmičenje došla samo turistički.
U najtežim životnim iskušenjima, kada se Nadina porodica susrela sa brojnim nemirima, ona je utehu potražila pred čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice Lepavinske.
U centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu realizovana je provera osnovne individualne obučenosti vojnika koji su u septembru započeli dobrovoljno služenje vojnog roka.
U Vranje nema laganje, ali ima šale! Video snimak na kome se vidi medved koji trči naseljem Sobina na dva kilometra od samog centra Vranja danas je šokirao Vranjance.
U velikoj i sinhronizovanoj akciji zagrebačke policije i USKOK-a razbijena je organizovana zločinačka mreža švercera duvana, koja je u Hrvatsku uspela da prokrijumčari čak 5,7 miliona komada cigareta, više od 7,3 tone sitno rezanog duvana i oko 4,5 tona duvana u listu.
Zagrebačka policija razbila je privatni narko-biznis u Velikoj Gorici i uhapsila muškarca (61) koji je porodična imanja pretvorio u prave plantaže opojne droge, namenjene daljoj ilegalnoj distribuciji.
Pred sudom u Holandiji počelo je procesuiranje nezapamćenog slučaja porodičnog užasa i zverstva u kom je državljanin Bosne i Hercegovine (64) optužen da je punih 13 godina seksualno zlostavljao i silovao rođenu kćerku.
Pripadnici policije u Sremskoj Mitrovici, u efikasnoj i sinhronizovanoj akciji sprovedenoj u saradnji sa pripadnicima Stanice granične policije Sremska Rača, lišili su slobode Z. B. (52) zbog postojanja osnova sumnje na prodaju droge.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu rasvetlili su seriju teških krađa i po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili P. R. (22) iz ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ova krivična dela.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Čak i kada nosite tople jesenje čizme, hladnoća se ponekad najpre oseti upravo u stopalima. Ipak, postoji trik kako da pojačate toplotnu izolaciju postojeće obuće - dovoljno je da ispod standardnog uloška ubacite tanak sloj dodatnog materijala.
Kardiovaskularne bolesti širom sveta godišnje odnesu oko 20 miliona života. Brojna istraživanja potvrđuju da jednostavno unošenje više crvenih i ljubičastih namirnica u svakodnevnu ishranu može značajno doprineti zdravlju srca.
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Pevačica Teodora Džehverović privukla je pažnju fotografijama sa putovanja u Milano, a pored njenog stajlinga, mnogima je za oko zapao i modni detalj koji je nosila na ruci.
Tiktokerka Esther Bešlić je nastupom na "Supertalentu" oduševila sve, a sada je raspametila svoje pratioce na TikToku pošto je otpevala veliki hit Halida Bešlića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.