Nebojša Bakarec u svojoj kolumni navodi da se kandidati tzv. studentske liste zalažu da radno nesposobni ljudi budu izbačeni iz Biračkog spiska, što predstavlja težak oblik diskriminacije!
Sanja Belić, profesorka Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu, kandidat za poslanika na 74. mestu lažne Studentske liste, otvoreno se zalaže da se zabrani glasanje radno nesposobnim osobama, a to znači nekim penzionerima, hendikepiranim osobama, osobama sa invaliditetom, ratnim invalidima, osobama sa specifičnim i posebnim potrebama, osobama sa poteškoćama u razvoju itd.
Kandidatkinja sa lažne Studentske liste, Sanja Belić je gostovala na antisrpskoj N1 gde je istakla, citiram: „Želim da u Srbiji glasaju radno sposobni ljudi“?! Cela njena izjava glasi: „Ali postoje neki minimumi koje želimo i moramo da uradimo. Neke od najvažnijih stvari, sad pošto sam ja iz tog dela, ja želim da mi iščistimo taj birački spisak i želim da u Srbiji glasaju zaista živi ljudi, radno sposobni ljudi“!
Stvar je jasna. Sanja Belić kaže da lažna Studentska lista želi i mora da iščisti birački spisak, tako što će iz njega da izbace radno nesposobne ljude, tj. žele i moraju da u biračkom spisku ostave samo radno sposobne ljude!
Nemački nacisti su u tom pogledu svojevremeno usvojili niz nacističkih zakona i mera usmerenih protiv osoba koje su smatrali „radno nesposobnima”, hronično bolesnima ili osobama sa invaliditetom i hendikepom.
Naravno, ovim osobama nije bilo dozvoljeno da glasaju. Nacisti su bili vođeni ideologijom „rasne higijene” i eugenike. Nacisti su ove ljude posmatrali kao „beskorisne žderače” i „ekonomski teret” za državu, što je ozvaničeno kroz propagandni termin „Lebensunwertes Leben“ („Život nedostojan življenja”). Sistematsko eliminisanje radno nesposobnih sprovedeno je kroz nekoliko ključnih zakonskih i političkih faza:
1. Zakon o sprečavanju rađanja potomstva sa naslednim bolestima (1933). Ubrzo nakon dolaska na vlast, u julu 1933. godine donet je zakon koji je uveo prisilnu sterilizaciju za sve građane koji su imali stanja koja su ih po nacističkim standardima činila „biološki neispravnim” ili radno nesposobnim. Pod ovaj zakon potpadale su osobe koje pate od šizofrenije i drugih teških mentalnih oboljenja, slepe i gluve osobe od rođenja, epileptičari, osobe sa teškim fizičkim deformitetima itd. Putem ovog zakona prisilno je sterilisano oko 360.000 do 400.000 ljudi.
2. Akcija T4 – Program „eutanazije” (1939–1945). Ono što je počelo kao zakonsko sprečavanje potomstva, ubrzo se pretvorilo u fizičku likvidaciju radno nesposobnih. Početkom Drugog svetskog rata, 1. septembra 1939. godine, Adolf Hitler izdaje tajnu uredbu (antidatiranu na dan početka rata) kojom ovlašćuje lekare da sprovode „milosrdnu smrt” nad neizlečivim pacijentima. Program je dobio ime Akcija T4. Kriterijumi selekcije: Lekari u bolnicama i azilima popunjavali su formulare o pacijentima. Glavni kriterijum za likvidaciju bio je da li je pacijent sposoban za produktivan rad i koliko dugo je na nezi. Oni koji su proglašeni potpuno radno nesposobnima slati su u smrt. Metode ubijanja: Unutar ovog programa nacisti su prvi put testirali gasne komore (koristeći ugljen-monoksid), kao i smrtonosne injekcije i sistematsko izgladnjivanje do smrti. Žrtve: Program je prvo počeo sa decom sa smetnjama u razvoju, a zatim se proširio na odrasle. Procenjuje se da je u okviru Akcije T4 ubijeno između 250.000 i 300.000 ljudi sa fizičkim i mentalnim invaliditetom.
