Stefan Pavesi, odbornik u gradu Milano i saradnik poslanika evropskog parlamenta Silvije Sardone, sebe opisuje kao "patriotu" iz Lige, stranke desnog centra koja je deo italijanske vladajuće većine.
Naime, on je govorio je za "srpskiugao.rs", a mi ceo intervju prenosimo u celosti.
Pavesi kaže da su, prema njegovom uverenju, prioriteti „odbrana Italije i njenih granica” i podseća da je Liga, kako navodi, 1999. godine bila jedina koja je glasala protiv bombardovanja SRJ. Stefan Pavesi je i humanitarac, kao student je pokrenuo akcije pomoći progonjenim hrišćanima i tada se zainteresovao za pitanje Kosova i Metohije.
U razgovoru za „Srpski Ugao“, posebno se osvrće na proteste u Srbiji i njihovu pozadinu, na pitanje Kosova i Metohije, kao i na studentske blokade širom Evrope.
Malo je pojedinaca u svetu koji su spremni da otvoreno brane interese srpskog naroda. Kako ste Vi, kao mlad čovek, prepoznali da je priča o Kosovu i Metohiji važna i zašto ste poželeli da je prenesete i italijanskoj javnosti?
- Pre više od deset godina, kao univerzitetski studenti, osnovali smo grupu koja se bavila progonima hrišćana u svetu. Već te prve godine organizovali smo prikupljanje i slanje lekova, preko momaka koji su išli na teren na Kosovo i Metohiju. Mnoge stvari nam se nisu uklapale u narativ koji smo slušali, govorilo se da su Srbi ‘loši’, da su bombardovali druge i činili svašta, a opet je teritorija, ako je gledate bez velikih geopolitičkih interesa, oduzeta Srbiji. Počeli smo da proučavamo šta se zaista desilo. Italija je usko povezana s tim događajima upravo odavde su poletele bombe koje su gađale Beograd. Hteli smo da razumemo zašto je naš narod prihvatio tu odluku, zašto nije bilo velikih uličnih demonstracija protiv nje. Tada je krenuo i rat u Siriji i video sam sličan obrazac isti akteri, iste sile. Kosovo sam doživeo kao poslednju evropsku granicu, ako tamo više ne bude Srba i hrišćana, to je početak evropskog posrnuća - izjavio je Stefano Pavesi.
Tvrdite da se danas na (tzv.) Kosovu brani hrišćansko nasleđe, prizivate i istorijsko poređenje sa 1389. godinom. Kako to objašnjavate i šta je, po Vama, suština spora?
- Verujem da se na (tzv.) Kosovu danas brani hrišćanstvo, kao što je srpska vojska, u našoj istorijskoj svesti, stajala na braniku Evrope. Po mom viđenju, na (tzv.) Kosovu je primenjen model etničke zamene nekada su tu živeli Srbi, neki su proterani, a neki su ubijeni, a zatim su zamenjeni većinski albanskim, pretežno muslimanskim stanovništvom, kako bi se oslabili koreni Srbije. Da budem jasan: nemam ništa protiv Albanije ili albanskog naroda, govorim o posledicama političkih odluka koje su donosile velike sile. Zato smatram da je moralna obaveza štititi ljude, manastire i identitet. I zato ću ponoviti stav Lige: Italija ne treba da prizna (tzv.) Kosovo kao državu.”
Kako izgleda današnja politička scena Italije? Ko su, po Vama, „patriote”?
- Danas imamo vladu u kojoj u većini sede patriote. Situacija je na nivou vlade dobra. Ali imamo ogroman izazov sa migracijom, mnogi dolaze ovde, a pravosudni aparat često ne sprovodi deportovanja onih koji nemaju pravo boravka. Problem je i politička stigmatizacija, jer šta god predloži desni centar, automatski se proglašava „fašizmom”. Prošlo je sto godina od tog razdoblja, a ta etiketa se i dalje koristi kao štap za svaku raspravu i to je iscrpelo javnost.
Šta su problemi vezani za migracionu politiku?
- Prvo, nema dovoljno sporazuma o readmisiji. Jedan konkretan primer, nedostaju mehanizmi za efikasan povratak državljana Maroka iz severne Italije, deportacije se svode na izolovane slučajeve, dok je upravo ta grupa najbrojnija u prihvatnim centrima. Drugo, deo sudija potiče iz generacije formirane šezdesetih i sedamdesetih – sa ideološkim pogledom koji nije naš. Češće se insistira na „razumevanju” i integraciji nego na izvršenju presuda, do kojih često ni ne dođe. Naš zahtev državi je jasan – zatvoriti luke kada je potrebno, čuvati granice i odmah sprovoditi deportacije za one sa pravosnažnim odlukama.
