Profesor doktor Darko Tanasković kaže da ne iznenađuje što Vašingtonski sporazum Prištinu nije obavezao na bilo šta. BiH, navodi, ne bi opstala ukoliko bi Dejtonski sporazum, koji nije idealan, propao. Smatra i da do trajnog rešenja na Balkanu ne može doći ukoliko se granice ne budu promenile
Kako navodi, „oni ništa do sada nisu ispunili od onoga na šta su se obavezali" i naglašava da ove godine možemo očekivati da se Priština ponovo kandiduje za prijem u Unesko.
Poručuje da Dejtonski sporazum za sada nema alternativu iako nije idealan. Naglašava i da u daljoj perspektivi očekuje promenu granica na Balkanu.
Darko Tanasković je rekao da je pred nama Božić koji je najvažniji hrišćanski praznik, jer je reč o rođenju Isusa Hrista, ali da je najradosniji praznik Vaskrs.
- Između Božića i Vaskrsenja prelazi se jedan težak put, sve do Velikog četvrtka i Velikog petka kada su najtužniji dani i kada se sveće gase. Ako to prenesete na našu sudbinu, sudbinu našeg naroda i našu individualnu sudbinu u ovim godinama, ja mislim da je tu pouka kako treba imati taj ontološki optimizam - da treba verovati da će svakako doći bolji dani, a činiti sve ono što stvarno smatramo da je ispravno, a ne ono što činimo zato što mislimo da bi trebalo raditi iz nekog drugog razloga - poručuje Tanasković.
- Tako važi i za nas - mi moramo da se borimo i kao Srbija i kao sprski narod i kao pojedinci za ono u šta verujemo i siguran sam da će doći u tom smislu bolji dani - dodaje profesor.
Na pitanje kako Srbi dočekuju ovaj praznik i da li su ujedinjeni, Tanasković kaže da moramo priznati da nisu potpuno ujedinjeni.
- Ukoliko je sabornost jedna od najznačajnijih poruka svetosavlja, onda nju baš u potpunosti ne ispunjavamo i to u vezi sa nekim najznačajnijim pitanjima iz našeg naroda i naše sudbine - rekao je Tanasković.
O kandidaturi Prištine za UNESKO
Govoreći o mogućoj ponovnoj kandidaturi Prištine za prijem u Unesko, uprkos obavezi iz Vašingtonskog sporazuma da godinu dana neće aplicirati za članstvo u međunarodnim organizacijama, Tanasković kaže da „znamo svi da oni ništa do sada nisu ispunili od onoga na šta su se obavezali i što su potpisali, sem nešto manje značajno ukoliko bi bili naterani spolja pod nekim velikim pritiskom".
- Zato se ne treba ni iznenađivati što taj Vašingtonski sporazum, čija je sudbina sada prilično neizvesna, da bi njih obavezivao na bilo šta. Ja mislim da ukoliko budu imali unutrašnje snage, s obzirom na tu vanrednu političku situaciju u samoj Prištini, oni svakako imaju plan da pokušaju posle šest godina, od 2015. kada su prvi put pokušali da se domognu Uneska, zato što je to jedan od njihovih prioriteta - ističe Tansković.
Foto: mediacentar.rs
BALKAN JE PROBLEM SAM PO SEBI, prof Darko Tanasković o budućnosti regiona
To se može očekivati ove godine, naglašava Tanasković i dodaje da je i kosovska ministarka kulture to najavila.
Na pitanje da li je Prištini pobeda Bajdena dala vetar u leđa, Tanasković kaže da je njegova pobeda svima u regionu koji računaju da su neki američki saveznici i štićenici dala vetar u leđa.
- Koliko će se to pokazati realno to ćemo tek da vidimo. Međutim, mislim da mi u Srbiji imamo razloga za oprez i da moramo uložiti sve napore da i sa novom američkom administracijom, bez obzira na to što znamo odakle ona potiče, ali u međuvremenu se mnogo toga promenilo, ipak uspostavimo što bolje radne odnose - navodi Tanasković.
Dejton za sada nema alternativu
Posle Bajdenove pobede sve su jači zahtevi za revizijom Dejtonskog sporazuma. U jednom intervjuu Tanasković kaže da je možda snaga Dejtonskog sporazuma baš u tome što su sve tri strane nezadovoljne. Poziva se na Henrija Kisindžera da su najveći sporazumi upravo oni u kojima su sve strane jednako nezadovoljne.
- U situaciji u kojoj su zaista stavovi toliko suprotstavljeni, kao što je to slučaj sa Kosovom i Metohijom i Bosnom i Hercegovinom, jedino sporazum da su pođednako nezadovoljne sve strane može za izvesno vreme biti održiv - naglašava profesor.
Ističe da Dejtonski sporazum za sada nema alternativu.
