U Briselu se nastavlja dijalog Beograda i Prištine. U novoj rundi na visokom političkom nivou, učestvuju predsednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer privremenih institucija u Prištini Aljbin Kurti, šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj i specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak. Pre nastavka dijaloga, Borelj će odvojeno razgovarati sa predsednikom Srbije i prištinskim premijerom. Poslednji sastanak na tehničkom nivou održan je 10. decembra, a teme su bile Zajednica srpskih opština, imovina i finansijska potraživanja
Prvi put za istim stolom Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti. Kurti je na mestu premijera privremenih prištinskih institucija nasledio Avdulaha Hotija, koji se sa predsednikom Srbije poslednji put u Briselu sastao prošlog septembra. Na ove razgovore, glavni pregovarači, različito gledaju.
"Biće susret o budućem dijalogu. To je ogromna konceptualna promena. Jer kada bismo nastavili prethodni proces, ne bismo mogli da tražimo šta ćemo da promenimo sa novom platformom unutar starog okvira", rekao je Aljbin Kurti, predsednik privremenih prištinskih institucija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da ako misle da dolaze po stvari o kojima govore, ne moraju ni da putuju.
Smatra da će predstavnici Prištine nastaviti "svoj šou" i da ih suštinski dijalog ne zanima.
"Ja mislim da je dijalog važan, da pokažemo poštovanje prema EU, ali da je važno i zbog nas da razgovaramo. Da bismo spuštali tenzije, da bismo osigurali sigurnost i bezbednost za naš narod na Kosovu i Metohiji", rekao je Vučić.
Foto: Printscreen TV Pink
Uoči sastanka, glavni posrednik u procesu bez predviđanja rezultat razgovora ili sledećih koraka u procesu. Kako prenosi izveštač RTS-a, svesni su da su pozicije dve strane još udaljenije otkako je na čelu vlade u Prištini Aljbin Kurti.
"Koji je na neki način doveo u pitanje sam dijalog i svoje učešće u njemu, ali ovde posrednici EU očekuju da se dve strane, ipak, nađu i u konstruktivnom duhu nastave dijalog, ovo nije nikakav novi dijalog već naprotiv, očekuje se kontinuitet, teme o kojima se već raspravljalo i dalje su na stolu, a da se očekuje primena već postignutih sporazuma, drugim rečima vlade i sagovornici u dijalogu mogu da se menjaju, ali prihvaćene obaveze ostaju na snazi", navodi Dušan Gajić, izveštač RTS-a iz Brisela.
Na njih podsećaju i iz Kancelarije u Beogradu koja je zadužena za Kosovo i Metohiju – na prvom mestu interesa je formiranje Zajednice srpskih oština.
"Beograd je sve ispunio sa svoje strane i to se sada ispostavlja da je i te kako bio dobar potez ne samo da neko ne pomisli u taktičkom smislu. Dakle, mi smo ozbiljna država, ozbiljna strana, i sve ono što obećamo i potpišemo ispunimo i zbog toga se pozivamo na ono što su evropske vrednosti kada je reč o dijalogu. Dajte da ispunimo ono o čemu smo se dogovorili pa onda možemo da razgovaramo o daljim koracima, o normalizaciji odnosa", kaže Petar Petković, direktor Kancelarije za KiM.
Nedžmedin Spahiju, analitičar iz Prištine, kaže da će Aljbin Kurti "insistirati da Zajednica bude funkcionalna od momenta kada Srbija prizna Kosovo, ali pregovori se i vode oko kompetencija Zajednice, Vučić će isistirati da budu nešto veća, a Kurti da kompetencije Zajednice budu što manje i u tome je i suština ovih pregovora".
Pred Savetom Evropske unije, kako se čulo u diplomatskim krugovima u Briselu, već je predstavljena mogućnost da do kraja 2021. dođe do postizanja pravnoobavezujućeg sporazuma između Beograda i Prištine. Za mnoge, taj scenario je teško ostvariv ako oba pregovarača ostanu na sadašnjim stavovima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.