Kolegijum Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, najvećeg tužilaštva u Srbiji, podržao je danas kandidaturu javnog tužioca Nikole Uskokovića za izbornog člana Visokog saveta tužilaštva.
Izbori za članove Saveta iz reda javnih tužilaca zakazani su za 23. decembar ove godine.
Uskoković je rukovodilac prvostepenog krivičnog odeljenja za opšti kriminal u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, koje se bavi najtežim krivičnim delima izvršenim na teritoriji glavnog grada, kao što su Teško ubistvo, Ubistvo, Silovanje, Otmica, Iznuda, Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, Nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i druga teška krivična dela.
Najpoznatiji medijski predmet u kojem je optužnicu zastupao Uskoković je slučaj “Ribnikar”, koji je po svim okolnostima tragičnog događaja jedan od najtežih predmeta ikad u srpskom pravosuđu.
Takođe je u toku prvog prvostepenog postupka zastupao optužnicu protiv okrivljenog Zorana Marjanovića, što je rezultiralo osuđujućom presudom kojom je Marjanoviću izečena maksimalna kazna zatvora od 40 godina, nakon čega mu je ponovo određen pritvor.
RADNA BIOGRAFIJA
Nikola Uskoković je rođen 1981. godine u Beogradu.
Nakon završenog Pravnog fakulteta, karijeru je gradio u pravosudnim institucijama.
Pripravnički staž obavio je u nekadašnjem Trećem opštinskom javnom tužilaštvu u Beogradu, u periodu od 2008. do 2010. godine.
Nakon položenog Pravosudnog ispita u aprilu 2010. godine, tokom iste godine, sve do februara 2011. godine radio je u Tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, gde je, u sklopu projekta ''Visiting Young Professionals" koji je organizovala Evropska komisija, bio angažovan u tužilačkom timu koji je zastupao optužnicu u prvom ponovljenom suđenju u istoriji tog suda, u postupku koji se vodio protiv okrivljenog Ramuša Haradinaja i drugih.
Po povratku u Republiku Srbiju u maju 2011. godine zasnovao je radni odnos u Višem sudu u Beogradu, gde je kao sudijski pomoćnik bio raspoređen u krivičnom vanpretresnom veću i sudskoj upravi, a od novembra 2013. godine raspoređen je u Posebno odeljenje Višeg suda u Beogradu kao sudijski pomoćnik u veću koje je postupalo u predmetima organizovanog kriminala i ratnih zločina.
U junu 2017. godine, preuzet je u Tužilaštvo za organizovani kriminal, gde je obavljao poslove savetnika – tužilačkog pomoćnika.
U decembru 2018. godine, izabran je za zamenika javnog tužioca u Trećem osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu, a odmah zatim premešten u Drugo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu, gde je obavljao funkciju do februara 2022. godine.
Od februara 2022. godine bio je upućen u Više javno tužilaštvo u Beogradu, gde je postupao u prvostepenom krivičnom odeljenju za opšti kriminal, a od septembra meseca 2022. godine obavljao je i poslove zamenika rukovodioca tog odeljenja.
Pored toga, od strane Glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određen je za kontakt tačku za brzu razmenu informacija sa policijom i osnovnim javnim tužilaštvima u predmetima u kojima su oštećena lica novinari, advokati i nosioci pravosudnih funkcija.
Od maja 2023. godine bio je raspoređen na mesto rukovodioca prvostepenog krivičnog odeljenja za opšti kriminal u kojem je postupao i kao javni tužilac i obrađivač predmeta.
Nakon isteka upućivanja u Više javno tužilaštvo u Beogradu u februaru 2024. godine nastavio je da postupa kao javni tužilac u Drugom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu, sve do juna meseca iste godine kada je stupio na funkciju u Više javno tužilaštvo u Beogradu, nakon okončanog postupka izbora.
Po stupanju na funkciju, odlukom Glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu ponovo je raspoređen na mesto rukovodioca prvostepenog krivičnog odeljenja za opšti kriminal u kojem postupa i kao obradjivač predmeta.
Član je Programskog saveta Pravosudne akademije i angažovan kao mentor za pripremu polaganja završnog ispita polaznika početke obuke i mentor za obuku polaznika početne obuke.
Govori engleski jezik i učesnik je brojnih seminara, kako u Republici Srbiji, tako i u inostranstvu.
Zagorka Dolovac i Branko Stamenković ostali su bez legitimiteta nakon što je većina članova Visokog saveta tužilaštva, šest od jedanaest, javno istupila protiv njihovog načina rada, odbivši da učestvuje u netransparentnom odlučivanju bez konsultacija sa strukom.
Odluka Komisije Visokog saveta tužilaštva kojom je poništeno obavezno uputstvo glavnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Nenada Stefanovića, nije samo skandalozna, već predstavlja direktno kršenje zakona od strane onih koji bi trebalo da ga štite.
Više javno tužilaštvo u Beogradu je Odeljenju za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu podovom njegove iznenadne promene dosadašnje prakse, uputilo dopis kojim je, kako saznajemo, sudije tog Odeljenja obavestilo da njihovo pravno stanovište u vezi sa kvalifikacijom krivičnog dela u prethodnom postupku smatra - neosnovanim, nepravilnim i nezakonitim, te je najavilo da će se na njihove odluke u vezi sa tim žaliti u zakonom propisanom postupku.
Povodom informacija koje su se pojavile u pojedinim medijima, a prema kojima su sve sudije Odeljenja za prethodni ostupak Višeg suda u Beogradu zauzele "pravni stav" u vezi sa kvalifikacijom određenog krivičnog dela, Više javno tužilaštvo u Beogradu izražava zabrinutost zbog promene prakse ovih sudija u proteklih nekoliko meseci.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zagorka Dolovac i Branko Stamenković ostali su bez legitimiteta nakon što je većina članova Visokog saveta tužilaštva, šest od jedanaest, javno istupila protiv njihovog načina rada, odbivši da učestvuje u netransparentnom odlučivanju bez konsultacija sa strukom.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.