Strani mediji još jednom su pohvalili uspeh naše zemlje, predsednika Aleksandra Vučića, a pre svega nabavku vakcina, kao i stopu vakcinacije u Srbiji.
Američki Njuzvik piše da je Srbija "za razliku od zemalja EU na pandemiju reagovala na vreme".
Tekst prenosimo u celosti:
Kovid-19 je izazvao tektonske poremećaje koji će neminovno uticati na međunarodni poredak. Razarajuća pandemija uvela je EU u najtežu krizu od Drugog svetskog rata i za njeno prevazilaženje neophodna je hitna konsolidacija, reorganizacija, ogroman napor i zajednički odgovor na globalnu katastrofu. Proizvodnja i nabavka vakcina, s jedne, i njena distribucija sa druge strane, reflektovale su snagu i uticaj zemalja na međunarodnoj pozornici, pa su se tako, za razliku od EU, kao najvažniji globalni akteri pokazali SAD, Britanija, Kina i Rusija.
Ni godinu dana od pandemije izazvane virusom korona nema odgovora na brojna pitanja. Gde i kako je virus nastao, da li je veštački ili prirodni? Kako i zašto su zatajile obaveštajne službe SAD i EU u anticipiranju ove krize? Ono što je nesporno i evidentno jeste da je ceo svet bio potpuno nespreman i neorganizovan za ono što je usledilo. Pandemija je pokazala koliko su ranjive međunarodne institucije. Čak su i društva koja su doprinela industrijalizaciji i neverovatnom razvoju nauke i tehnologije pokazala nedovoljnu sposobnost da se nose sa globalnim promenama. Kriza sa vakcinama izbacila je na površinu sve manjkavosti institucija EU. Pandemija je učinila EU politički vrlo ranjivom, što je dovelo do gubitka njene tzv. meke moći.
Za razliku od zemalja EU Srbija je reagovala na vreme. Zahvaljujući veštoj i pametnoj politici, velikom angažovanju i ličnim kontaktima predsednik Vučić je uspeo da obezbedi dovoljne količine vakcina, što je omogućilo da Srbija može brzo i efikasno da sprovodi vakcinaciju. To je svrstalo među najbolje zemlje sveta po broju vakcinisanih građana. Predsednik Srbije je pokazao veliku solidarnost sa susedima donirajući im preko potrebne doze vakcina i omogućivši stranim državljanima da se vakcinišu u Srbiji. Sve ovo dovelo je do toga da o uspehu Srbiji afirmativno pišu i izveštavaju najugledniji mediji u svetu.
Ekonomske reforme, infrastrukturni projekti, priliv direktnih stranih investicija, rast BDP, dobrosusedski odnosi, očuvanje mira i partnerstvo i saradnja sa najrazvijenijim i najmoćnijim zemljama poslednjih godina svedoče da je Srbija ključna zemlja i faktor stabilnosti i prosperiteta regiona.
Foto: Printscreen Newsweek
Još jedan primer uspešnog liderstva u regionu je "Mini Šengen" - najvažniji projekat od razbijanja Jugoslavije koji je inicirao predsednik Srbije, aktiviran je potpisivanjem sporazuma između lidera Srbije, Albanije i Severne Makedonije 10. oktobra 2019. u Novom Sadu. Poziv da se priključe „Mini Šengenu“ upućen je Crnoj Gori, Kosovu i BiH. Suština "Mini Šengena" je u tome da se maksimalno iskoristi ekonomski potencijal svih zemalja, privuče što više stranih investicija, poveća proizvodnja i izvoz kroz slobodan protok ljudi, robe, kapitala i usluga, kao i da se svim građanima stvore uslovi za boravak i rad u drugoj zemlji. Potpisivanjem sporazuma u Vašingtonu 4. septembra prošle godine, Kosovo je odlučilo da se priključi ovoj inicijativi, dok BiH i Crna Gora još uvek nisu donele takvu odluku.