- Bez obzira na to koliko ima zahteva sa poznatih strana da se on menja, jednostavno Bosna i Hrecegovina ne bi opstala ukoliko bi Dejtonski sporazum, koji nije idealan ali je takav kakav jeste, bio suštinski ugrožen, a stalno ga pomalo ugrožavaju - dodaje Tanasković.
Foto: Shuterstock
Odgovarajući na pitanje možemo li očekivati promene granica na Balkanu, Tanasković kaže da je to teško reći i vrlo nezahvalno.
- Meni se čini da do trajnog rešenja na Balkanu, u nekoj prilično maglovitoj budućnosti, ne može doći ukoliko se granice uspostavljene posle Drugog svetskog rata, a posle toga menjane na jedan prilično proizvoljan način i uvek na štetu jednog naroda, pre svega srpskog, a neki misle i na njihov račun, ne budu promenile na način koji će obezbediti trajniju stabilnost. Ja u daljoj perspektivi očekujem promenu granica na Balkanu - poručuje Tanasković.
Predsednik Demokratske stranke Srbije DSS Miloš Jovanović ponovio je danas da se zalaže za vraćanje vojnog roka od najmanje šest meseci jer to, kako ističe, znači očuvanje bezbednosti zemlje, a ne nove ratove
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Demokratske stranke Srbije DSS Miloš Jovanović ponovio je danas da se zalaže za vraćanje vojnog roka od najmanje šest meseci jer to, kako ističe, znači očuvanje bezbednosti zemlje, a ne nove ratove
Rusija bi zahvaljujući naglom rastu proizvodnje i stotinama novih nalazišta mogla da dodatno učvrsti položaj među najvećim svetskim proizvođačima zlata, a prema zvaničnim procenama Moskve ove godine bi mogla da dostigne čak 500 tona.
Starija žena iz Štutgarta postala je žrtva dobro organizovane prevare nakon što su je nepoznate osobe telefonom uverile da je njen sin teško bolestan. Verujući da mu je neophodno hitno lečenje, predala je zlato procenjene vrednosti od oko 290.000 evra i tako izgubila sve.
Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici Odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte, koja podrazumeva dodatno smanjenje akciza za ukupno 20 odsto.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je današnjim potpisivanjem Memoranduma o razumevanju sa premijerom Rumunije Ilieom Boložanom napravljen važan korak ka realizaciji projekta gradnje RHE Đerdap 3, najvećeg energetskog projekta koji Srbija razvija.
Građani Smedereva uznemireni su nakon što se društvenim mrežama proširilo upozorenje o starijem muškarcu koji, prema navodima očevidaca, u crnoj "škodi" sumnjivo prilazi deci i doziva ih!
Beogradska policija uhapsila je Natašu M. zbog sumnje da je "mrtva" pijana pretukla majku Milevu, nakon čega ju je vukla za kosu i pretila da će je ubiti, a onda nahuškala francuskkog buldoga da izujeda nesrećnu ženu. Nataša M. je saslušana, i predloženo je da joj se odredi pritvor.
Pred Posebnim odeljenjem za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu danas je doneta i javno objavljena presuda u velikom predmetu protiv pripadnika ozloglašenog Balkanskog kartela. Optuženi Slobodan Kostovski, Nikola Stojadinović, Nebojša Subin i Bojan Kopitović oglašeni su krivim za ilegalnu trgovinu više od dve tone kokaina koji je zaplenjen 24. avgusta 2024. godine na Atlantskom okeanu.
Iran je saopštio da je Ormuski moreuz nepovrediva "crvena linija", upozoravajući da bi, ukoliko američki predsednik Donald Tramp sprovede pretnju i napadne iransku infrastrukturu, Iran uzvratio napadima na svu infrastrukturu širom regiona Persijskog zaliva.
Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan izjavio je danas da Turska poziva sve strane da ne dozvole širenje rata u Ukrajini na Crno more, jer bi to predstavljalo ozbiljnu pretnju regionalnoj bezbednosti.
Kina prvi put uživa povoljniji međunarodni imidž od Sjedinjenih Američkih Država u većini zemalja obuhvaćenih istraživanjem američkog istraživačkog centra Pju.
Saznajte dva jednostavna načina da osušite kajsije bez korišćenja sušare i napravite ukusno domaće suvo voće koje možete čuvati i uživati u njemu tokom cele godine.
Viber ne obaveštava korisnike kada ih neko blokira, ali postoje jasni znakovi koji mogu otkriti da više niste u mogućnosti da komunicirate sa određenom osobom.
Loren Vol iz Sjedinjenih Američkih Država našla se u centru pažnje na društvenim mrežama nakon što je tokom leta odlučila da pojede obrok koji je pripremila kod kuće.
Pevačica Anastasije Ražnatović i fudbaler Nemanje Gudelja juče su dobili sina Ilijana, koji je uneo radost u njihov dom u Sevilji, koji je lukuzan i izgleda poput domova iz časopisa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.