Pitanje Šmitovog izbora za v.p. postaje važna tema ne samo u BiH i regionu, nego možda i povod globalnog odmjeravanja snaga u SB UN
U Sarajevu bi htjeli ovaj izbor da predstave kao jabuku razdora između Banjaluke i Beograda, a u priču se uključio i Incko u ostavci.
Ničemu ne služi i istekao mu je rok
Još krajem 2012. ne samo Rusija nego i zemlje EU bile su za ukidanje OHR jer „ničemu ne služi i istekao mu je rok". Pominjano je i prelazno rješenje da se v.p. izmjesti u Beč, ali je na insistiranje Amerikanaca ne samo ostao u Sarajevu nego i zadržao bonska ovlašćenja.
Međutim, tokom dugih godina rvanja sa više v.p.-ja, Dodikova postava na vlasti u Srpskoj razvila je efikasne metode blokiranja antidejtonskih pritisaka OHR-a, a Rusija se vratila na Balkan.
Kršenja Aneksa 4 odnosno Ustava BiH, te Aneksa 10 koji za v.p.-a predviđa samo konsultativne nadležnosti, više nisu prolazila. A pošto su bonska ovlašćenja kompromitovana, Incko ih više nije primjenjivao i „prepustio je lokalnim akterima da se sami dogovaraju".
Od takvog internog bosanskog dogovaranja naravno nije bilo ništa, pa je protektorat težište pritiska na Srpsku prebacio na Ustavni sud BiH u kojem su kontrolni paket držala četiri stranca. Da se vlasi ne dosjete, jedan v.p. je praktično zamijenjen četvoricom, i to u domaćoj politički neutralnoj pravosudnoj instituciji.
Nakon više prijetnji referendumom, Dodik ga je, uprkos odluci Ustavnog suda, najzad održao povodom datuma Dana RS i tako detronirao tu za javnost anonimnu sudijsku četvorku.
Posljednjih godina Incko je nastavio da tiho lobira za „jedinstvenu bošnjačku Bosnu" i nemoćno trpi Dodikovo neprijatno bučno uzvraćanje.
Zašto je Incko, iako lišen autoriteta, ipak ostao u BiH 12 godina, koliko i svi njegovi prethodnici zajedno?
Zato što se znalo da će izbor nasljednika otvoriti pitanje opstanka institucije zapadnog tutorstva nad Bosnom.
Osovina Dodik - Čović
Na on lajn konferenciji u SB UN, Dodik i Čović su najzad dobili priliku da kažu svoje o Incku i njegovim izvještajima. Najviše ga je branio nemački ambasador, da bi već sutradan Nemačka lansirala Šmita za njegovog naslednika. Tako je preduhitrila prethodnu raspravu da li je v.p. u BiH više uopšte potreban.
Rusija smatra da nije. Evropljani su sada za Šmita. Amerikancima ne smeta ni Incko sa batinom bonskih ovlašćenja iza leđa, za ne daj bože.
Glavna alatka globalne moći Amerike je NATO, a uključivanjem Crne Gore i Severne Makedonije ionako je opkolio srpske zemlje. Veća polovina BiH, bošnjačko-hrvatska Federacija je natofilna više nego da je već unutra. Srbija pak nije na protivničkoj strani nego vojno neutralna, a Srpska je odavno odlučila da je slijedi.
Na osnovu nedavne podrške PIK-a, zapadne zemlje pozdravljaju Šmita kao da je već ustoličen. Međutim, PIK ima status neformalnog tela koje odlučuje konsenzusom i može samo da kandiduje. Ignorisanje ruskog stava da je „OHR anahronizam koji treba ukinuti", može dodatno da isprovocira Moskvu da na SB UN sve zaustavi.
Da li proces izbora novog V.P. može da zaobiđe SB UN i eventualni ruski veto?
Sve je moguće i promotori Šmita će se pozivati na presedan sa izborom Švarc-Šilinga. Ali, u tom slučaju bi Šmit došao u BiH hendikepiran odsustvom neophodnog međunarodnog legaliteta i legitimiteta, pa bi svako mogao da osporava autoritet njegovih odluka.
Dodik ga je još u ranoj fazi kandidature u telefonskom razgovoru upozorio da izbor v.p. podrazumeva i konsultaciju potpisnica Aneksa 10 među kojima su i Srpska i Srbija, a kasnije (02. 05) mu poručio da bez toga sa njim „može samo razgovarati, ali ne i sarađivati".
Prethodno je u Beogradu (31. 05.) održan susret Srpska-Srbija, zvaničan i na najvišem nivou, gde je usaglašavan srpski stav prema novom v. p.
U izjavama za medije Dodik je, po običaju, bio otvoreniji i direktniji. Vučić je pak, uz nedvosmislenu podršku stavu sunarodnika u RS, diplomatski pohvalio ličnost i delo kandidata: „Šmit nije antisrbin", „Nemačka je najveći investitor u Srbiji". Ali i dodao da bi v.p. trebalo da izveštaje za UN šalje i u Beograd.
Bošnjački mediji su, očekivano, ovaj sastanak lažno predstavili kao Vučićevo obuzdavanje Dodika i dobrodošlicu Šmitu. A Incko, koji se tek nakon ostavke, raspričao, jedino je in ekstenzo citirao Vučićeve komplimente Šmitu i cinično dodao da je Srbija i do sada imala priliku da komentariše njegove izvještaje.
Foto: TANJUG/ Sava Radovanović
Zanimljivo, upozorio je Šmita da ne dolazi u BiH bez bonskih ovlašćenja, što možda znači da bi njihovo ukidanje moglo da bude kompromis koji će Zapad ponuditi Rusiji.
Još znimljivije, bivši v.p. Petrič, koji je godinama unazad stigmatizovao Dodika i Ruse kao „remetioce evroatlantskih integracija BiH" i hvalio se kako su ih on i Ešdaun ignorisali, sada naprotiv obeshrabruje Šmita jer „nema plan kako da izađe na kraj sa Rusima i Dodikom".
Šmit očito ima plan da do stolice v.p. dođe kršenjem Dejtona u PIK-u i u SB UN, ali nema jedan drugi još važniji plan.
Ni reč nije rekao o tome šta će da radi ako dođe u BiH. Iz toga se da zaključiti da će nastaviti da dodaje gas u pogrešnom smjeru sve dublje u ćorsokak. U unitarnu BiH koja je dve i po decenije negativno testirana na terenu.
Istina, izjavio je „da dolazi da odvede BiH u EU", a bolje da ni to nije. Priču o prelasku Bosne sa Dejtonskog na Briselski kolosjek, slušamo već tuce godina od Incka, dok bosanski tronožac, koji se 1995. klatio na dve noge (Bošnjaci i Hrvati), 2021. pehlivani na samo jednoj (Bošnjaci).
Još nešto poučno za kandidata za novog v.p.!
Jednako je neubedljiva i priča o posttrampovskom jedinstvenom nastupu SAD i EU u Bosni. Bivalo je takvih deklaracija i ranije. Zatim je Amerika prepuštala Evropi „njeno balkansko dvorište". A onda se Amerika opet vraćala „nezavršenim poslovima u Bosni".
Prošle nedelje (02.06.) stigla je dobra ilustracija obnovljenog evropskog jedinstva i evroameričkog savezništva: SAD, uz pomoć Danske, prisluškuju Merkelovu i Makrona.
Takvo ne samo „jedinstvo" nego i „bratstvo" postoji između tri naroda u BiH odvajkada.
U Mostar je u julu '94. za gradskog upravitelja došao njemački političar Hans Košnik sa zadatakom EU da ujedini hrvatski i bošnjački dio „prijestonice" FBiH. Pošto je već tokom prve godine snimio beznadežnu situaciju, koja se ni do danas nije promijenila, pokupio se i otišao. Da nije, nažalost, umro 2016, Šmita bi ovaj iskusni i mudri sunarodnik posavetovao da ostane kod kuće.
Hrvatski predsednik Zoran Milanović izrazio je danas zadovoljstvo što je u završnom dokument Samita NATO, u delu koji govori o Bosni i Hercegovini, pomenut Dejtonski sporazum, ali je iskazao i zabrinutost zbog otpora nekih država da se to ubaci u tekst
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hrvatski predsednik Zoran Milanović izrazio je danas zadovoljstvo što je u završnom dokument Samita NATO, u delu koji govori o Bosni i Hercegovini, pomenut Dejtonski sporazum, ali je iskazao i zabrinutost zbog otpora nekih država da se to ubaci u tekst
Članica REM Dubravka Valić Nedeljković napravila je neviđen skandal tokom izjašnjavanja glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića o prijavi koju je protiv Informera podneo član REM Rodoljub Šabić.
