Prema informacijama do kojih je došao britanski list Telegraf, prvi znaci primene ove taktike primećeni su još prošle godine, ali je njena upotreba poslednjih meseci naglo porasla. „Cela ruska vojska koristi tzv. trokut-taktiku“, rekao je Sergej Kuzan, predsednik ukrajinskog Centra za bezbednost i saradnju. „Mi to nazivamo strategijom iscrpljivanja.“
Iako ruska armija beleži velike gubitke (ukrajinski izvori navode da dnevno gubi preko 1.000 vojnika, kao i više od 1.100 tenkova i 2.500 oklopnih vozila od januara), Kremlj se oslanja na dva glavna resursa: stalni dotok ljudstva i sve veću proizvodnju dronova i planirajućih bombi.
Taj pristup, za sada, daje rezultate. Tokom 2023. Rusija je preuzela oko 3.885 kvadratnih kilometara teritorije, što je njen najveći napredak od početka rata 2022. godine. „Ovo je rat iscrpljivanja“, objašnjava Nik Rejnolds iz britanskog instituta RUSI. „Ta tri elementa zajedno stvaraju niz taktičkih i psiholoških dilema za ukrajinske branioce.“
Tri faze napada: iscrpljivanje, nadzor i uništavanje
Taktika počinje klasičnim kopnenim napadima, kojima se ukrajinske trupe prisiljavaju da zauzmu statične položaje, ograničavajući tako sopstveni manevar.
- Rusi koriste ogroman broj pešadijskih talasa, stalno napadaju naše položaje, s ciljem da nas iscrpe – i ljude i opremu - rekao je Kuzan.
- Na primer, kod Pokrovska, napadi dolaze na svaka dva sata. To je izuzetno iscrpljujuće za naše borce.
Foto: Tanjug/AP/Reuters/Prinscreen
Zatim sledi druga faza: dronovi, naročito FPV modeli (First Person View), nadleću linije fronta, ometaju kretanje i gađaju ranjive tačke. Zbog toga su ukrajinske jedinice često primorane da ostaju na mestu, oslanjajući se na rovove i kamuflažu kao zaštitu. „Dronovi ih fiksiraju u statičan položaj“, kaže Rejnolds.
Treći element su planirajuće bombe koje sa velike daljine uništavaju artiljerijske položaje, skladišta, utvrđenja i druge ključne ciljeve. „Tu nastaje najteža dilema“, ističe Rejnolds. „Oni koji ostanu u rovovima mogu biti pregaženi planirajućim bombama koje ih bukvalno zatrpavaju.“
Ukrajina između dve loše opcije
Ukrajinske trupe suočene su s izborom između ostanka na položajima pod pretnjom planirajućih bombi i pokušaja manevra, čime postaju laka meta za dronove. „Oni su istovremeno pod pritiskom kopnenih napada, artiljerije i dronova – naročito FPV i taktičkih bespilotnih letelica“, navodi Rejnolds.
Planirajuće bombe su ključni deo ruske taktike, zahvaljujući masovnoj proizvodnji. „Rusija drastično ubrzava proizvodnju FPV dronova i kliznih bombi kako rat odmiče“, izjavio je Džon Hardi iz Fonda za odbranu demokratije.
Prema proceni RUSI-ja, Rusija planira da ove godine proizvede oko 75.000 planirajućih bombi – što znači oko 205 dnevno.
Ukrajinska kontra-strategija: dinamična odbrana
Ukrajina odgovara „dinamičnom odbranom“ – čestim premeštanjem, udarnim zonama i klasičnom vatrenom podrškom kako bi usporila prodor ruske pešadije pre nego što dođe do lošije opremljenih jedinica na prvoj liniji. Takođe, Kijev sve više koristi sopstvene dronove i ubrzano povećava proizvodnju bespilotnih sistema.
- Ukrajinci su pokazali izuzetnu snalažljivost i inovaciju u odbrani od svih tipova ruskih napada -ocenjuje Hamis de Breton-Gordon, bivši britanski oficir. Ipak, dodaje da ruski napredak i dalje ostaje ograničen i spor.
- Rusi uspevaju da fiksiraju ukrajinske jedinice, ali ne mogu da izvedu odlučujući manevar.
Nedostaci u obučenosti i tehnici ostaju problem i za Moskvu. Na terenu se čak beleži upotreba motocikala i električnih trotineta kako bi se približili ukrajinskim linijama.
- Ukrajini je veoma teško da koncentrisano organizuje manevar, jer za to treba obuka i koordinacija - zaključuje de Breton-Gordon.
- Većinu boraca na prvoj liniji čine slabo obučeni regruti. Neki od njih ne znaju ni kako pravilno da očiste pušku.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je, nakon razgovora sa liderima više zemalja, došao do zaključka da su Sjedinjene Američke Države odigrale ključnu ulogu u pobedi nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.
Rusko Ministarstvo odbrane ističe da su ciljevi današnjeg sveopšteg napada na Ukrajinu bili preduzeća vojno-industrijskog kompleksa koja proizvode raketne komponente, elektroniku, eksplozive, gorivo za projektile, kao i bespilotne letelice.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da su ruske snage tokom prethodne noći izvele gotovo 300 napada dronovima i više od 70 raketnih udara na teritoriju Ukrajine, uključujući i balističke projektile. On je poručio da se „bez pravog i snažnog pritiska na ruski vrh, ova surovost ne može zaustaviti“.
Pred sve izvesniju rusku letnju ofanzivu, među vojnicima Oružanih snagaa Ukrajine (OSU) širi se osećaj iscrpljenosti i gubitka nade u skori kraj rata, što dodatno potkopava moral među trupama, objavio je britanski list Fajnenšel tajms.
Moskva i Moskovska oblast u Rusiji našle su se tokom noći pod jednim od najmasovnijih napada ukrajinskih bespilotnih letelica u poslednje vreme. Među pogođenim objektima našla se naftna baza "Volodarskaja", najveća u Moskovskoj oblasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron otvoreno je priznao da je jedan od ključnih temelja evropske industrijske konkurentnosti bio veoma jeftin gas iz Rusije, dok je drugi veliki oslonac - ogromno kinesko tržište za evropski izvoz - takođe nestao.
Ruski strateški sistem „Posejdon“ predstavlja potpuno drugačiju vrstu nuklearnog oružja: umesto da bojevu glavu do cilja prenosi kroz atmosferu poput interkontinentalne rakete, ovaj aparat putuje hiljadama kilometara ispod površine okeana, pogonjen sopstvenim nuklearnim reaktorom.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Estonija, članica NATO, trajno premešta svoje ključne borbene jedinice sa zapada zemlje na položaje bliže ruskoj granici i prelazi na novu strategiju "aktivne odbrane", prema kojoj bi vojska u slučaju sukoba trebalo da uđe u borbu odmah na istočnoj granici.
Rusija je razvila novu mlaznu verziju udarnog drona „Garpija“, a prvi javno dostupni snimci pokazuju da je uz letelicu razvijena i mobilna lansirna platforma koja omogućava dejstvo bez oslanjanja na stalne aerodrome ili specijalizovane baze.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapretio je Rusiji odgovorom ukoliko nastavi napade na mostove preko Dnjepra u Kijevu, poručivši da će posledice eskalacije osetiti i stanovništvo na ruskoj strani.
Ruska policija privela je oko 60 ljudi na odobrenom skupu Komunističke partije Ruske Federacije u Moskvi, nakon što su okupljeni počeli da uzvikuju parole „Dole car!“, „Za poštene izbore“ i „Sloboda političkim zatvorenicima“.
Američki predsednik Donald Tramp do 18. oktobra treba da odluči o primeni novih drastičnih ekonomskih mera prema Rusiji i najvećim kupcima ruskih energenata, dok američki ministar energetike Kris Rajt potvrđuje da Bela kuća trenutno procenjuje posledice takvog poteza.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je, nakon razgovora sa liderima više zemalja, došao do zaključka da su Sjedinjene Američke Države odigrale ključnu ulogu u pobedi nad fašizmom u Drugom svetskom ratu.
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" izjavio je sinoć na Informer TV da je njegovo najvažnije obećanje u kampanji da će, ukoliko dobije poverenje građana, završiti sa političkim delovanjem u školama i na fakultetima!
Fizički okršaj Mensura Ajdarpašića sa Veljkom Milićevićem šokirao je gledaoce, a kakav će biti epilog incidenta na poligonu saznaćete večeras od 21:30.
Sutra, 9. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, a ovaj dan u narodu prate zanimljivi običaji vezani za žene i devojačke želje za brak.
Kardiolozi Zdravstvenog centra u Loznici danas su dozvolili sebi mali predah za čestitke - za deset meseci rada angio-sale zbrinuto je 1.000 pacijenata iz Loznice, Šapca, Ljubovije, Krupnja, Malog Zvornika i okolnih mesta.
Republika Srbija građanima daje subvencije u visini do 5.000 evra za kupovinu novih električnih vozila, a rok za podnošenje zahteva je 1. decembar 2026. godine.
Suđenje Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću koji su optuženi da su bili organizatori kriminalne grupe koja se tereti za sedam ubistava, jedno silovanje, trgovinu drogom i oružjem nastavljeno je danas izvođenjem pisanih dokaza među kojima su zapisnici o prepoznavanju u policiji, iz kojih proizilazi da je I.S. jedina preživela žrtva klana prepoznao okrivljene Mijata Simeunovića, Miloša Lukića Selaka, Vojislava Đorđevića, Aleksu Dunjića i Aleksu Stošića kao otimičare.
U Zrenjaninu na magistrali, kod napuštene zgrade nekadašnje Pinove vile, večeras je oštrim predmetom izboden i teško povređen mladić čiji identitet za sada nije poznat.
Šverc pitona u Srbiji predstavlja ozbiljan deo ilegalne trgovine zaštićenim vrstama divljih životinja, gde naša zemlja uglavnom služi kao ključna tranzitna ruta za prebacivanje egzotičnih reptila, ptica i velikih mačaka iz Afrike i Azije ka Evropskoj uniji.
Policija u Bitolju uhapsila je 47-godišnjeg muškarca iz tog grada nakon što je, prema navodima policije, u porodičnom domu fizički napao više članova svoje porodice.
U blizini hotela Metropol, u strogom centru Beograda, oko 18.25 časova buknuo je požar u stambenoj zgradi. Gust crni dim i plamen koji kulja iz objekta uznemirili su stanare i brojne prolaznike u ovom delu grada.
Sajber napadi na više japanskih kompanija potencijalno su ugrozili podatke desetina miliona korisnika, dok japanske vlasti istražuju da li su incidenti međusobno povezani.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Novi film Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" privukao je veliku pažnju javnosti, a jedan od razloga je i njegovo trajanje od 4 sata i 9 minuta.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je bez dlake na jeziku govorila o svom životu, iskustvima i planovima za budućnost, kao i da će bez cenzure objaviti spisak ljubavnika.
Muzička zvezda Ejsep Roki napravio je pravi šou na večerašnjem koncertu u Beogradskoj areni, a Srbe je oduševio trenutak kada je pokazao srpsku zastavu!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.