Dok američki predsednik Donald Tramp ponavlja da bi mogao povući američke trupe iz Evrope, na kontinentu raste zabrinutost – može li se Evropa sama suočiti sa Rusijom? Nemačka, kao vodeća evropska sila, ključno je pitanje u ovom scenariju, a prema analizi Bilda, odgovor je prilično zabrinjavajući.
- Bundesver trenutno nema kapacitete da izdrži sukob u svim dimenzijama tokom dužeg vremenskog perioda. Ne može samostalno da se brani, niti da pruži značajniju pomoć saveznicima - rekla je Vigand u intervjuu za Bild.
Na pitanje da li Nemačka može vojno da se suprotstavi Rusiji, Vigand odgovara da bi Bundesver mogao da mobiliše snage za ograničenu operaciju, ali da nema resurse za dugotrajan sukob.
- Ako pogledamo Ukrajinu, vidimo da sukob ulazi u četvrtu godinu. Za tako dug rat nemamo ni dovoljno ljudstva, ni municije, ni materijalnih resursa. Da se nađemo u situaciji kao Ukrajina u februaru 2022, bez podrške saveznika, mogli bismo da izdržimo samo nekoliko dana, možda nedelja - upozorava ona.
Rusija izlazi iz rata ojačana, dok Nemačka zaostaje
Prema njenoj proceni, Rusija iz sukoba sa Ukrajinom izlazi vojno ojačana, dok Evropa ne uspeva da nadoknadi ključne nedostatke u svojim odbrambenim kapacitetima.
- Rusija je svoju ekonomiju preorijentisala na ratnu proizvodnju i masovno povećava kapacitete za proizvodnju oružja i municije. Uz to, ruska vojska sada ima tri godine borbenog iskustva, što znači da ne izlazi iz rata oslabljena, već ojačana - objašnjava bivša direktorka vojne industrije.
Ona ističe da Rusija trenutno proizvodi oko četiri miliona granata godišnje, što je više nego sve NATO zemlje u Evropi zajedno.
Bundesver ima modernu opremu, ali premalo resursa
Iako je nemačka vojska dobro opremljena i poseduje moderne tenkove, avione i tehnologiju, problem je u količini, tvrdi Vigand.
- Bundesver nema dovoljno resursa. Vojnici su dobro obučeni, ali jednostavno imamo premalo svega. Posebno u poslednje tri godine nismo uspeli da zatvorimo ključne praznine u kapacitetima i ubrzamo nabavku - ističe ona.
Uz to, Bundesver se suočava sa manjkom ljudstva, što dodatno otežava njegovu sposobnost da odgovori na potencijalni sukob.
EU ima potencijal, ali nedostaje politička volja
Vigand zaključuje da Evropska unija ima resurse da poveća svoju vojnu sposobnost, ali da trenutno nema političku volju da to sprovede u delo.
Dok Tramp preti povlačenjem američke vojske i dok NATO balansira između podrške Ukrajini i jačanja sopstvenih snaga, pitanje odbrane Evrope bez američke pomoći postaje sve aktuelnije. Da li će EU uspeti da prevaziđe svoje slabosti i stvori efikasnu odbranu, ili će ostati zavisna od SAD? Odgovor na to pitanje oblikovaće budućnost evropske bezbednosti.
Katastrofa ruske nuklearne podmornice Kursk, u kojoj je 2000. godine stradalo 118 mornara, i dalje izaziva kontroverze. Bivši američki predsednik Bil Klinton tvrdi da postoje indicije da je Vladimir Putin tada doneo odluku da odbije međunarodnu pomoć kako bi zaštitio vojne tajne Rusije.
Dok traju intenzivni pregovori između Rusije i Sjedinjenih Država o budućnosti ukrajinskog sukoba, jedno od glavnih pitanja postaje sudbina Odese. Ovaj strateški grad na obali Crnog mora mogao bi biti ključni element mogućeg dogovora između Moskve i Vašingtona, a opcije za njegov status postaju sve jasnije.
Američki predsednik Donald Tramp tvrdi da je ruski predsednik Vladimir Putin pristao na raspoređivanje evropskih mirovnih snaga u Ukrajini kao deo potencijalnog mirovnog sporazuma.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izbegava mirovne pregovore kako bi odložio održavanje izbora u Ukrajini.
Tokom zajedničke konferencije za novinare, francuski predsednik Emanuel Makron iznenada je uhvatio za ruku američkog lidera Donalda Trampa, prekidajući njegovu izjavu o finansijskoj pomoći Ukrajini.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Paklene vrućine i suša u Evropi otežale su funkcionisanje alternativnih izvoznih ruta Ukrajine, uključujući i one preko Dunava, čime su, kako pišu mediji, išle naruku Rusiji u sukobu. Kako se navodi, ovakve vremenske prilike su "neočekivani saveznik" Rusije.
Rusko Ratno vazduhoplovstvo je tokom Specijalne vojne operacije dostiglo novi nivo i sada može da uništava krstareće rakete i bespilotne letelice, saopštio je komandant Ratnog vazduhoplovstva Rusije, general-pukovnik Sergej Kobilaš.
Specijalna vojna operacija će pre ili kasnije biti završena pod našim uslovima, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Katastrofa ruske nuklearne podmornice Kursk, u kojoj je 2000. godine stradalo 118 mornara, i dalje izaziva kontroverze. Bivši američki predsednik Bil Klinton tvrdi da postoje indicije da je Vladimir Putin tada doneo odluku da odbije međunarodnu pomoć kako bi zaštitio vojne tajne Rusije.
Pojavio se još jedan šokantan snimak incidenta sa blokaderskog skupa u Valjevu, na kojem se jasno vidi kako blokaderka Dijana Hrka drži motku u ruci, preti, udara, a zatim juri aktivistkinju Srpske napredne stranke (SNS) Nedu Perić.
Vlada Srbije razrešila je profesore Nebojšu Bojovića sa mesta predsednika, a Vladana Đokića sa mesta člana Upravnog odbora Instituta za arhitekturu i urbanizam Srbije.
Pre nekoliko godina iz Hrvatske su stizale poruke podsmeha na račun Vojske Srbije, a danas se iz Zagreba mogu čuti sve zabrinutiji tonovi zbog ubrzanog jačanja srpskih odbrambenih kapaciteta.
Nasilje, blokade, zloupotreba Beogradskog univerziteta u političke svrhe, koje su izvodili lažna Studentska lista, političar-rektor Đokić, prorektor Bojović, dekan Sinani i mnogi drugi dekani blokaderi tokom 2025. godine, su doveli do toga da u najnovijem rangiranju na Šangajskoj listi univerziteta (ARWU-The Academic Ranking of World Universities), za 2026. godinu, Beogradski univerzitet padne za 100 mesta i da sada bude u grupi univerziteta od 501. do 600. mesta.
Aktivisti Srpske napredne stranke (SNS) širom Beograda pokrenuli su niz akcija usmerenih na uređenje javnih prostora, ali i razgovore sa građanima, slušajući njihove probleme i zajedno sa njima radeći na pronalaženju rešenja.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U saobraćajnoj nezgodi koja se danas dogodila u Bugarskoj, na auto-putu u smeru ka Sofiji kod isključenja za Panagjurište, učestvovao je dvospratni autobus koji je prevozio čak 84 putnika, državljana Srbije. Iz Ambasade Republike Srbije u Sofiji zvanično je saopšteno da u ovoj dramatičnoj nesreći nema povređenih.
Vuk Vučinić (35), koji je tokom protekle noći pronađen sa teškim ubodnim ranama u jednoj garaži na Novom Beogradu, progovorio je po prijemu u bolnicu i otkrio svoju verziju krvavog napada.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Fudbaleri Partizana u prvom meču plej-ofa za Ligu Konferencija gostuju Hetafeu, ali je već sada jasno da će Špance u Humskoj sačekati paklena atmosfera.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.