Pomama u Evropi za srpskom pšenicom, MUP i BIA istražuju veliku prevaru u izvozu žita, brašna i ulja!
Podeli vest
Sve zemlje u regionu traže veće količine pšenice i kukuruza od Srbije nego što su tokom prošle godine potrošile - samo države u regionu i Italija traže hitnu isporuku oko 400.000 tona pšenice
O kolikoj količini je reč možda se najbolje vidi kada se zna da su ukupne rezerve pšenice naše zemlje u ovom trenutku 800.000 tona.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u ekskluzivnom razgovoru za „Dnevni avaz“ govorio je o krizi u Ukrajini, ali i tome hoće li Srbija zabraniti izvoz pšenice za države regiona, očekuje li Balkan nova ekonomska kriza te kolika su važni saradnja i poverenje...
14.03.2022
12:48
Kada je reč o kukuruzu, region traži hitnu isporuku 690.000 tona, a naše rezerve u ovom trenutku su milion tona.
- Opšta je pomama za našom pšenicom i kukuruzom. Na delu su zloupotrebe i falsifikovanja postojećih ugovora - otkriva izvor "Blica".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zbog toga tražio od premijerke Ane Brnabić, ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina i BIA da se pozabave kontrolom antidatiranih ugovora koji su ranije potpisani.
- Reč je o ugovorima koji su potpisani pre nego što je Vlada Srbije usvojila odluke o zabrani izvoza pšenice, brašna, kukuruza i suncokretovog ulja. Menjanjem isprava sada se povećavaju količine žita koje su prvobitnim ugovorima bile predviđene. MUP i BIA zajedno već rade na ovim slučajevima, istražuju i svi koji se bave krivotvorenjem i falsifikovanjem, biće uhapšeni.
Usaglašen izvoz sa Albanijom, uskoro i sa ostalima
Vlada Srbije danas je u okviru inicijative Otvoreni Balkan donela odluku o usaglašavanju količina pšenice i kukuruza koje će im biti izvezene.
U narednim danima ista odluka trebalo bi da se donesemo i za Severnu Makedoniju, a potom i za Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Italiju.
Srbija gotovo svega ima dovoljno
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je danas da Srbija ima dovoljno pšenice, kukuruza, suncokretovog semena,ulja, i ukazuje da svi traže od nas sada veće količine pšenice i kukuruza.
"Svi traže veće količine pšenice i kukuruza, iako imaju manje stanovnika, zbog odliva gađana. Traže i suncokretovog semena, i suncokretovog ulja. Danas smo imali prve razgovore, i sada ćemo na Jastrebcu imati sastanak jer smo otrikili tri ugovora koja su antidatirana, negde je povećana količina šećera i brašna naknadno, a u tome su učestvovale naše i inostrane firme", objasnio je on.
Preneo je, u izjavi za Pink, da u rezervama Srbija ima ukupno 800. 000 tona pšenice, od čega 60. 000 tona u robnim rezervama.
"Zahteve koje smo dobili veće su od 400.000 tona, a došli su zahtevi iz okolnih zemalja i Italije. Računamo da će 620.000 hektara pšenice biti posejano, i imaćemo opet više nego dovoljno u avgustu za domaće potrebe", objasnio je on.
Vučić je kazao da kukuruza u rezervama Srbija ima milion tona, a zahtevi su stigli za 650. 000 tona, što je mnogo više nego prošle godine i što je ugovorima stvarno potpisano.
"Kukuruza očekujemo da će biti posejano na milion hektara, i da ćemo dobiti između 6 i 7 miliona tona, a naše potrebe su 3,6 miliona tona za ljude i stoku. To je oko polovina naše proizvodnje", rekao je on.
Foto: printscreen
Vučić je kazao da vidi ogromne potrebe za suncokretovim uljem, gde očekuje da ćemo imati proizvodeno oko 232. 000 tona, a naše potrebe su do 80. 000 tona.
"Ljudi ne treba da brinu u Srbiji imamo svega dovoljno za nas. A seljaci će dobiti bolju cenu kada budu prodavali. Loše je što situacija izaziva švercere i nakupce koji pokušavaju da zarade veliki novac, a to ne možemo dozvoliti jer ne znamo koliko će da traje ova situacija. Tako da ćemo najveći deo ponovo čuvati za nas. Biće sve pod kontrolom", poručio je on.
Preneo je da je vlada danas donela odluku o isporuci 27. 000 tona pšcenice i brašna Albaniji, kao i značajne količine kukuruza.
Pošto u Albaniji ne mogu da prime 35.000 tona kukuruza, prema njegovim rečima, jedan deo ostaje na čuvanju u našim skladištima.
"Oni su iz Otvorenog Balkana, a dobili smo i zahteve iz Severne Makedonije. Isporučićemo sve u skladu sa ugovorom. A zatim ćemo isporučiti i BiH i Crnoj Gori. Iz BiH smo dobili zahteve za količine veće za 6.000 tona nego što je bilo za celu prošlu godinu. Ali mislim da to neće biti poseban problem za nas", zaključio je Vučić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Baća
pre 4 godine
Nešto mi nije jasno. Hranimo članice NATO-a. Zašto? Pa neka se obrate Bajdenu i Stoltenbergu ako su u problemu, a mi da prestanemo da izigravamo Pijemonta na Balkanu jer nam se takva politika već obila o glavu i da vodimo računa pre svega o našem stanovništvu.
Kakve su mogucnosti da jedna zemlja naruci vece kolicine zita od potrebe nacije pa onda recimo polovinu proda trecoj drzavi.Citala sam da su od Rusa uzimali gas pa ga onda preprodavali Ukraini.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u ekskluzivnom razgovoru za „Dnevni avaz“ govorio je o krizi u Ukrajini, ali i tome hoće li Srbija zabraniti izvoz pšenice za države regiona, očekuje li Balkan nova ekonomska kriza te kolika su važni saradnja i poverenje...
Premijer Mađarske Viktor Orban, koji jutros obilazi početak mađarskog dela gasovoda Turski tok u Kiškundorošmi u oblasti Segedina, izjavio je da je situacija izuzetno ozbiljna i da, za sada, snabdevanje Mađarske gasom nije ugroženo, ali da treba biti veoma oprezan.
Služba predsednika Srbije Aleksandra Vučića za saradnju sa medijima saopštila je da je lider naše zemlje danas razgovarao s ambasadorom Islamske Republike Iran Mohamedom Sadekom Fazlijem.
Srpski dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas, a pored najnovijih informacija i aktuelnih tema, gledaoci će moći prvi da saznaju najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Kristina Vasić.
Nova velika informativna snaga Informer televizije, Srpski dnevnik, koji od ponedeljka startuje svakog dana u 21 čas, izazvao je pravi bum na mrežama i lavinu reakcija gledalaca koji već sada poručuju da jedva čekaju premijerno izdanje.
Srpski Dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas i gledaocima Informer televizije ponudiće novo iskustvo informisanja, ali i odgovor na pitanje kako će se događaj odraziti na nas, poručila je voditeljka Emilija Savić.
Informer televizija od ponedeljka u 21 čas pokreće prvi "Srpski dnevnik", a jedna od voditeljki, Sanja Batar rekla je da gledaoce očekuje neverovatan format, jer će se pričati ono što drugi ne smeju.
Osobe bolele od astme, bronhitisa, hronične opstruktivne bolesti pluća i alergija, tokom proleća su posebno zdravstveno ugrožene. Polen, cvetanje drveća i vremenske promene otežavaju im svakodnevno funkcionisanje, a jedno od rešenja jeste redovna terapija.
Danas počinje sedma, poslednja nedelja Vaskršnjeg posna, koju nazivamo Strasna nedelja. Od Cvetne nedelje razlikuje se po tome što se ne sme čuti pesma, niti veselje.
Dva pripadnika Službe za obezbeđenje Okružnog zatvora u Beogradu za 15 dana su pešice prešli od Beograda do Ostroga skoro 450 kilometara kako bi privukli pažnju javnosti da se izdvoji što više novca za lečenje četvorogodišnje Sofije Laković i desetogodišnjeg Feđe Alkovića.
U austrijskom gradu Sosu sinoć je došlo do jezivog ubistva - državljanku Srbije, poreklom sa Kosova i Metohije ubio je muž s kojim već duže vreme nije živela.
Uprava policije Crne Gore javno je pozvala Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da ukloni nezakonito postavljene kamere širom zemlje, uključujući i one u kotorskom naselju Kavač, za koje tvrde da su u vlasništvu Tamare Zvicer, supruge odbeglog vođe kavačkog klana Radoja Zvicera.
Krajem marta Viši sud u Negotinu potvrdio je optužnicu za ubistvo Danke Ilić (2) protiv Srđana Jankovića i Dejana Dragijevića, kao i protiv Radoslava Dragijevića za pomoć učiniocu i neprijavljivanje krivičnog dela. Advokati trojice okrivljenih uložili su žalbe na ovo rešenje Apelacionom sudu u Nišu.
Stotine albanskih studenata prava danas će izaći na protest u Skoplju sa zahtevom da im se omogući polaganje završnog pravosudnog ispita na albanskom jeziku, pravu koje, kako tvrde, formalno postoji, ali se u praksi ne primenjuje.
Uprkos relativnom smirenju, eskalacija sukoba oko američko-izraelskog napada na Iran će se samo intenzivirati, što ne isključuje mogućnost da agresor, u očaju, pribegne primeni nuklearnog oružja, kaže poslanik Državne dume Rusije Oleg Matvejčev.
Iranska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da je američki amfibijski jurišni brod LHA-7 (USS Tripoli), koji prevozi više od 5.000 mornara i marinaca, napadnut raketama.
Ime i prezime Điđi Hadid pojavilo se u objavljenim dokumentima povezanim sa Džefrijem Epstinom. Manekenka je odlučila da se javno oglasi i osvrne na ceo slučaj.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar