Pitanje Šmitovog izbora za v.p. postaje važna tema ne samo u BiH i regionu, nego možda i povod globalnog odmjeravanja snaga u SB UN
U Sarajevu bi htjeli ovaj izbor da predstave kao jabuku razdora između Banjaluke i Beograda, a u priču se uključio i Incko u ostavci.
Ničemu ne služi i istekao mu je rok
Još krajem 2012. ne samo Rusija nego i zemlje EU bile su za ukidanje OHR jer „ničemu ne služi i istekao mu je rok". Pominjano je i prelazno rješenje da se v.p. izmjesti u Beč, ali je na insistiranje Amerikanaca ne samo ostao u Sarajevu nego i zadržao bonska ovlašćenja.
Međutim, tokom dugih godina rvanja sa više v.p.-ja, Dodikova postava na vlasti u Srpskoj razvila je efikasne metode blokiranja antidejtonskih pritisaka OHR-a, a Rusija se vratila na Balkan.
Kršenja Aneksa 4 odnosno Ustava BiH, te Aneksa 10 koji za v.p.-a predviđa samo konsultativne nadležnosti, više nisu prolazila. A pošto su bonska ovlašćenja kompromitovana, Incko ih više nije primjenjivao i „prepustio je lokalnim akterima da se sami dogovaraju".
Od takvog internog bosanskog dogovaranja naravno nije bilo ništa, pa je protektorat težište pritiska na Srpsku prebacio na Ustavni sud BiH u kojem su kontrolni paket držala četiri stranca. Da se vlasi ne dosjete, jedan v.p. je praktično zamijenjen četvoricom, i to u domaćoj politički neutralnoj pravosudnoj instituciji.
Nakon više prijetnji referendumom, Dodik ga je, uprkos odluci Ustavnog suda, najzad održao povodom datuma Dana RS i tako detronirao tu za javnost anonimnu sudijsku četvorku.
Posljednjih godina Incko je nastavio da tiho lobira za „jedinstvenu bošnjačku Bosnu" i nemoćno trpi Dodikovo neprijatno bučno uzvraćanje.
Zašto je Incko, iako lišen autoriteta, ipak ostao u BiH 12 godina, koliko i svi njegovi prethodnici zajedno?
Zato što se znalo da će izbor nasljednika otvoriti pitanje opstanka institucije zapadnog tutorstva nad Bosnom.
Osovina Dodik - Čović
Na on lajn konferenciji u SB UN, Dodik i Čović su najzad dobili priliku da kažu svoje o Incku i njegovim izvještajima. Najviše ga je branio nemački ambasador, da bi već sutradan Nemačka lansirala Šmita za njegovog naslednika. Tako je preduhitrila prethodnu raspravu da li je v.p. u BiH više uopšte potreban.
Rusija smatra da nije. Evropljani su sada za Šmita. Amerikancima ne smeta ni Incko sa batinom bonskih ovlašćenja iza leđa, za ne daj bože.
Glavna alatka globalne moći Amerike je NATO, a uključivanjem Crne Gore i Severne Makedonije ionako je opkolio srpske zemlje. Veća polovina BiH, bošnjačko-hrvatska Federacija je natofilna više nego da je već unutra. Srbija pak nije na protivničkoj strani nego vojno neutralna, a Srpska je odavno odlučila da je slijedi.
Na osnovu nedavne podrške PIK-a, zapadne zemlje pozdravljaju Šmita kao da je već ustoličen. Međutim, PIK ima status neformalnog tela koje odlučuje konsenzusom i može samo da kandiduje. Ignorisanje ruskog stava da je „OHR anahronizam koji treba ukinuti", može dodatno da isprovocira Moskvu da na SB UN sve zaustavi.
Da li proces izbora novog V.P. može da zaobiđe SB UN i eventualni ruski veto?
Sve je moguće i promotori Šmita će se pozivati na presedan sa izborom Švarc-Šilinga. Ali, u tom slučaju bi Šmit došao u BiH hendikepiran odsustvom neophodnog međunarodnog legaliteta i legitimiteta, pa bi svako mogao da osporava autoritet njegovih odluka.
Dodik ga je još u ranoj fazi kandidature u telefonskom razgovoru upozorio da izbor v.p. podrazumeva i konsultaciju potpisnica Aneksa 10 među kojima su i Srpska i Srbija, a kasnije (02. 05) mu poručio da bez toga sa njim „može samo razgovarati, ali ne i sarađivati".
Prethodno je u Beogradu (31. 05.) održan susret Srpska-Srbija, zvaničan i na najvišem nivou, gde je usaglašavan srpski stav prema novom v. p.
U izjavama za medije Dodik je, po običaju, bio otvoreniji i direktniji. Vučić je pak, uz nedvosmislenu podršku stavu sunarodnika u RS, diplomatski pohvalio ličnost i delo kandidata: „Šmit nije antisrbin", „Nemačka je najveći investitor u Srbiji". Ali i dodao da bi v.p. trebalo da izveštaje za UN šalje i u Beograd.
Bošnjački mediji su, očekivano, ovaj sastanak lažno predstavili kao Vučićevo obuzdavanje Dodika i dobrodošlicu Šmitu. A Incko, koji se tek nakon ostavke, raspričao, jedino je in ekstenzo citirao Vučićeve komplimente Šmitu i cinično dodao da je Srbija i do sada imala priliku da komentariše njegove izvještaje.
Foto: TANJUG/ Sava Radovanović
Zanimljivo, upozorio je Šmita da ne dolazi u BiH bez bonskih ovlašćenja, što možda znači da bi njihovo ukidanje moglo da bude kompromis koji će Zapad ponuditi Rusiji.
Još znimljivije, bivši v.p. Petrič, koji je godinama unazad stigmatizovao Dodika i Ruse kao „remetioce evroatlantskih integracija BiH" i hvalio se kako su ih on i Ešdaun ignorisali, sada naprotiv obeshrabruje Šmita jer „nema plan kako da izađe na kraj sa Rusima i Dodikom".
Šmit očito ima plan da do stolice v.p. dođe kršenjem Dejtona u PIK-u i u SB UN, ali nema jedan drugi još važniji plan.
Ni reč nije rekao o tome šta će da radi ako dođe u BiH. Iz toga se da zaključiti da će nastaviti da dodaje gas u pogrešnom smjeru sve dublje u ćorsokak. U unitarnu BiH koja je dve i po decenije negativno testirana na terenu.
Istina, izjavio je „da dolazi da odvede BiH u EU", a bolje da ni to nije. Priču o prelasku Bosne sa Dejtonskog na Briselski kolosjek, slušamo već tuce godina od Incka, dok bosanski tronožac, koji se 1995. klatio na dve noge (Bošnjaci i Hrvati), 2021. pehlivani na samo jednoj (Bošnjaci).
Još nešto poučno za kandidata za novog v.p.!
Jednako je neubedljiva i priča o posttrampovskom jedinstvenom nastupu SAD i EU u Bosni. Bivalo je takvih deklaracija i ranije. Zatim je Amerika prepuštala Evropi „njeno balkansko dvorište". A onda se Amerika opet vraćala „nezavršenim poslovima u Bosni".
Prošle nedelje (02.06.) stigla je dobra ilustracija obnovljenog evropskog jedinstva i evroameričkog savezništva: SAD, uz pomoć Danske, prisluškuju Merkelovu i Makrona.
Takvo ne samo „jedinstvo" nego i „bratstvo" postoji između tri naroda u BiH odvajkada.
U Mostar je u julu '94. za gradskog upravitelja došao njemački političar Hans Košnik sa zadatakom EU da ujedini hrvatski i bošnjački dio „prijestonice" FBiH. Pošto je već tokom prve godine snimio beznadežnu situaciju, koja se ni do danas nije promijenila, pokupio se i otišao. Da nije, nažalost, umro 2016, Šmita bi ovaj iskusni i mudri sunarodnik posavetovao da ostane kod kuće.
Hrvatski predsednik Zoran Milanović izrazio je danas zadovoljstvo što je u završnom dokument Samita NATO, u delu koji govori o Bosni i Hercegovini, pomenut Dejtonski sporazum, ali je iskazao i zabrinutost zbog otpora nekih država da se to ubaci u tekst
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hrvatski predsednik Zoran Milanović izrazio je danas zadovoljstvo što je u završnom dokument Samita NATO, u delu koji govori o Bosni i Hercegovini, pomenut Dejtonski sporazum, ali je iskazao i zabrinutost zbog otpora nekih država da se to ubaci u tekst
Nove skandalozne objave prvog sa uličarske i blokaderske liste Ilije Srdanovića osvanule su na društvenim mrežama i izazvale potpunu nevericu i zgražavanje javnosti u Srbiji.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Prva takmičarka koja je napustila Exatlon Srbija Sanja Jurošević večeras od 21.30 biće gošća specijalne emisije o ovom sportskom rijalitiju na Informer televiziji.
Aleksandar Vasiljković, doktor fizike na Kembridžu, zajedno sa Bogoljubom Đurićem osvojio je 1.200.000 dinara u kvizu „Potera" i odmah znao kome ide deo novca - bolesnom dečaku.
Sutra, 20. septembra, manastir Tumane obeležava praznik čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Kurske Tumanske, koja čuva neverovatnu priču o krađi, požaru i čudu.
Četvoromesečna Jana Aćimović iz Užica, koja boluje od retke bolesti osteopetroze, ide na transplantaciju matičnih ćelija u Ulm, pošto je obezbeđen novac za lečenje.
Potresna ispovest neutešne prijateljice Ljiljane B. (57), koju je u zoru u porodičnom stanu u Novom Sadu zverski i bezmilostno izmasakrirao rođeni sin A. B. (21), otkriva stravične detalje života porodice koja je iza osmeha i prividne harmonije krila mračnu dramu sa psihički obolelim mladićem.
Pravi horor odigrao se u Beogradu kada je grupa za sada nepoznatih huligana zverski napala i pretukla tinejdžera (18) nanevši mu povrede opasne po život.
Veliki požar izbio je danas u popodnevnim satima u naselju Gornja Toponica kod Niša, gde se vatrena stihija sa otvorene površine munjevitom brzinom proširila na obližnji objekat i parkirane automobile, praveći ogromnu materijalnu štetu dok se vatrogasne ekipe lavovski bore protiv buktinje.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice iz Lazarevca izveli su pravu herojsku akciju u mestu Šopići, gde su iz uskog bunara dubokog čak 13 metara uspešno izvukli mladića koji se zaglavio tokom radova na vodovodnim cevima i počeo da gubi vazduh u jezivoj borbi za život.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kraguјevcu otkrili su improvizovanu laboratoriјu za veštački uzgoј marihuane, kao i tri zasada marihuane i uhapsili R. M. (67) iz Kragujevca.
Sankciona politika Vašingtona ne funkcioniše, to je potvrdilo i vreme, rekao je ambasador Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov.
General Karsten Brojer, načelnik nemačkih oružanih snaga, izabran je danas za sledećeg predsedavajućeg Vojnog komiteta NATO, najvišeg vojnog tela Alijanse i ključnog savetodavnog organa za njene političke lidere.
Sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Mohsen Rezai izjavio je danas da je Iran preneo posrednicima svoje uslove za ponovno angažovanje u pregovorima sa ciljem okončanja rata sa Sjedinjenim Američkim Državama.
U UK Božidarac održano je posebno "Veče baleta i mode“, koje je kroz spoj plesa, muzike, mode, sporta, pravilne ishrane i razgovora o zdravom životu okupilo brojne ljubitelje umetnosti i pokreta.
Kultni filmski hit „Niske strasti“ iz 1992. godine, koji je na blagajnama ostvario neverovatnu zaradu od 352 miliona dolara, decenijama je skrivao mračne tajne iza kulisa, o kojima su glavna glumica i reditelj tek kasnije progovorili.
Netfliks je zvanično najavio rad na novoj dramskoj miniseriji pod nazivom "The Retrievals", zasnovanoj na šokantnim istinitim događajima koji su potresli američku javnost i medicinsku zajednicu.
Milijarder Džastin San tuži svoju bivšu verenicu, Đing Tjan i njene roditelje tražeći povraćaj od oko 4,5 miliona dolara koje im je dao dok su planirali brak.
Aerodrom "Tunis-Kartagina" u Tunisu našao se na vrhu liste 10 najgorih vazdušnih luka na svetu u 2026. godini, a na spisku su i dva aerodroma u Evropi.
Anđela Đuričić našla se u centru pažnje zbog odnosa sa hrvatskim biznismenom Sukijem Keserovićem, koji joj je pred ulazak u "Elitu 10" poslao čak 151 ružu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.