Privredna komora Srbije i njen predsednik Marko Čadež formirali su čvrst okvir za realizaciju projekta "Malog Šengena" građenjem partnerstva s privrednim komorama Kosova, Albanije, Crne Gore, Makedonije, BiH, Hrvatske i Slovenije. Relacije između privrednih komora zemalja regiona pokazuju da poslovni interesi ne poznaju granice i da saradnja može biti dobra čak i onda kad politički odnosi između država nisu najbolji. Neophodno je da se nastavi sa snažnom podrškom i punom realizacijom projekta "Mini Šengen".
Foto: Printscreen Newsweek
Briselski zvaničnici, međutim, nisu svesni činjenice da Evropa nikada neće biti celovita, jaka i bezbedna sve dok ceo Balkan ne bude uključen u glavne evropske tokove. Obećanje iz Soluna 2003. da će sve države Zapadnog Balkana postati deo EU ostalo je neispunjeno do dan-danas. Zaustavljajući proces proširenja EU je na Zapadnom Balkanu svesno otvorila prostor za upliv i jače delovanje Kine, Rusije, Turske i pojedinih zemalja Zaliva. Ne razumeju evropske birokrate da bez uticajne i homogene EU nema evropske politike na Balkanu.
Umesto da predstavlja prvu liniju odbrane od Rusije, Nemačka je direktno omogućila Rusiji da nesmetano pomaže populističke režime u državama EU i Zapadnog Balkana čime se indirektno radi na dezintegraciji i destabilizaciji Evrope. EU više nije čuvar evropskih sloboda i vrednosti. SAD su danas jedini garant opstanka EU.
EU ne uspeva da se politički konsoliduje već dve decenije. NJena monolitnost postoji samo na papiru. Evropski savet je blokiran zbog nemogućnosti da se postigne konsenzus o svemu što zadire u ruske i kineske strateške interese: sankcije ruskoj i kineskoj političkoj i poslovnoj garnituri, migrantska kriza, Gruzija, Ukrajina, Belorusija, energetika, propaganda, industrijska, ekonomska i vojna špijunaža, korupcija... EU je ostala bez zajedničke spoljne i bezbednosne politike. Plima malignog ruskog i kineskog uticaja preti jedinstvu, demokratiji i miru Evropske unije.
Foto: Printscreen Newsweek
Odnosi EU i Kine postali su najozbiljnija pretnja opstanku evropske civilizacije . Slabost i inferiornost EU u tim odnosima ozbiljnija su pretnja čak i od pandemije. Kina i Rusija su godinama sofisticiranom propagandom podržavali populiste širom evropskih država što je dodatno doprinelo slomu demokratije.
EU u ovom trenutku nije u stanju i ne sme da preuzme politički i ekonomski rizik i preispita odnose s Kinom. Najveći strateški porazi EU još od njenog nastanka su prodaja evropskih luka Kinezima i investicije u infrastrukturu.
EU je zapala u duboku moralnu i političku krizu između ostalog i zbog korupcije evropskih političara, medija, intelektualaca, koji su svesno okretali glavu i bežali od istine da su Evropa i njen sistem vrednosti ozbiljno napadnuti i ugroženi.
Za novu američku administraciju Zapadni Balkan je jedan od prioriteta jer je tačka preseka opasnih i toksičnih uticaja koji razaraju ceo zapadni svet. U ovim okolnostima neophodno je veće angažovanje SAD na način da se maksimalno ubrza proces evrointegracija i da svih šest zemalja regiona postanu deo EU. Vreme je pokazalo da je uspešna i efikasna samo ona politika međunarodne zajednice u Evropi i na Balkanu iza koje su čvrsto stajale SAD.
Američka agencija AP piše danas da je Srbija najavila da će započeti pakovanje, a kasnije i proizvodnju ruske vakcine protiv korona virusa "Sputnjik V", čime će postati prva država u Evropi, van Rusije i Belorusije, koja će započeti proizvodnju te vakcine
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američka agencija AP piše danas da je Srbija najavila da će započeti pakovanje, a kasnije i proizvodnju ruske vakcine protiv korona virusa "Sputnjik V", čime će postati prva država u Evropi, van Rusije i Belorusije, koja će započeti proizvodnju te vakcine
Blokderska NVO ''CRTA'' objavila je da sutra predstavlja, verovali ili ne, izveštaj o dosadašnjem toku kampanje. Jasno je reč o još jednoj blokaderskoj obmani naroda.
Nova takmičarka Exatlona, Mila Ivanovski, otvorila je dušu pred saigračima iz Crvenog tima i otkrila nepoznate detalje o svom privatnom životu i porodici.
Promena vremenskih prilika u Srbiji očekuje se u petak, 9. oktobra, rekli su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije. Pre toga, u četvrtak, očekuju se temperature i do 30 stepeni Celzijusove skale.
Oko 17 časova na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla", usled propusta u radu jedne od kompanija koja pruža usluge zemaljskog opsluživanja, došlo je do greške u obaveznom toku kretanja putnika zbog čega su se stvorile velike gužve i redovi na terminalima.
Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Osijeku i njegov intendant V. H. kažnjeni su novčano pred sudom nakon što je Državni inspektorat utvrdio da su bez važećih dozvola za boravak i rad angažovali državljanku Srbije i državljanina Ukrajine.
U okviru operativne akcije "TEX", Uprava za indirektno oporezivanje BiH pronašla je i privremeno oduzela 2.180 komada tekstilnih proizvoda u vrednosti od oko 188.000 evra, za koje se sumnja da su namenjeni ilegalnom prometu na tržištu BiH.
Policijski službenici Policijske stanice Brač juče su pretražili kuću i druge prostorije koje koristi muškarac (39) na području Selca na ostrvu Braču, pri čemu su pronašli i oduzeli 204 grama marihuane i četiri puške.
Jedan čovek ispričao je ono što zna pred svoju smrt, njegov prijatelj uradio je isto, a onda je treća osoba odlučila da progovori. Tako je, posle skoro šest godina, otkrivena sudbina Marije Kepić iz Aranđelovca, koja je nestala u oktobru 2020. godine. Njene kosti pronađene su kod pećine Risovača, a policija sada pokušava da pronađe još jednu kariku u jezivom lancu ćutanja.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se danas oko 14.30 časova na glavnom putu Mostar–Čitluk, u mestu Miljkovići, a u sudaru automobila i motocikla poginuo je 48-godišnji motociklista, dok se njegova 46-godišnja saputnica nalazi u izuzetno teškom stanju.
Litvanska vojska će biti raspoređena da pomogne u čuvanju granice zemlje sa Kalinjingradskom oblašću Rusije, izjavio je danas litvanski ministar unutrašnjih poslova Martinas Katelinas.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Nekada je najbolja avantura ona na koju krenete potpuno sami. Solo putovanje donosi slobodu da radite šta želite, upoznate nova mesta i, možda najvažnije, otkrijete koliko zapravo možete da se oslonite na sebe.
Datura, u narodu poznata kao tatula, jedna je od najotrovnijih biljaka koja može da se pojavi u srpskim dvorištima, baštama i na zapuštenim parcelama. Mnogi je imaju u blizini ograde, a da toga nisu ni svesni.
Manekenka Ema Tin zapalila je crveni tepih u Londonu u replici čuvene gole haljine Kejt Mos iz 1993. godine, odajući počast kultnom modnom trenutku devedesetih.
Pevač Radiša Trajković Đani pojavio se na promociji prvog studijskog albuma Emira Brunčevića, te kao gost zapevao nekoliko pesama, a bakšiš koji mu je dat je stavio u svoj džep i nije podelio s kolegama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.