Institut za uporedno pravo je državna, navodno, naučna institucija.
U tom Institutu je zaposlen Savo Manojlović, predsednik stranke Kreni Promeni. Sumnja se da godinama ne dolazi na posao. Na sajtu Instituta je naveden kao „naučni saradnik". Direktorka Instituta je Jelena Ćeranić Perišić. Nažalost, 31. oktobra 2025., državni Institut za uporedno pravo je proslavio!?! „Noć veštica" (Halloween), koji nije praznik u Srbiji. Proslava je održana u radno vreme, u biblioteci Instituta, u vidu bahanalija, uz jelo i alkoholna pića. Jedan od zaposlenih je snimio ceo događaj. Sramotno je kako se troši državni novac.
Foto: printscreen
U praksi niko ne kontroliše to šta se dešava na tom Institutu, niti kako se troši novac iz budžeta. Institut ima Naučno veće i Upravni odbor, ali taj Institut i mnoge druge slične ustanove još uvek žive u doba samoupravnog socijalizma, kada je radio šta je ko hteo, ali sada nema jednopartijskog sistema, niti kontrole svemoćnog SKJ. Institut je nakrcan blokaderima. Institut je smešten u zdanju sagrađenom 1883. godine, po projektu čuvenog arhitekte Svetozara Ivačkovića i njegovog saradnika arhitekte Jovana Subotića, koje je 1965. godine Odlukom Vlade Republike Srbije proglašeno za spomenik kulture.
Foto: printscreen
List „Informer" je 9.2.2026. godine, objavio sjajan tekst pod naslovom: „(VIDEO) Sodoma i Gomora! Blokaderske orgije na Institutu: Je l' za ovo primate platu?!", u kome je otkrio skandal na Institutu za uporedno pravo. U tom tekstu stoji: „Direktorka Instituta za uporedno pravo Jelena Ćeranić Perišić i njeni najbliži saradnici napravili su od zdanja tog Instituta u Beogradu kulperaj, saznaje Informer. Da sve bude gore, oni su to na svojim mrežama delili i praktično se hvalili. Sve se, kako saznajemo, odigralo 31. oktobra, na "Noć veštica", a učesnici skaradnog maskenbala i striptiza, koje je pratilo iće i piće, pored Ćeranićeve, bili su i pomoćnik direktora, sekretar i još neki zaposleni. Sve se desilo u radno vreme u prostorijama Instituta za koji država plaća sve troškove - struju, vodu kao i plate zaposlenih. Poseban kuriozitet u vezi sa Institutom je da je na njemu zaposlen i Savo Manojlović, jedan od lidera blokadera u pokušaju. Pogledajte snimke i uverite se i sami koliko je blokaderima stalo do nauke za koju su plaćeni, i za pravo kog su im puna usta. Inače, Institut za uporedno pravo osnovan je 1955. uredbom Josipa Broza Tita".
Povodom skandala koji je otkrio Informer, nije se oglasila direktorka Instituta, nisu se oglasili ni Naučno veće i Upravni odbor. Pored mnogih dokaza da mnogo toga ne funkcioniše u tom Institutu, dokaz „da je nešto trulo u državi Danskoj" je činjenica da je na Institutu zaposlen Savo Manojlović. Postavljam pitanje Savi Manojloviću i direktorki instituta - Da li Savo Manojlović, dolazi svaki dan na posao, da li radi 8 sati dnevno, pet godina unazad, shodno Zakonu o radu i drugim radnopravnim propisima?
Foto: printscreen
U biografiji Save Manojlovića na sajtu Instituta, između ostalog stoji: „Savo Manojlović rođen je 1986. godine. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu diplomirao je oktobra 2008. godine. Master studije završio je na istom fakultetu. Trenutno je doktorand Pravnog fakulteta. U Institutu za uporedno pravo zaposlen je od 2015. godine. Trenutno je u statusu istraživača saradnika. Predsednik je Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti".
Foto: printscreen
Problem je u tome što na naslovnoj strani biografije Save Manojlovića stoji „dr" pored njegovog imena, a u biografiji stoji da je tek doktorand, što znači da nije doktor nauka. Problem je to što na naslovnoj strani biografije Save Manojlovića stoji da je on „Naučni saradnik", a u biografiji stoji da je tek „istraživač saradnik". O čemu se radi. Savo Manojlović, sumnja se, godinama ne dolazi na posao, ne bavi se bilo čime što je vezano za Institut u kome je zaposlen, pa je zaboravio da ažurira svoju biografiju, koja je zastarela. Manojlović je doktorirao 29.12.2021. godine, i tokom 5 godina nije ažurirao svoju biografiju na Institutu za uporedno pravo gde navodno radi. Neko ko stvarno radi u tom Institutu, bi još 2021. godine, ažurirao svoju biografiju. Međutim, Savo Manojlović je to zaboravio, zbog toga što je puno radno vreme angažovan kao lider i „Direktor kampanja" stranke „Kreni Promeni".
Foto: printscreen
Savo Manojlović je član mnogo nevladinih organizacija i političkih udruženja, pored toga što je lider političke stranke „Kreni Promeni". Manojlović je bio član NVO „Kreni-Promeni" (nije isto što i stranka „Kreni-Promeni"). Manojlović je bio član NVO „Srbija u pokretu". Manojlović je predsednik „Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti". Savo Manojlović je bio član NVO „Građanske inicijative", autošovinističke NVO koja optužuje Srbiju da je počinila genocid u Srebrenici. Savo Manojlović je bio član i osnivač antisrpske političke organizacije „Skupština slobodne Srbije". Do 2018. godine, Savo Manojlović je bio član DS, u vreme kada je predsednik DS bio Dragan Šutanovac. Čini se da nema organizacije ili NVO čiji član nije Savo Manojlović.
Foto: printscreen
Savo Manojlović je i šef odborničke grupe stranke „Kreni Promeni" u Skupštini grada Beograda. Po podacima sa sajta „Vikipedija" Savo Manojlović je zaposlen u „Kreni Promeni" na poziciji „Direktor kampanja". Problem je u tome što je Savo Manojlović zaposlen i u državnom „Institutu za uporedno pravo". Od 2021. od kada stranka „Kreni Promeni" aktivno postoji, tokom 5 godina, postoji više hiljada aktivnosti Save Manojlovića, tokom radnog vremena, koje su kao vesti objavljene u medijima i na društvenim mrežama stranke i Save Manojlovića, i na sajtu Kreni Promeni. Iz toga je sasvim jasno da je fizički nemoguće da se Savo Manojlović pojavljuje u Institutu za uporedno pravo, onako kako to Zakon o radu, i drugi radnopravni propisi nalažu. A to je već kršenje zakona. Bilo bi dobro da se povodom bahanalijskog skandala na Institutu za uporedno pravo i povodom statusa Save Manojlovića, oglasi direktorka tog Instituta, ili neka druga, nadležna državna institucija.
Kako i zbog čega se dogodilo veliko izborno iznenađenje i šok? Uzrok tog velikog iznenađenja je neočekivano velika izlaznost mladih, koju je pratila neopravdana i veštački izazvana referendumska histerija.
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera izneo je na završnom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", pet izvanrednih prioriteta buduće vlade.
Najopasnija teza ove predizborne kampanje jeste ona da je sve već završeno, da se pobednik zna i da "nema šanse". Previše je ovde milijardi evra (evra, a ne dinara!) uloženo u pokušaj obojene revolucije da bi bilo šta bilo unapred završeno.
Nebojša Bakarec u svojoj kolumni navodi da se kandidati tzv. studentske liste zalažu da radno nesposobni ljudi budu izbačeni iz Biračkog spiska, što predstavlja težak oblik diskriminacije!
Kako i zbog čega se dogodilo veliko izborno iznenađenje i šok? Uzrok tog velikog iznenađenja je neočekivano velika izlaznost mladih, koju je pratila neopravdana i veštački izazvana referendumska histerija.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
U Srbiji će danas biti oblačno i hladno vreme, na severu uglavnom suvo, u ostalim krajevima ujutro i pre podne mestimično sa slabom kišom, na planinama sa slabim snegom.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
U saobraćajnoj nesreći koja se juče oko 18.30 časova dogodila u Zbelavi kod Varaždina, povređena je 53-godišnja vozačica koja je imala 1,61 promil alkohola u krvi.
Demokratski kandidat za senatora iz Mičigena Abdul el Sajed proglasio je pobedu na međuizborima koji su u Sjedinjenim Američkim Državama održani 3. novembra, čime će, ukoliko i zvanični rezultati to potvrde, postati prvi musliman izabran u američki Senat.
Vladimir Zelenski opstaje na vlasti zahvaljujući sobama za mučenje koje su osnova njegove vlasti, izjavila je predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova za Sputnjik.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Crna torba jeste neprikosnoveni klasik, ali ove jeseni modne insajderke biraju nijansu koja je podjednako praktična, a mnogo zanimljivija - boju kuvanog vina.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari