Ako bi se delegacije Beograda i Prištine na najvišem nivou sastale tokom septembra u Parizu, u prisustvu francuskog predsednika Emanuela Makrona i predstavnika SAD i Rusije to bi bila promena formata dijaloga i potvrda da se priča vraća u SB Ujedinjene nacije gde joj je i mesto
Zoran Milivojević, diplomata u penziji, tako komentariše za Sputnjik spekulacije albanskih medija da se priprema pariski susret Beograda i Prištine za jesen.
Dakle, kako kaže Milivojević, kosovski problem bi u slučaju uključivanja Moskve i Vašingtona bio vraćen na globalni plan i na platformu međunarodnog prava i Rezolucije 1244, jer učešće Rusije samo to može da znači.
- Ujedno, to bi bila potvrda da je sazrelo uverenje da ovo pitanje ne može da se reši bez Rusije. Pritom, ne radi se ni o kakvom lobiranju Rusije da se bilo šta vrati pod okrilje UN-a, jer jednostavno Rusija je tu. Drugim rečima, činjenica je i sada da se ovo pitanje može rešiti samo na nivou SB UN - naglašava naš sagovornik.
Uključivanje Rusije u dijalog - povratak kosovskog pitanja u UN
Uključivanje Rusije bi značilo i promenu kod zapadnih centra, odnosno, to bi bio signal da su shvatili da se pitanje Kosova i Metohije ne može rešiti preko kolena.
- Prošlo je mnogo vremena i državnost Kosova nije se potvrdila, a pregovori kojima posreduje EU nisu dali rezultat i nisu bili uspešni. Jedino realno je da, ako žele ovo pitanje da reše, dođu na nivo gde je to jedino moguće, a to je uz učešće Rusije i uvažavanje pozicije Srbije - objašnjava on.
Milivojević je saglasan da bi ovakav obrt bio veliko iznenađenje, ali ne misli da je pomenuti termin preuranjen, štaviše, veruje da je do toga trebalo i ranije da dođe s obzirom da 20 godina nema pomaka po ovom pitanju. Milivojević u ovoj priči ističe i ulogu Francuske.
Uloga Francuske i odsustvo Nemačke
Naš sagovornik kaže da nije neobično što se predsednik francuske Makron pojavljuje kao osoba koja učestvuje u ovome, a ne Nemačka i Angela Merkel, jer on ima ambicije da Francusku vrati na globalnu scenu posebno pošto je Velika Britanija izašla iz EU, a čekaju ga i izbori.
- Francuska ne želi da bude u senci Nemačke i nije isključeno da se Pariz pojavi i kao neki faktor u posredovanju ali na onim osnovama koje su realne, što bi dovelo do nekog rešenja uz učešće globalnih igrača na čelu sa Rusijom - objašnjava Milivojević.
Na pitanje, zašto nema Nemačke na eventualnom pariskom susretu, sagovornik Sputnjika objašnjava:
- Za konačno rešenje Nemačka nije ni potrebna, već SB UN. Nemačka može da učestvuje sa pozicije EU ali ako se traži rešenje na osnovu Rezolucije 12 44 SB onda su tu relevantne stalne članice. S druge strane, Nemačka ima tvrd stav i ne nudi kompromis, a ako se želi doći do kompromisa, stav Srbije mora da bude uvažen. Prema tome tu nema onih koji ne prihvataju real-politiku."
Razlikovati pregovore od implementacije dogovora
Politikolog Dragomir Anđelković kaže da treba razlikovati pregovore od implementacije potencijalnog dogovora.
- Pregovori mogu da budu pod pokroviteljstvom EU ali implementacija je nemoguća bez Ujedinjenih nacija. Znači, kako kod bilo, Rusija i kad nije prisutna na pregovorima, ona donosi odluku na samom kraju, jer bez njene saglasnosti nema ni implementacije bilo kakvog dogovora - napominje Anđelković.
Naš sagovornik smatra da, ukoliko bi se Rusuja zaista uključila u oregovore to bi bilo i funkcionalnije, jer je dobro da onaj od koga zavisi ishod bude deo i samog procesa.
- Za Srbiju je to takođe dobro jer bismo imali bolji tretman, pošto Rusija ima fer odnos sa nama. S toga mislim da je za nas to dobro rešenje, a sasvim je drugo pitanje da li je Zapad stvarno spreman na tako nešto jer do sada on nisu bili spremni da se dođe do bilo kakvog rešenja. Sve što su činili bilo je u funkciji sabotiranja procesa pregovora puštajući Albance da se ponašaju nekonstruktivno - primećuje Anđelković.
S druge strane, ako Zapad zaista pokaže spremnost da uključi i Rusiju, to bi značilo da su stvarno odlučili da dođu do nekog rešenja. To, dodaje naš sagovornik, ne bi moralo da znači i kraj pregovora koje vodi EU jer bi ona mogla da nastavi da vodi pregovore dok bi se Rusija i Amerika dodatno uključile.
Podsećanja radi, nezvaničnu vest o ovakvom formatu susreta u Parizu je objavio Albanian post, napominjući da bi ovo bio drugi susret tzv premijera Kosova Aljbina Kurtija i srpskog predsednika Aleksandra Vučića posle berlinskih razgovora. Kako portal navodi, očekuje se da glavne teme u Parizu budu formiranje Zajednice srpskih opština i otkrivanje masovnih grobnica gde su sahranjeni Albanci.
Ginter Felinger, NATO lobista i čovek koji je otvoreno podržao "Studentsku listu", ponovo je pozvao na ukidanje spomenika maloj Milici Rakić u Beogradu.
Čuveni francuski političar Žan-Len Lakapel i dugogodišnji iskreni prijatelj Srbije i srpskog naroda, oglasio se povodom dešavanja u Srbiji i uputio snažnu podršku redakciji Informer TV, oštro osuđujući brzu odmazdu i progon koji se sprovodi nad novinarima naše televizije.
Večeras u 33. epizodi Exatlona rastu nove tenzije na poligonu, a u taboru Plavog tima došlo je do novog sukoba između Dragomira Radojevića i Maje Jovanović.
Večeras će se mnogi u Srbiji maskirati u veštice, vampire i duhove, jer obeležavaju Noć veštica, proslavu zla, koja u našoj zemlji, nažalost, postaje sve popularnija.
Istraživanje sprovedeno među 8.000 vozača pokazuje da je gotovo trećina vozača polovnih automobila u Evropi kupila vozilo sa vraćenom kilometražom ili poznaje nekoga ko je kilometražu vratio.
Policiјa u Bačkoј Palanci identifikovala јe tri maloletnika koјi su se tokom proteklih deset dana prerušavali u časne sestre i plašili građane, među koјima јe bilo i dece.
Više javno tužilaštvo u Pančevu saopštilo je da preduzima hitne mere i radnje povodom incidenta ispred Mašinske škole "Pančevo" 30. oktobra oko 17 časova, kada je napadnut šesnaestogodišnji učenik te škole.
Policija je tokom pojačanih kontrola i racija sprovedenih prethodne večeri širom Crne Gore kontrolisala više od 1.500 osoba, među kojima 55 operativno interesantnih lica, a uhapšeno je šest osoba.
Na magistralnom putu između Užica i Zlatibora, u Surduku tokom prepodneva, došlo je saobraćajne nezgode u kojoj je jedan automobil završio van kolovoza.
Mađarski premijer Peter Mađar najavio je da će 4. novembra javnosti biti otvoreni dosijei nekadašnje tajne policije iz perioda komunističke vlasti od 1945. do 1989. godine.
Rumunska vojska podigla je četiri borbena aviona F-16 i vojni helikopter IAR-330 SOKAT nakon što su dva neidentifikovana drona iz pravca Moldavije neovlašćeno ušla u vazdušni prostor zemlje, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Kada je reč o omiljenim seksualnim položajima, rezultati jedne ankete pokazali su da se pripadnici različitih generacija slažu više nego što bi se očekivalo. Reč je o psećoj pozi.
OpenAI je unapredio svoju ekstenziju ChatGPT za pregledač Hrom, omogućivši joj pristup otvorenim karticama kako bi korisnicima pružala preciznije i personalizovanije odgovore.
Voditelj Voja Nedeljković prisetio se jedne od brojnih anegdota iz višegodišnje saradnje sa pokojnim Sašom Popovićem, a otkrio je i kako je izgledala njihova šala tokom pregovora o honoraru.
Muzičar Igor Lazić Nigor oglasio se povodom 27 godina od smrti velikog prijatelja i člana grupe Montenigers Nebojše Saveljića Neba, koji je tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći.
Muzičar Miroljub Aranđelović Kemiš danas uživa u skladnom braku sa pevačicom Zoricom Brunclik, međutim, malo ko zna da poznati harmonikaš, pored braka sa Vesnom Zmijanac, iza sebe ima još jedan brak u kom se rodila njegova najstarija ćerka.
Ljubavni život Miše Kovača obeležile su tri velike ljubavi, tri braka, porodične tragedije i bolni rastanci, a nakon smrti sina Edija, pevač je prošao kroz najteži period života, tokom kojeg je čak pokušao da sebi oduzme život.
Komentari