Izjavom da je agresija na Jugoslaviju 1999. bila potrebna jer je trebalo sprečiti humanitarnu katastrofu i genocid na Kosovu, nemački ambasador u Srbiji Tomas Šib pokušao je da prikrije sve ono što je Nemačka Srbiji učinila u Prvom i Drugom svetskom ratu. Ona, zapravo, govori o tome kako Nemci Srbe doživljavaju kao naciju
Izjava ambasadora Šiba samo je vrh ledenog brega u odnosu na ono šta nemačka politika misli o srpskom narodu, komentariše Šibovu izjavu nekadašnji jugoslovenski ambasador i predsednik Srpskog diplomatskog kluba Milisav Paić.
Prema njegovim rečima, najružnije je to što izjava nemačkog ambasadora dolazi u vreme kada se obeležava godišnjica nemačkog napada na Jugoslaviju u Drugom svetskom ratu.
Šta u stvari Nemci misle o Srbima
Događaje iz devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije, Nemačka je iskoristila kako bi se skrenula pažnja sa onoga što je Nemačka uradila u Prvom i Drugom svetskom ratu, kao i sa genocida nad Jevrejima, Slovenima i Romima koje je počinila, dodaje Pajić.
- Oni su od Miloševića napravili većeg zločinca od Hitlera. To je za Nemačku dobro došlo jer ona sada, kao „denacifikovana" zemlja deli moralne lekcije drugima o tome kako drugi treba da postupaju. Nemačka je prema bivšoj Jugoslaviji imala selektivan odnos - sve vreme je isticala Sloveniju i Hrvatsku kao proevropske, a sve što je izvan toga, bile su nazadne, proruski, proturski delovi Jugoslavije koji kulturno ne pripadaju srednjeevropskom miljeu i civilizaciji - kaže Pajić.
Radi se o rasističkom odnosu prema Srbiji koji se nikada nije promenio, smatra Pajić.
- Za njih mi ostajemo faktor koji je teritorijalno vrlo važan, ali kao nacija, mi uživamo drugorazredni položaj. To u najmanju ruku govori o jednom diplomatskom neukusu i bahatosti nemačke strane. Mislim da bi u tom smislu naše ministarstvo spoljnih poslova trebalo da uputi zvaničnu notu. Šta će Nemci da urade? Ne verujem da će to da ih previše da kosne jer je to nemačka zvanična politika - kaže naš sagovornik.
Dvoličnost izjava nemačkog ambasadora
Dajući izjavu o agresiji na SRJ, ambasador Šib je svoju prvu izjavu u kojoj se izvinjava za nemačke zločine nad Srbima tokom Drugog svetskog rata učinio dvoličnom, smatra dugogodišnji dopisnik srpskih medija iz Nemačke Miroslav Stojanović.
- U prvoj izjavi, gde je podsetio je da je napad na Beograd bio samo početak zločina i da on, kao ambasador Nemačke oseća iskrenu potrebu da oda počast žrtvama. Da je tu stao i da je u to uključio i ono što se dogodilo 1999, njegovo žaljenje bilo bi zaista iskreno. Dvolično je, međutim, zato što on u drugoj izjavi opravdava ono što se opravdati ne može - da Nemci treći put u jednom veku bombarduju Srbiju - u Prvom i Drugom svetskom ratu i 1999. - navodi Stojanović.
Foto: Fotoilustracija
Nemačka je u agresiji na Jugoslaviju 1999. učestvovala, ne samo bez mandata saveta bezbednosti UN, već i mimo nemačkog ustava, podseća Stojanović. Osnovni zakon, kako se nemački ustav naziva, zabranjuje angažovanje nemačkih trupa van teritorije Nemačke i NATO.
Teza da je Nemačka učestvovala u agresiji na Jugoslaviju kako bi sprečila genocid teško je branjiva, a Stojanović podseća i na to da je tadašnji nemački šef diplomatije Joška Fišer morao da se izvinjava jevrejskoj zajednici u Nemačkoj kada je događaje na Kosovu i Metohiji uporedio sa Aušvicom.
- Porediti ono što se dogodilo u Aušvicu sa onim što se nije dogodilo na Kosovu bilo je nedopustivo. Nemačka, koja je prvi put posle Drugog svetskog rata, 1999. učestvovala u nekoj agresiji, ima potrebu da se pravda, ali opravdati se ne može - ističe Stojanović.
Nemačka je, prema rečima našeg sagovornika, veoma srčano učestvovala u stvaranju nezavisnog Kosova i i dalje rigorozno istrajava u stavu da Srbija po svaku cenu treba da prizna otimanje sopstvene teritorije i da da saglasnost za suverenitet i nezavisnost Kosova.
Iz Nemačke je i potekla ideja da se srpsko-albanski konflikt rešava po principu „dve Nemačke" - na taj način, Srbija ne bi morala da formalno prizna kosovsku nezavisnost, ali ne bi sprečavala učlanjenje Prištine u međunarodne organizacije, pre svega u UN.
- U tom kontekstu trebalo bi tumačiti i ovo, vrlo energično zastupanje teze da se pravdaju zločini koji se ne mogu opravdati - zaključuje Stojanović.
Ako bi se delegacije Beograda i Prištine na najvišem nivou sastale tokom septembra u Parizu, u prisustvu francuskog predsednika Emanuela Makrona i predstavnika SAD i Rusije to bi bila promena formata dijaloga i potvrda da se priča vraća u SB Ujedinjene nacije gde joj je i mesto
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ako bi se delegacije Beograda i Prištine na najvišem nivou sastale tokom septembra u Parizu, u prisustvu francuskog predsednika Emanuela Makrona i predstavnika SAD i Rusije to bi bila promena formata dijaloga i potvrda da se priča vraća u SB Ujedinjene nacije gde joj je i mesto
Italijanski novinar Tomas Fazi ocenio je da Evropsku uniju čeka potpuni krah, komentarišući najavu Ursule fon der Lajen da uskoro počinju suštinski pregovori o članstvu Ukrajine i Moldavije u EU.
Rusija je poručila da njeni odbrambeni sistemi i taktičko nuklearno oružje raspoređeni u Belorusiji predstavljaju protivtežu Ukrajini i NATO snagama u susednim zemljama, čime je Moskva još jednom jasno stavila do znanja da zapadni pravac smatra jednom od najosetljivijih tačaka svoje bezbednosti.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam kakav je to javni blam doživeo revolucionar u pokušaju Savo Manojlović, gde voli da sedi advokat blokader Božo Prelević, čime se u slobodno vreme bavi glumac blokader Tika Stanić, na koji način se opušta penzionisani policijski general-pukovnik Goran Radosavljević Guri…
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Srpska pravoslavna crkva samo u izuzetno retkim slučajevima pomera proslavljanje Đurđevdana. Takva situacija dogodila se 1983. godine, a prema crkvenom kalendaru ponoviće se i 2078.
Banka Poštanska štedionica upozorila je korisnike na pojačanu aktivnost prevaranata koji putem imejla i aplikacija, poput "WhatsApp-a", pokušavaju da dođu do ličnih i finansijskih podataka građana.
Dok istraga ubistva Stanislava R. (39) iz paraćinskog naselja Staro selo i dalje traje, meštani spekulišu da nesrećni čovek možda uopšte nije bio meta osumnjičenog Bojana P. već da je stradao pokušavajući da spreči krvoproliće.
Alija Balijagić, koji je pravosnažno osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva Jovana (60) i Milenke Madžgalj (69), u bjelopoljskom selu Sokolac, nalazi se u istražnom zatvoru u Spužu, a prema nezvaničnim saznanjima, on je zbog bezbednosne procene izolovan od drugih zatvorenika.
Ljubo Milović, crnogorki odbegli policajac, krajem jula 2020. godine poručivao je preko Skaj aplikacije šefovima kavačkog klana "da im je odobreno da ubijaju, ali da to pre izbora to čine samo ako moraju, a da nakon 30. avgusta 'deru'".
Iranski mediji objavili su satelitske snimke koji, prema njihovim tvrdnjama, prikazuju posledice preciznih udara na američke radarske sisteme i rezervoare za gorivo u Bahreinu i Kuvajtu.
Protesti u Iranu su izbili ispred zgrade Ministarstva spoljnih poslova u Tehranu, gde su demonstranti uputili kritike šefu iranske diplomatije Abasu Aragčiju.
Nekada živo ribarsko selo Hautuvan u Kini danas je potpuno napušteno, a njegove kuće, ulice i kameni zidovi polako nestaju pod gustom vegetacijom koja ih je preplavila.
Potpisivanjem ugovora vrednog 20 miliona dinara, Ministarstvo kulture je kroz ovogodišnji konkurs "Gradovi u fokusu 2026" omogućilo Apatinu izgradnju kompletnih instalacija i završne građevinsko-arhitektonske radove na Kući "Turski", odnosno budućem apatinskom muzeju.
Glumica Ivana Dudić ozbiljno je zabrinula sve svoje pratioce na društvenim mrežama kada je objavila fotografiju na kojoj se jasno vide jezive modrice i ogrebotine po celom licu.
Topli letnji dani donose više boravka na otvorenom i zajedničkih aktivnosti sa kućnim ljubimcima, ali visoke temperature mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za pse.
Tokom večernjeg izlaska sa suprugom Kanjeom Vestom u Tbilisiju, Bjanka Censori pojavila se u veoma izazovnoj kombinaciji koja je izazvala brojne komentare.
Pevačica Stanojka Mitrović Ćana otvorila je veliki solistički koncert na Tašmajdanu na spektakularan način - ulaskom u kabrio oldtajmeru koji je odmah podigao publiku na noge.
Aktuelni učesnici "Elite" Mina Vrbaški i Viktor Gagić obnovili su svoju vezu posle svih problema koje su imali, a sada su progovorili o njihovom odnosu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.