Univerzitet u Milanu je bio blokiran, slično je pokušano i u Beču, a takve scene viđene su i u Srbiji. Šta se zapravo dešava i kako povezujete te proteste na evropskom nivou?
- Univerzitet postaje odskočna daska za politiku manjine, mesto za galamu i proteste, ne za studije. Blokira se nastava, hodnici, pa i zgrade institucija. Teme su promenljive – ekologija, Palestina, antikorupcija, ali obrazac je isti, zaustaviti vladinu agendu. Smatram da postoji evropski politički impuls da takvi nemiri buknu i gurnu zemlje u defanzivu kad blokirate ulice i univerzitete, primorate državu da se bavi krizom, a za to vreme „odozgo” prolazi politike koju pojedini faktori žele „zelene”, anti-državne, pro-migracione, bez ozbiljne javne debate - odgovorio je Pavesi i dodao:
- Pogoduje onima koji žele da zaustave jačanje desnog centra širom Evrope. Ako je javnost zaokupljena ratom Izrael – Palestina i ulicom, onda prolazi ekonomska i druge politike koje slabe nacionalne države. Zato mislim da su mnoge mobilizacije instrumentalizovane. Čak se postavlja pitanje, zašto se na tim marševima u Italiji retko vidi italijanska zastava, a često strane? To govori o krizi identiteta.
Šta mislite o protestima koji su se dešavali u Srbiji?
- To je pokušaj destabilizacije. Vidimo slične obrasce pritiska i na lidere kao što su Orban ili Meloni. Naravno, uvek ima iskrenog, spontanog nezadovoljstva, posebno kod mladih, ali upravo oni često pribegavaju nasilju usled nagomilanih tenzija. Ali kada se politički protest preko noći prelije u pokret mase, gotovo sigurno postoji finansijska i logistička podrška od spolja koja ga gura, a cilj je oslabliti vladu i zaustaviti kurs koji spoljnom faktoru ne odgovara - navodi on.
Zbog čega mislite da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio meta, šta mu konkretno stavljate u zaslugu?
- Vučić je pokušavao da normalizuje Balkan, nakon početka rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku razumeo je da je sledeća varnica moguća upravo na Balkanu i da bi to moglo prerasti u širi rat. Zato je tražio kanale i ka Evropi i ka Rusiji, da bude most, da se traži mir, što Evropa nije uradila. Organizovao je izbore, pobedio i politički upravljao tenzijama. Upravo zato verujem da je postao meta kampanja koje imaju za cilj da ga oslabe. Kada je pokušao da vodi tu politiku mostova, pritisci su porasili.
Foto: Pedja Milosavljević
Kakav je Vaš stav o (tzv.) Kosovu danas, posle 1999. godine?
- Moj stav je dosledan onome koji je Liga iznela 1999. godine. Italija ne treba da prizna Kosovo kao državu. To je pitanje međunarodnog prava i stabilnosti regiona. Kao partija, bićemo lobi koji će na tome insistirati. Podsećam opet: Liga je tada bila jedina koja je glasala protiv bombardovanja, to je naš kontinuitet.
Građanima u Srbiji je sada već u potpunosti jasno da nam pravosuđe radi pod uticajem iz inostranstva. Da li je to u Italiji slučaj?
- Razumem tu zabrinutost građana Srbije. I mi imamo problem kada deo pravosuđa iz ideoloških razloga usporava ili obesmišljava izvršenje zakona, naročito u oblasti imigracije. To je institucionalni jaz koji nužno proizvodi frustracije i kod građana i kod izvršne vlasti.
Da li su pod najezdama migranata Evropljani kulturološki ugroženi?
- U centralnim vestima na Italijanskoj nacionalnoj televiziji, objavljeno je istraživanje koje kaže da će „za 200 godina biti rođen poslednji Italijan”. Šta to praktično znači? Da postoji realan rizik da italijanska populacija postepeno nestane i bude zamenjena populacijama koje danas, tiho i uporno, povećavaju svoj udeo u Evropi. Evropa gubi i verske i nacionalne vrednosti, a bez njih integracija je sve teža. Zato smatram da su zemlje Balkana u prednosti – patriotizam i veza sa Bogom su snažniji, pa je teže „prevaspitati” ili potčiniti takva društva. Mogu da vas napadaju, ali teško vas menjaju iznutra. Ako evropske države ne vrate samopouzdanje i ne obnove natalitetne i integracione politike koje štite poredak, ugroženost će rasti. Uz religiju kao što je islam, koja je snažna i disciplinovana, postoji rizik da će nas, ako ostanemo slabog identiteta, vremenom potisnuti. Zato je važno braniti zemlju, identitet i tradiciju. To je jedini način da opstanemo kao narodi - rekao je Pavesi.
Kako danas vidite odnose Rima i Beograda?
- Vidim prostor za stabilnu saradnju. Ali baš zato tražimo čvrstu državnu liniju: kontrolu granica, efikasnu readmisiju, ozbiljnu demografsku politiku i nepriznavanje (tzv.) Kosova. To je okvir u kom i Italija i Srbija mogu da štite svoje interese i grade mir.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sumirao je nedelju za nama i tom prilikom na svom zvaničnom nalogu na Instagramu podelio video-snimak koji bi svi trebalo da vide.
Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, oglasio se putem svog zvaničnog Instagram naloga, potvrđujući da ne odstupa od stava da Srbija treba da bude suverena država, koja sama donosi odluke.
Dražen Živković, glavni i odgovorni urednik televizije PRVA za Crnu Goru i osnivač portala Borba napisao je kolumnu u kojoj otkriva kako se kroz medijski inženjering i demonizaciju predsednik Srbije Aleksandar Vučić pretvara u simbol koji treba fizički ukloniti, a ne politički poraziti.
Komentari na društvenim mrežama se samo nižu nakon što je predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić pojasnio ko su državljani Srbije koji su vraćeni sa tivatskog aerodroma.
Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije Crne Gore, uključio se u program Informer televizije i apelovao na predsednika Srbije Aleksandra Vučića da odloži dolazak u Crnu Goru.
Bezbednosno-informativna agencija (BIA) potvrdila je pisanje Informera i oglasila se zvaničnim saopštenjem u kom se ističe da je odlazak predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Crnu Goru događaj visokog rizika.
U ekskluzivnom intervjuu za Blumberg, predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić govorio je o strateškom partnerstvu sa Kinom, napretku Srbije na evropskom putu, velikim ekonomskim dostignućima, saradnji sa Sjedinjenim Državama i položaju zemlje u složenoj geopolitičkoj situaciji.
Politički cirkuzant Srđan Milivojević, koji se izgleda nedavno vratio sa neke egzotične destinacije, sudeći po njegovom preplanulom tenu, pojurio je na tajkunske medije, da u svom stilu vređa političke protivnike.
Posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića i pakistanskog premijera Šehbaza Šarifa Kini prošle nedelje privukle su veliku pažnju kineskih medija koji su izvestili da su susreti bili prožeti onim što je opisano kao "čelično prijateljstvo" Pekinga sa obe nacije, navodi se u analizi kineske agencije Sinhua.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sumirao je nedelju za nama i tom prilikom na svom zvaničnom nalogu na Instagramu podelio video-snimak koji bi svi trebalo da vide.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
U Hramu Svetog Save, među rekom ljudi koji su došli da isprate Pojas Presvete Bogorodice, našle su se i novinarke Informera Staša Koprivica i Jelena Rafailović.
U Splitskoj ulici u Mostaru sinoć se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je oštećen veći broj parkiranih vozila i saobraćajnih znakova, a prema nezvaničnim informacijama vozač je bio pod dejstvom alkohola.
Beograđanin je uhapšen nakon što je otkriveno da se u elektronskim cigaretama (vejpovima) koje je naručio i koje mu je dostavila kurirska služba nalazi psihoaktivna supstanca.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Leskovcu određeno je zadržavanje O.M. iz Bratmilovca zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Volodimir Zelenski, koji je odgovoran za dodeljivanje naziva "Heroji UPA" jednoj vojnoj jedinici, ne zaslužuje ovu nagradu i treba da je bude lišen, naglasila poljska poslanica Ana Brilka.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je vreme da se okonča rat, navodeći da, kako je rekao, "ruski vladar" želi da nastavi borbu zbog čega Ukrajina odgovara na napade.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Maslinovo ulje već vekovima zauzima posebno mesto u ishrani, ali poslednjih godina sve više pažnje privlači i zbog svojih benefita za negu kože i kose.
Dlake kućnih ljubimaca u automobilu mogu predstavljati pravi izazov za vlasnike pasa i mačaka. Ipak, uz nekoliko praktičnih trikova i malo vremena, unutrašnjost vozila može se brzo očistiti i vratiti u uredno stanje bez velikih troškova.
Do velikog koncerta Južnog vetra na stadionu Tašmajdan ostale su još samo tri nedelje, dok je do kraja pretprodaje karata ostalo svega sedam dana. Kako interesovanje publike iz Srbije i regiona ne prestaje da raste, organizatori su odlučili da dodatno podignu atmosferu pred spektakl koji mnogi već nazivaju istorijskim muzičkim događajem godine.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar