U dodatku Magazin za ovaj vikend najpopularnijeg izraelskog lista na engleskom jeziku, Džeruzalem post, u našoj javnosti poznati publicista Majkl Frojnd je intervjuisao Aleksandra Nikolića, počasnog konzula Republike Srbije u Izraelu i direktora Predstavništva Privredne komore Srbije u Jerusalimu. Povod za razgovor bio je početak rada kancelarije PKS, njeni prioriteti, kao i simbolika organizovanog povratka Srbije u Sveti grad
Za dve ključne tačke rada Predstavništva PKS u Jerusalimu Nikolić je naveo dodatno uvezivanje u polju IT-a, inovacija, ekosistema, te visokih tehnologija uopšte. Nikolić je za Džeruzalem post naglasio da su već sve kompetentne institucije i organizacije Srbije uključene u ovu bilateralnu saradnju, počevši od kabineta predsednice vlade.
Kao drugu ključnu tačku odabrao je analiziranje i iznalaženje rešenja u prevazilaženju prepreka u trgovinskoj razmeni, odnosno u kreiranju uslova za potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini. Uz ovo, važno je svakako širenje asortimana srpskih proizvoda koji su dostupni na izraelskom tržištu, podsticaj izraelskog investiranja u Srbiji, pogotovo u sferi obnovljive energije.
Osvrćući se na to što se Predstavništvo nalazi u Jerusalimu, Nikolić je podsetio na važnost Svetog Grada za srpski identitet još od vremena Svetog Save i kralja Milutina.
Na pitanje o istorijskoj pozadini odnosa Jevreja i Srba kao i Države Izrael i Republike Srbije, Nikolić je izdvojio dva istorijska događaja od ogromne važnosti za taj odnos: prvo na jedinstvenu činjenicu da je upravo Srbija bila prva država na svetu koja je podržala Balforovu deklaraciju u pisanoj formi i drugo na sastradanje srpskog i jevrejskog naroda, uz Rome, tokom Drugog svetskog rata i Holokausta u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i okupiranoj Jugoslaviji uopšte.
Na upit do koje mere je srpska javnost svesna tih veoma specijalnih momenata u našoj zajedničkoj istoriji, odgovorio je da su tokom kasnih osamdesetih godine, kada je počeo postepen raspad jugoslovenskog komunističkog režima, Srbi počeli da gledaju ka svom autentičnom duhovnom, kulturnom i istorijskom nasleđu, koje je bilo sistematski zanemareno četrdeset godina, a to nasleđe uključuje poseban odnos Jevreja i Srba.
Osvrćući se na neprijatna iznenađenja sa, uopšteno govoreći, nedostatkom izraelske svesti o tim posebnim momentima u našoj zajedničkoj istoriji, naveo je da je ipak veoma ohrabrujuće da su u poslednjih par godina, odgovorne institucije uključene u razvijanje tog razumevanja. Ovo podrazumeva srpsku ambasadu u Tel Avivu, Univerzitet u Beogradu, Narodnu biblioteka Srbije, Arhiv Vojvodine, Muzej žrtava genocida u Beogradu i episkopa pakračko-slavonskog Jovana. Ali treba još mnogo više da se radi da bi se stvorilo jezgro stručnjaka koji bi obrazovali o obe kulture i civilizacije.
Doživljaj današnjeg Izraela u Srbiji je opisao prvenstveno kao start-ap državu, kolevku inovacija. Izrael je viđen kao središte visoke tehnologije sa efikasnom vojnom industrijom i primer za podražavanje na mnogim poljima. Otkako se kovid pandemija globalno proširila, ova ideja je dalje ojačala, zbog jedinstvenog odgovora Države Izrael na COVID-19. Uspesi Izraela u poljoprivredi, vodoprivrede i prečišćavanju otpadnih voda su visoko cenjeni. Izraelska prilagodljivost i upornost u svojim ciljevima u svetu koji je često antagonističan prema njemu, u Srbiji izaziva određeni vid divljenja.
Ipak, postoji mnogo toga što se može još uraditi, pogotovo na poljima kulture i umetnosti, iako je npr. većina poznatih izraelskih pisaca već prevedena na srpski.
Nikolić je naveo glavne oblasti saradnje i izvozne artikle Srbije u Izrael. Potom je podsetio na najistaknutije izraelske investicije u Srbiji, koje su fokusirane na obnovljivu energiju i saobraćajnu infrastrukturu, uporedo s nekretninama. Prikazao je Privrednu komoru Srbije kao jednog od najprofesionalnijih i najiskusnijih organizacija u Srbiji. “Ona svakako poseduje mehanizme za pružanje usluga i ima mogućnost da dopre do svih odgovornih zvaničnika. Njen predsednik, Marko Čadež, je veoma ugledan u mnogim zemljama, kao na primer u Nemačkoj”.
Govoreći o turizmu, Nikolić je ukazao na to da je Beograd prerastao u – statistički gledano - sve popularniju destinaciju za izraelske turiste, dok su obnovljeni srpski interesi u Svetoj Zemlji, prevashodno duhovni, ali se srpski posetioci Izraela zanimaju npr. i za šume u Izraelu koje su dobile naziv po kraljevima Petru I (blizu kibuca Ginegar) i Aleksandru Karađorđeviću (blizu kibuca Šaar Hamakim).
Na pitanje o jerusalimskom muftiji Muhamedu Amin el Huseiniju, koji je bio žestoko pro-nacistički orijentisan, i koji je aktivno pomagao u regrutovanju jugoslovenskih muslimana u SS jedinice, što nije dovoljno poznato u svetu, Nikolić je odgovorio: “El Huseinijevo podsticanje na genocid i pridruživanje Silama osovine je bila zverska zloupotreba vere i religije. Stručnjaci u tom polju su veoma dobro informisani o tome, ali ste ipak u pravu – šira javnost nije. Ovo je tačno i za druge aspekte Holokausta. Na primer, poznato je da je veliki broj Albanaca u samoj Albaniji časno postupao tokom tih zlih vremena. Ipak, to ne znači da bi trebali da zanemarimo npr. zverstva koje je počinila kosovsko albanska 21. brdska divizija SS ”Skenderbeg”, i njenu ulogu u deportaciji Jevreja iz Prištine maja 1944. godine na Staro Sajmište a onda u logor Bergen-Belsen. A ”Skenderbeg” je bila samo jedna od tri takve divizije. Takođe, nedovoljno je poznato da su jugoslovenski partizani, koji su se borili protiv fašista tokom Drugog svetskog rata, bili u najvećoj meri Srbi, što je još jedan element u zajedničkoj istoriji koju dele Jevreji i Srbi”.
U daljem tekstu Nikolić je govorio o Zakonu o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika kao najprogresivnijem zakonu takve vrste na evropskom tlu, i primeru koji treba slediti. “Veoma je bitno da se setimo da su Kraljevina Jugoslavija i srpski narod bili žrtve nacističke Nemačke i njenih saveznika. Država je bila rasparčana od strane okupatora i njihovih saveznika. Samim tim, motiv Srbije za donošenje ovog zakona nije osećaj krivice zbog onog što se desilo tokom Holokausta nego saosećanje, zato što su i sami Srbi stradali od strane Nemaca i njihovih saveznika i pomagača”.
Na pitanje, o predsedniku Republike Srbije, Aleksandru Vučiću, koji je preduzeo više koraka proteklih godina kako bi izgradio toplije odnose sa Izraelom i jevrejskim narodom, odnosno o pozadini njegovog razumevanja jevrejskog naroda, Nikolić je odgovorio “Predsednik je i sam potomak porodice koja je prošla kroz užase počinjenih od strane ustaškog režima tokom Drugog svetskog rata u Bosni i Hercegovini. Samim tim, on ima prirodnu predispoziciju za saosećanje i razumevanje za i dalje otvorenu ranu jevrejskog naroda. Svakako, u poslednjih par godina smo videli da je u Srbiji donet Zakon o restituciji imovine žrtvama Holokausta kao i Zakon kojim se uspostavlja Memorijalni centar Staro sajmište. Prošle godine, Srbija je prihvatila definiciju antisemitizma Međunarodne alijanse za sećanje na Holokaust. Takođe, predsednik Vučić je održao govor na godišnjoj AIPAK konferenciji u Vašingtonu. Uz to, preduzeo je jedinstven poduhvat kada je podigao zastavu sa Davidovom zvezdom na zgradi predsedništva u Beogradu za Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta. Isto tako, u čast Dana nezavisnosti Izraela, glavni mostovi, zgrade i javne fontane u Beogradu su bile osvetljene plavom i belom bojom. U svakoj prilici, predsednik je pokazivao najveće moguće poštovanje prema jevrejskoj zajednici i jevrejskom svetu uopšte i učinio je sve što je mogao kako bi unapredio bilateralne odnose sa Državom Izrael. On je upoznat sa istorijom jevrejskog naroda i njihovom doprinosu judeohrišćanskoj civilizaciji, tako da niko ne bi trebao da bude iznenađen njegovim prijateljstvom i divljenjem".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji prisustvuje obeležavanju Dana Bezbednosno-informativne agencije, povodom 19 godina od njenog osnivanja, odgovarajući na pitanja novinara, otkrio je kada će primiti treću dozu vakcine protiv korona virusa
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji prisustvuje obeležavanju Dana Bezbednosno-informativne agencije, povodom 19 godina od njenog osnivanja, odgovarajući na pitanja novinara, otkrio je kada će primiti treću dozu vakcine protiv korona virusa
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Bugarske vlasti su razotkrile operaciju sajber-špijunaže u kojoj su međunarodne hakerske grupe skoro pet godina imale neovlašćen pristup vladinim mrežama, pri čemu su ukrale 62 miliona stranica dokumenata, izjavio je danas ministar za inovacije i digitalnu transformaciju, Ivan Vasilev, na brifingu održanom nakon sednice Saveta ministara.
Severna Koreja je proširila postrojenja za obogaćivanje uranijuma u nuklearnom kompleksu Jongbjon, a nastavlja da pospešuje i proizvodnju materijala za nuklearno oružje, izjavio je danas šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.
Francuski predsednički kandidat i lider stranke „Patrioti“, Florijan Filipo, nakon sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina, kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa na samitu APEK-a u Šendženu, ocenio je da je Pariz taj koji je zapravo izolovan.
Rusija bi do proleća 2027. godine mogla da uspostavi kontrolu nad ukrajinskim teritorijama istočno od Dnjepra, dok bi se evropske države istovremeno mogle suočiti sa direktnim vojnim sukobima sa Moskvom i Teheranom.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.