Voditelj Aleksa Erski otvorio je 19. epizodu "Exatlona" ozbiljnom temom, a u centru razgovora našao se Mensur Ajdarpašić i njegovo učešće u takmičenju, kao i situacije koje su se dogodile tokom borbe i izazvale brojne reakcije.
Takmičar "Exatlona" Mensur Ajdarpašič ispričao je svoju verziju sukoba sa Veljkom Milićevićem koji je doveo u pitanje njegovo dalje učešće u sportskom rijalitiju.
Preventivni pregledi su put ka očuvanju zdravlja i pozivam sve građane da im se odazovu, poručio je pomoćnik ministra zdravlja u tehničkom mandatu Nebojša Tasić.
Ako ja budem izabran za premijera, prosečna plata u Kragujevcu do kraja mog mandata biće 1.500 evra, a želja mi je i da prosečna penzija bude veća od 750 evra, poručio je Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Sutra, 10. oktobra, Srpska pravoslavna crkva obeležava Miholjske zadušnice, a mnoge vernike i dalje muči isto pitanje: da li se na groblje nosi paran ili neparan broj sveća?
Požar na odžaku porodične kuće izbio je tokom večernjih sati u čačanskom naselju Ljubić. Vatrogasci su brzo stigli na lice mesta i ugasili vatru, a dvoje stanara je tokom intervencije evakuisano iz kuće.
Vidoje Stanišić iz Podgorice godinama se pojavljuje u izveštajima crnogorskih medija o kriminalnim slučajevima. Pravosnažno je osuđen zbog računarske prevare i nasilnih incidenata, dok se protiv njega vodio i postupak zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju ubistva Igora Krstovića, dok je njegovo ime povezivano i sa drugim istragama.
Stravičan zločin dogodio se u petak posle podne u selu Livoč kod Gnjilana kada je jedan muškarac iz još uvek nepoznatih razloga ubio svoju suprugu i njenog brata, dok je njihovog strica teško ranio.
Sud u Kumanovu osudio je na doživotni zatvor 25-godišnjeg Trajka Bojkovskog iz Starog Nagoričana, koji je optužen za četiri ubistva i dva pokušaja ubistva žena u regionu Kumanova.
Lider austrijske Slobodarske partije (FPO) Herbert Kikl najavio je da će 14. oktobra u parlamentu pokrenuti inicijativu za izglasavanje nepoverenja vladi kancelara Kristijana Štokera, optužujući vladajuću koaliciju za političku blokadu i zahtevajući hitno raspisivanje vanrednih izbora.
Šesti deo "Žikine dinastije" pod nazivom "Šta se zgodi kad se ljubav rodi" obeležila je i jedna zajednička scena Dragomira Gidre Bojanića i Ljiljane Kontić koji su u to vreme bili supružnici!
U okviru programa Ministarstva kulture "Užice - Prestonica kulture Srbije" a povodom 80 godina rada užičkog Narodnog muzeja, otvorena je nova stalna postavka "Nasleđe, putovanje koje traje" i predstavljena istoimena publikacija u čast jubileja.
Manekenka Hajdi Klum (53) ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama provokativnom fotografijom na kojoj je u prvi plan stavila gola stopala i svoju zanosnu zadnjicu.
Od Prvog srpskog ustanka i Albanske golgote do Kolubarske bitke i bitke na Košarama, istorija Srbije puna je događaja koji su obeležili sudbinu našeg naroda, a mnogi od njih mogli bi da budu inspiracija za velika filmska ostvarenja.
Ova jednostavna domaća krema sprema se za svega nekoliko minuta, a ako je svake večeri nanosite na lice brzo ćete primetiti da vam je koža jedra i zategnuta.
Šelvi Nil iz Džordžije je povodom svog 80. rođendana priredila slavlje kakvo se retko viđa - umesto klasične rođendanske zabave, priredila je sopstvenu "sahranu".
Kraljica narodne muzike Lepa Lukić pružila je otvorenu podršku Aleksandru Vučiću pred predstojeće parlamentarne izbore, a svojim pojavljivanjem na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Kragujevcu privukla je pažnju prisutnih.
Pevačica Maja Odžaklijevska otvoreno je govorila o autizmu unuka Luke, izazovima sa kojima se porodica suočava, ali i važnosti podrške deci sa smetnjama u razvoju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.