Dok američki predsednik Donald Tramp ponavlja da bi mogao povući američke trupe iz Evrope, na kontinentu raste zabrinutost – može li se Evropa sama suočiti sa Rusijom? Nemačka, kao vodeća evropska sila, ključno je pitanje u ovom scenariju, a prema analizi Bilda, odgovor je prilično zabrinjavajući.
- Bundesver trenutno nema kapacitete da izdrži sukob u svim dimenzijama tokom dužeg vremenskog perioda. Ne može samostalno da se brani, niti da pruži značajniju pomoć saveznicima - rekla je Vigand u intervjuu za Bild.
Na pitanje da li Nemačka može vojno da se suprotstavi Rusiji, Vigand odgovara da bi Bundesver mogao da mobiliše snage za ograničenu operaciju, ali da nema resurse za dugotrajan sukob.
- Ako pogledamo Ukrajinu, vidimo da sukob ulazi u četvrtu godinu. Za tako dug rat nemamo ni dovoljno ljudstva, ni municije, ni materijalnih resursa. Da se nađemo u situaciji kao Ukrajina u februaru 2022, bez podrške saveznika, mogli bismo da izdržimo samo nekoliko dana, možda nedelja - upozorava ona.
Rusija izlazi iz rata ojačana, dok Nemačka zaostaje
Prema njenoj proceni, Rusija iz sukoba sa Ukrajinom izlazi vojno ojačana, dok Evropa ne uspeva da nadoknadi ključne nedostatke u svojim odbrambenim kapacitetima.
- Rusija je svoju ekonomiju preorijentisala na ratnu proizvodnju i masovno povećava kapacitete za proizvodnju oružja i municije. Uz to, ruska vojska sada ima tri godine borbenog iskustva, što znači da ne izlazi iz rata oslabljena, već ojačana - objašnjava bivša direktorka vojne industrije.
Ona ističe da Rusija trenutno proizvodi oko četiri miliona granata godišnje, što je više nego sve NATO zemlje u Evropi zajedno.
Bundesver ima modernu opremu, ali premalo resursa
Iako je nemačka vojska dobro opremljena i poseduje moderne tenkove, avione i tehnologiju, problem je u količini, tvrdi Vigand.
- Bundesver nema dovoljno resursa. Vojnici su dobro obučeni, ali jednostavno imamo premalo svega. Posebno u poslednje tri godine nismo uspeli da zatvorimo ključne praznine u kapacitetima i ubrzamo nabavku - ističe ona.
Uz to, Bundesver se suočava sa manjkom ljudstva, što dodatno otežava njegovu sposobnost da odgovori na potencijalni sukob.
EU ima potencijal, ali nedostaje politička volja
Vigand zaključuje da Evropska unija ima resurse da poveća svoju vojnu sposobnost, ali da trenutno nema političku volju da to sprovede u delo.
Dok Tramp preti povlačenjem američke vojske i dok NATO balansira između podrške Ukrajini i jačanja sopstvenih snaga, pitanje odbrane Evrope bez američke pomoći postaje sve aktuelnije. Da li će EU uspeti da prevaziđe svoje slabosti i stvori efikasnu odbranu, ili će ostati zavisna od SAD? Odgovor na to pitanje oblikovaće budućnost evropske bezbednosti.
Katastrofa ruske nuklearne podmornice Kursk, u kojoj je 2000. godine stradalo 118 mornara, i dalje izaziva kontroverze. Bivši američki predsednik Bil Klinton tvrdi da postoje indicije da je Vladimir Putin tada doneo odluku da odbije međunarodnu pomoć kako bi zaštitio vojne tajne Rusije.
Dok traju intenzivni pregovori između Rusije i Sjedinjenih Država o budućnosti ukrajinskog sukoba, jedno od glavnih pitanja postaje sudbina Odese. Ovaj strateški grad na obali Crnog mora mogao bi biti ključni element mogućeg dogovora između Moskve i Vašingtona, a opcije za njegov status postaju sve jasnije.
Američki predsednik Donald Tramp tvrdi da je ruski predsednik Vladimir Putin pristao na raspoređivanje evropskih mirovnih snaga u Ukrajini kao deo potencijalnog mirovnog sporazuma.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izbegava mirovne pregovore kako bi odložio održavanje izbora u Ukrajini.
Tokom zajedničke konferencije za novinare, francuski predsednik Emanuel Makron iznenada je uhvatio za ruku američkog lidera Donalda Trampa, prekidajući njegovu izjavu o finansijskoj pomoći Ukrajini.
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Kremlj nema informacije o navodnim pokušajima Alternative za Nemačku (AfD) da preko novih kanala uspostavi kontakte sa Moskvom, ali otvoreno pozdravlja stav te stranke da Nemačka treba da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je danas portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Nemačka planira da izdvoji gotovo 3,4 milijarde evra za američke krstareće rakete Tomahavk i kopnene lansere Tajfon, čime bi Bundesver prvi put dobio sopstvenu mobilnu raketnu sposobnost za udare na ciljeve udaljene više od 2.000 kilometara.
Nemačka za mogući veliki sukob više ne sprema samo vojsku – u odbranu moraju da budu uključeni građani, privreda i čitavo društvo, poručio je generalni inspektor Bundesvera Karsten Brojer.
Nemački kancelar Fridrih Merc suočava se sa najtežom političkom krizom od dolaska na vlast – samo 16 meseci nakon preuzimanja funkcije u vrhu CDU već se razgovara o mogućoj promeni kancelara, dok u isto vreme Rusija na njega vrši pritisak zbog nepromišljenih izjava o ratu.
Evropu čekaju odlučujuće nedelje ili meseci u kojima će se, prema rečima nemačkog kancelara Fridriha Merca, odlučivati o očuvanju mira i slobode na kontinentu, dok je poručio da neće odustati od podrške Ukrajini uprkos sve težoj političkoj situaciji kod kuće.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Katastrofa ruske nuklearne podmornice Kursk, u kojoj je 2000. godine stradalo 118 mornara, i dalje izaziva kontroverze. Bivši američki predsednik Bil Klinton tvrdi da postoje indicije da je Vladimir Putin tada doneo odluku da odbije međunarodnu pomoć kako bi zaštitio vojne tajne Rusije.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov danas je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću tokom susreta u Njujorku preneo pozdrave predsednika Rusije Vladimira Putina.
Fizičko i verbalno iživljavanje nad ženama postalo je prepoznatljivi zaštitni znak i lični pečat blokadera, koja svoju političku nemoć i nedostatak bilo kakvog programa pokušava da nadoknadi divljaštvom i najprizemnijim zastrašivanjem svih žena koje ne dele njihove bolesne stavove!
Nakon što je sinoć sa govornice Generalne skupštine UN u Njujorku održao istorijski govor, predsednik Aleksandar Vučić neumorno nastavlja bespoštednu borbu za nacionalne interese Srbije.
Nakon brutalnih pretnji, uvreda i poziva na linč koje su danima upućivali majkama, bakama i sestrama širom Srbije, blokaderi su sada prešli na novu fazu divljaštva - otvoreno ruganje i ponižavanje žena koje su im hrabro poručile: "Ja sam ćacika i ne plašim vas se!"
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Roditelji negovatelji od 1. oktobra dobijaće mesečnu naknadu od 65.000 dinara, uz uplatu poreza i doprinosa, što im omogućava penzijsko i zdravstveno osiguranje.
Tačno godinu dana prošlo je od brutalne likvidacije na području Cetinja, u mestu Ugnji, kada su ubijeni u zasedi pripadnici škaljarskog klana Stefan Belada i Andrija Ivanović. Ceo slučaj ponovo je dospeo u žižu javnosti, s obzirom na to je upravo danas identifikovan treći saučesnik u planiranom i izvršenom zločinu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala, u koordinaciji sa policijskim službenicima Policijske uprave u Jagodini, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Jagodini, uhapsili su D. D. (63) iz okoline Jagodine, zbog postojanja osnova sumnje da je u više navrata izvršio krivično delo "nedozvoljen promet akciznih proizvoda".
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Sa padom temperature često se na prozorima pojavljuju zamagljenje i kapljice vode. Učestala kondenzacija može dovesti do buđi, oštećenja zaptivki i vlaženja prozorskih dasaka.
Nove tvrdnje o sahrani princeze Dajane otkrivaju šta je želela za svoj poslednji ispraćaj. Njen brat Čarls Spenser tvrdi da lična želja da joj se na sahrani izvede Mocartov "Rekvijem" ipak nije ispunjena.
Pevačica Mirna Košanin gostovala je u emisiji "Demanti", gde je otvoreno govorila o ljubavi koju je doživela tokom boravka u Švajcarskoj i bivšem partneru koji je danas jedan od najbogatijih ljudi u toj zemlji.
Pevačica Mirna Košanin gostovala je u emisiji "Demanti", gde je otvoreno govorila o periodu nakon razvoda, odlasku u Švajcarsku, ali i o tome kako je uspevala da uskladi posao u inostranstvu i brigu o detetu.
Koncert sećanja posvećen legendarnom Tomi Zdravkoviću, koji će biti održan 30. septembra u Sava centru, na 35. godišnjicu njegove smrti, okupiće neka od najpoznatijih imena domaće muzičke scene.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.