Akademici iz Hrvatske akademije nauke i umetnosti usvojili su Dokument o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa, vezano za ulazak zemalja regiona u Evropsku uniju. Da bi Srbija nastavila proces evrointegracija, između ostalog, od naše zemlje se zahteva da prestane sa "podsticanjem neprijateljstva prema Hrvatskoj, da se odrekne od velikosrpske propagande, kao što su pitanja Bunjevaca, jezika, jasenovačkog mita i odnosa prema Alojziju Stepincu". Čak su i Austrougari 1914. i Hitler 1941. tražili manje. Ništa od pristupanja Evropskoj uniji pod ovakvim uslovima
Na spisku je i pitanje granice na Dunavu, koja je, po mišljenju akademika, pogrešno određena. Zato je nužan, tvrde u HAZU, hitan povratak hrvatske katastarske teritorije, te Šarengradske ade pod suverenitet hrvatske države. Traži se i zaštita prava hrvatske manjine u Srbiji, ali i "potreba definisanja položaja" Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.
- Pravoslavne su crkve državne crkve, pa položaj Srpske pravoslavne crkve ne može biti jednak u Srbiji i Hrvatskoj, u kojoj ta crkva treba da ima punu slobodu u javnom verskom delovanju brinući se za verski život manjine, ali recipročno na ravni koliko je to omogućeno hrvatskoj manjini na području Srbije. U Hrvatskoj se mora izbegavati delovanje Srpske pravoslavne crkve koje se može okarakterisati političkim delovanjem - tvrde akademici.
Insistiraju i na dostavi podataka iz odnetih arhiva, pre svega vraćanje arhiva NDH, arhive JNA o "križnim putevima" i logorima, te o hrvatskom proleću. Takođe, traže povratak dokumentacije odnete iz Vukovarske bolnice, kao i neometan povratak i slobodno raspolaganje imovinom svih koji su napustili domove.
- Treba otkriti sva mesta pogubljenja Hrvata za vreme agresije na Hrvatsku te imena ubijenih, uz omogućavanje njihovog dostojnog ukopa. Insistirati na dostavi podataka o svim zarobljenim i nestalim hrvatskim vojnicima i civilima, zarobljenicima srpskih logora, uz odgovarajuće dozvole simboličnog obeležavanja mesta takvih stradanja širom Srbije - navodi se u ovom dokumentu.
Foto: Tanjug
Spomenik žrtvama u Jasenovcu
Akademici se zauzimaju i za priznanje "hrvatskog etničkog integriteta Bunjevcima":
- Tražiti odricanje od proglašenja bunjevačkog govora Hrvata zvaničnim u Subotici, jer bi se to moglo shvatiti kao deo političkog plana identitetskog rastakanja hrvatske bunjevačke zajednice u Vojvodini, dakle kao potiranje hrvatskog nacionalnog identiteta Bunjevaca.
Zahtevaju isplatu ratne odštete, da se vrati Šarengradska ada, drugačiji odnos prema Stepincu...
Akademici su nabrojali još mnogo toga, kao što je i zahtev da se na svim nivoima Srbije javno i nedvosmisleno prizna hrvatski jezik, do toga da Srbija treba da "prizna agresiju na Hrvatsku, prvenstveno plaćanjem štete počinjene u pohodu na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini, uz vraćanje odnetog kulturnog blaga, sve u smislu moralnog i ekonomskog izvinjenja Hrvatima za počinjena zla".
U HAZU nisu propustili da se pozabave i "zaštitom životne sredine". Tako predlaže da treba ukazati na proizvodnju litijuma koja uzrokuje zagađenje kako u proizvodnji, tako i u primeni u praksi, posebno u fabrikama električnih baterija. Ističu da Srbija raspolaže s više od 10 odsto svetskih zaliha litijuma, kao i da treba ukazati i na problem TE Kolubara, koja korist ugalj.
Foto: Public
Alojzije Stepinac
ZAGREB NAS UVELIKO SAPLIĆE
ZVANIČNI Zagreb ni dosad nije propuštao priliku da Srbiju saplete na evropskom putu. Uprkos načelnom stavu Brisela da bilaterarne sporove ne treba unositi u pregovarački proces, u više navrata Hrvatska je kočila naš napredak zahtevima oko granice, pitanja nestalih, prava manjina, nadležnosti oko suđenja za ratne zločine... Istovremeno, u Evropskom parlamentu hrvatski poslanici prednjače u predlaganju rezolucija protiv naše zemlje, a glavni su kritičari "veličanja ratnih zločinaca", napada na novinare, bliskih veza sa Rusijom...
Crnoj Gori zameraju plastiku
Kada je reč o Crnoj Gori, u dokument HAZU traže se zagarantovani mandati Hrvatima u Skupštini Crne Gore, kao i podrška predlogu zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskog naroda upućenom Unesku. Traži se i određivanje kopnene granice i razgraničenje na moru.
- Crna Gora mora odgovorno upravljati plastikom i drugim otpadom kako bi se smanjila količina otpada koje dopluta do hrvatskih ostrva - tvrde akademici.
Kao u slučaju Srbije, oni traže da Crna Gora plati štetu "počinjenu u agresiji na Hrvatsku" i da vrati odneto kulturno blago i "zatraži oprost od Hrvatske za počinjena zla".