3. Zakon o radnom poretku (1934) i ekonomska eliminacija. Sa radnopravne strane, nacistički Zakon o radnom poretku (Arbeitsordnungsgesetz) iz 1934. godine, predviđao je da osobe koje zbog bolesti ili invaliditeta nisu mogle da prate intenzivan tempo nacističke militarizacije i proizvodnje, gube svaku pravnu i socijalnu zaštitu, a nacistička država bi ih ubrzo preusmeravala u institucije zatvorenog tipa koje su služile kao paravan za kasniju likvidaciju.
Program eliminacije radno nesposobnih poslužio je kao tehnička i logistička priprema za Holokaust. Medicinsko osoblje, tehnologija gasnih komora i metode masovnog ubijanja razvijene u Akciji T4 kasnije su direktno prebačeni u logore smrti (poput Aušvica i Treblinke) radi istrebljenja Jevreja, Roma, Rusa, Srba i drugih grupa.
Foto: Nebojša Bakarec
Boje nemačkih nacista su bile crveno, crno, belo. Gospođa Belić je na TV N1 bila obučena u crvenu uniformu, ošišana kratko kao arijevka, sa belim bedžom. Besramno je promovisala diskriminaciju i segregaciju radno nesposobnih, koje bi izbacila iz Biračkog spiska i zabranila im da glasaju. Svojom izjavom Sanja Belić je prekršila Zakon o zabrani diskriminacije.
Ne znam da li gospođa Belić zna da u Srbiji postoji Zakon o zabrani diskriminacije? Lično sam u Skupštini 2021. godine, glasao za izmene i dopune tog zakona.
Foto: Nebojša Bakarec
Zakon o zabrani diskriminacije kaže:
„Član 5. Oblici diskriminacije su neposredna i posredna diskriminacija, kao i povreda načela jednakih prava i obaveza, pozivanje na odgovornost, udruživanje radi vršenja diskriminacije, govor mržnje, uznemiravanje, ponižavajuće postupanje i polno i rodno uznemiravanje i navođenje na diskriminaciju.
Segregacija je svaki akt kojim fizičko ili pravno lice razdvaja bez objektivnog i razumnog opravdanja druga lica ili grupu lica na osnovu ličnog svojstva iz člana 2. stav 1. tačka 1) ovog zakona. Dobrovoljno odvajanje od drugih lica na osnovu ličnog svojstva ne predstavlja segregaciju.
Oblik diskriminacije je i navođenje na diskriminaciju. Diskriminacija postoji ako se lice ili grupa lica navode na diskriminaciju davanjem uputstava kako da se preduzimaju diskriminatorski postupci ili navođenjem na diskriminaciju na drugi sličan način.
Član 6. Neposredna diskriminacija postoji ako se lice ili grupa lica, zbog njegovog odnosno njihovog ličnog svojstva u istoj ili sličnoj situaciji, bilo kojim aktom, radnjom ili propuštanjem, stavljaju ili su stavljeni u nepovoljniji položaj, ili bi mogli biti stavljeni u nepovoljniji položaj.
Član 7. Posredna diskriminacija postoji ako na izgled neutralna odredba, kriterijum ili praksa lice ili grupu lica stavlja ili bi mogla staviti, zbog njihovog ličnog svojstva, u nepovoljan položaj u poređenju sa drugim licima u istoj ili sličnoj situaciji...
Član 8. Povreda načela jednakih prava i obaveza postoji ako se licu ili grupi lica, zbog njegovog odnosno njihovog ličnog svojstva, uskraćuju prava i slobode ili nameću obaveze koje se u istoj ili sličnoj situaciji ne uskraćuju ili ne nameću drugom licu ili grupi lica...
Član 10. Zabranjeno je udruživanje radi vršenja diskriminacije, odnosno delovanje organizacija ili grupa koje je usmereno na kršenje ustavom, pravilima međunarodnog prava i zakonom zajamčenih sloboda i prava ili na izazivanje nacionalne, rasne, verske i druge mržnje, razdora ili netrpeljivosti.
Govor mržnje - Član 11. Zabranjeno je izražavanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog ličnog svojstva, u javnim glasilima i drugim publikacijama, na skupovima i mestima dostupnim javnosti, ispisivanjem i prikazivanjem poruka ili simbola i na drugi način.
Član 13. Teški oblici diskriminacije su:
1. izazivanje i podsticanje neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti po osnovu nacionalne, rasne ili verske pripadnosti, jezika, političkog opredeljenja, pola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije i invaliditeta i starosnog doba;
3. propagiranje diskriminacije putem javnih glasila;
7. diskriminacija koja dovodi do teških posledica po diskriminisanog, druga lica ili imovinu, a naročito ako se radi o kažnjivom delu kod koga je pretežna ili isključiva pobuda za izvršenje bila mržnja, odnosno netrpeljivost prema oštećenom koja je zasnovana na njegovom ličnom svojstvu.
Diskriminacija osoba sa invaliditetom. Član 26. Diskriminacija postoji ako se postupa protivno načelu poštovanja jednakih prava i sloboda osoba sa invaliditetom u političkom, ekonomskom, kulturnom i drugom aspektu javnog, profesionalnog, privatnog i porodičnog života. Način ostvarivanja i zaštita prava osoba sa invaliditetom uređuje se posebnim zakonom. U pogledu sudske zaštite od diskriminacije osoba sa invaliditetom primenjuju se i čl. 41, 42, 43, 44, 45. i 46. ovog zakona“.
O primeni ovog zakona stara se i institucija Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je samostalan, nezavisan državni organ, sa zadatkom zaštite ravnopravnosti i sprečavanja svih oblika diskriminacije. Po Zakonu o zabrani diskriminacije Poverenik za zaštitu ravnopravnosti ima svoje nadležnosti. Navešću samo one nadležnosti Poverenika koje se tiču ovog skandala.
„Nadležnost Poverenika. Član 33. Poverenik:
1) licu koje smatra da je pretrpelo diskriminaciju pruža informacije i savetuje ga nepristrasno i nezavisno o ostvarivanju prava i zaštiti od diskriminacije;
2) postupa po pritužbama zbog diskriminacije, daje mišljenja i preporuke u konkretnim slučajevima i izriče mere u skladu sa članom 40. ovog zakona;
3) podnosi tužbe iz člana 43. ovog zakona, zbog povrede prava iz ovog zakona, u svoje ime, a za račun diskriminisanog lica, uz saglasnost tog lica, osim kada je u pitanju grupa lica ukoliko postupak pred sudom po istoj stvari nije već pokrenut ili pravnosnažno okončan;
4) podnosi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba kojima se zabranjuje diskriminacija;
6) upozorava javnost na najčešće, tipične i teške slučajeve diskriminacije;
9) upućuje preporuke mera organima javne vlasti i drugim licima za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite od diskriminacije“.
Da zaključim, profesorka Sanja Belić, kandidat za poslanika lažne Studentske liste je prekršila član 5.; član 6.; član 7.; član 8.; član 10.; član 11. i član 13. Zakona o zabrani diskriminacije. Zbog toga Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, može i mora da po službenoj dužnosti preduzme neophodne mere iz člana 33. Zakona o zabrani diskriminacije, protiv Sanje Belić, kandidata za poslanika lažne Studentske liste.
Autor je član predsedništva SNS i kandidat SNS za narodnog poslanika - Nebojša Bakarec
Blokaderi iz Novog Sada našli su se u ulici "Republike Srpske", gde su upitani kakav je njihov stav o pokojnom generalu Ratku Mladiću. Njegova smrt potresla je celu Srbiju.
Novi blokaderski blam izbio je nakon što je Irena Ljubomirović, istoričarka i kandidatkinja sa blokaderske liste, pozvala na skup u Nišu i navela da bi trebalo da bude održan na "Trgu kralja Milutina".
Tokom još jednog u nizu incidenata koje su organizovali ispred pristalica SNS-a, blokaderi su pravili haos, a onda je usledila scena koja je preplavila društvene mreže i izazvala nevericu i zgražavanje građana.
Kako i zbog čega se dogodilo veliko izborno iznenađenje i šok? Uzrok tog velikog iznenađenja je neočekivano velika izlaznost mladih, koju je pratila neopravdana i veštački izazvana referendumska histerija.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera izneo je na završnom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", pet izvanrednih prioriteta buduće vlade.
Bivša ministarka u vladi DOS-a i nekadašnja guvernerka Narodne banke Srbije Kori Udovički pokrenula je, neposredno pred parlamentarne izbore 25. oktobra, inicijativu za prikupljanje potpisa ekonomista u podršku tzv. Studentskoj listi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Blokaderi iz Novog Sada našli su se u ulici "Republike Srpske", gde su upitani kakav je njihov stav o pokojnom generalu Ratku Mladiću. Njegova smrt potresla je celu Srbiju.
U Skupštini Srbije, nešto posle 10 časova, počela je konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj su potvrđeni mandati i bira se novo rukovodstvo, a kojoj prisustvuje 244 kandidata za poslanike.
Lider opozicije Aleksandar Vučić žestoko je kritikovao izlaganje poslanika Studentske liste Jugoslava Gašića, koji je predložio Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine Srbije.
Devojke iz Crvenog tima govorile su o borbi za individualnu medalju, a Anđela Pešikan istakla je da joj je žao što njena cimerka Lana Erić nije uspela da dođe do nje.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Neobičan prizor zatekli su prolaznici u Valjevu kada su ugledali psa kako sedi na mestu vozača u parkiranom automobilu, za volanom, kao da se sprema da krene u vožnju.
U Srbiji najmlađi zavisnik od novih tehnologija ima samo četiri godine i ide na odvikavanje na Institut za mentalno zdravlje u Beogradu, upozoravaju stručnjaci.
Visokopozicionirani pripadnik "škaljarskog klana" Janko Vukadinović zaustavljen je na kapiji Istražnog zatvora u Spužu, odakle je odmah vraćen u pritvorsku sobu zbog istrage Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) pokrenute zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu Saše Klikovca.
Predsednica Vrhovnog suda Crne Gore donela je odluku kojom je delimično odobren zahtev okrivljenog Aca Đukanovića za audio-vizuelno snimanje glavnog pretresa u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću.
Izreka „žena je četvrti stub kuće“ naglašava ključnu ulogu žene u očuvanju porodice, doma i svakodnevnog života, a neke su u javnosti poznate zbog svojih bračnih veza sa ljudima sa one strane zakona.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se jutros oko 7.30 časova u Ugrinovcima, kada je automobil marke Kia, kojim je upravljao muškarac (29), udario pešaka (71), koji je od siline udarca odbačen u kanal pored puta.
Jedna osoba je povređena večeras kada je vozilo sletelo sa puta u šumu u Stalovu, na teritoriji opštine Priština. Na lice mesta odmah su izašle spasilačke ekipe, policija i Hitna pomoć.
Jemenski Huti saopštili su danas da su lansirali ukupno pet dronova ka dve pumpne stanice na važnom saudijskom naftovodu "Istok–Zapad", u oblasti glavnog grada Saudijske Arabije Rijada.
Velike vojne vežbe "Koalicija 2.0", koje se održavaju u Poljskoj, potvrđuju da Francuska i druge članice takozvane "Koalicije voljnih" ozbiljno razmatraju raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini, izjavila je danas portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Alis Rufo, ministarka-delegat u francuskom Ministarstvu oružanih snaga, potvrdila je da u Ukrajini postoji francuska vojna struktura koja se bavi obukom ukrajinskih vojnika, kao i održavanjem i popravkom vojne opreme.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.