AKADEMIK VASILIJE KRESTIĆ: ČISTA USTAŠKA IDEOLOGIJA
- TAJ hrvatski bezobrazluk urađa plodom što me iznenađuje i zbunjuje. To je apsolutno hrvatska ucena. Međutim, malo ko uzvraća istom merom. Kakva velika Srbija, koje teritorije mi tražimo, njihova se država zasniva na "veliko-povjesnom pravu" koje veliča velikohrvatsku politiku. Oni ni danas ne odustaju od toga, a to je stvaranje velike, etnički čiste koliko je moguće katoličke države. Oni hoće da optuže SPC i da vrate hrvatsku-pravoslavu crkvu, to vam je čista ustaška ideologija. A čime oni nama udovoljavaju, ukidanjem ćirilice, sistemskim smanjenjem srpskih žrtava.
Čini mi se da mi negde pravimo ustupke takvim bezobrazlucima zbog ulaska Srbije u Evropsku uniju. Mislim da je ustupak i to što je Muzej žrtva genocida odlikovan Sretenjskom nagradom.
Foto: TANJUG/ Sava Radovanović
Akademik Matija Bećković
AKADEMIK MATIJA BEĆKOVIĆ: NAPUSTITE ULOGU PRETPOSTAVLJENOG
- KAD sa nama ne bi razgovarali kao pretpostavljeni, možda bismo se lakše dogovorili - kaže, za "Novosti", pesnik i akademik Matija Bećković, koji je i dosad uvek kratkim i britkim stavovima "gađao u metu" komentarišući prilike u regionu.
AKADEMIK LJUBODRAG DIMIĆ: ISTUP POLITIČKOG KARAKTERA
- DA je to rekla neka politička organizacija, ja bih razumeo, ali to je rekla Akademija nauka i umetnosti. Neka pravila obavezuju i Akademiju u Zagrebu i Beogradu. Rekao bih, ajde, da sednemo da razgovaramo o "jasenovačkom mitu", da pogledamo izvore o Stepincu, pa da dođemo do nečega što je istorijska istina. Ovakvi istupi političkog karaktera ne pripadaju instituciji dugog trajanja kakva je Hrvatska akademija nauke i umetnosti. Delovanje Srpske pravoslavne crkve, kao i drugih verskih organizacija u svakoj državi je regulisano zakonom. Po toj zakonomernosti, znači da ovde uskraćujemo prava katolicima, a Srbija bi se time vratila vek unazad. Oni mogu da traže promenu zakona, ali taj model ponašanja nije u saglasju sa Evropom i 21. vekom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je danas, nakon otvaranja Sajma poljoprivrede u Novom Sadu, o razgovoru sa Vladimirom Putinom, ali i o svim aktuelnim temama
Holandija je zatražila pauzu u procesima koji se tiču dalje integracije Crne Gore u Evropsku uniju, navodeći potrebu za dodatnom analizom i doslednijom primenom svih utvrđenih standarda.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je danas, nakon otvaranja Sajma poljoprivrede u Novom Sadu, o razgovoru sa Vladimirom Putinom, ali i o svim aktuelnim temama
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" izjavio je sinoć na Informer TV da je njegovo najvažnije obećanje u kampanji da će, ukoliko dobije poverenje građana, završiti sa političkim delovanjem u školama i na fakultetima!
Ruska vojska uništila je uporište kolumbijskih plaćenika u Harkovskoj oblasti gde se, paralelno sa ekonomskim pritiskom Rusije, napadima na crnomorske gradove i Kijev, zahuktava ofanziva Moskve u nameri da se izoluju ključne tačke zemlje.
U večerašnjoj epizodi rijalitija Exatlon Srbija Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6, dok je takmičenje zasenio fizički sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića.
U 18. epizodi Exatlona Srbija došlo je do fizičkog kontakta među takmičarima, kada je Mensur Ajdarpašić udario protivnika iz Crvenog tima Veljka Milićevića.
Vozače u Srbiji od 1. novembra očekuje nova sezona zimskih uslova, a sa njom i obaveza koja se odnosi na zimsku opremu. Ipak, zimske gume nisu obavezne baš svakog dana, odlučujući faktor su stanje kolovoza i vremenski uslovi.
Na jagodinskoj pijaci cene sezonskog povrća za pripremu zimnice menjaju se na dnevnom nivou. Prodavci kažu da ih koriguju po tome kolika je potražnja, ali primetili su nešto čega ranije nije bilo.
Članica Predsedništva Sara Pavkov juče je u Kikindi u svojstvu ministarke za zaštitu životne sredina obišla radove na izgradnji kanalizacije u naselju Strelište.
Novija studija pokazuje da su stari Egipćani praktikovali ljudske žrtve pre oko 5.000 godina, u periodu nedugo nakon što je zemlja prvi put ujedinjena.
Užičko Više javno tužilaštvo potvrdilo je da je privremeno oduzet luksuzni "bmw X6" kojim je Nikola L. (38) iz Užica, vozeći pod dejstvom 1,70 promila alkohola u krvi, izazvao stravičnu saobraćajnu nesreću i usmrtio mladog motociklistu Marka T.
Na suđenju Ognjenu Dabetiću, optuženom za svirepo ubistvo Noe Milivojev (18) u stanu u centru Beograda, sudski veštaci potvrdili su da je zločin izvršen u afektu gneva, dok je tužilac oštro reagovao na pokušaje odbrane da odgovornost prebaci na žrtvu i opravda stravično uništenje tela hemijskim supstancama.
U velikoj akciji hapšenja koja je sprovedena u Sloveniji, Španiji i Hrvatskoj uhapšeno je skoro 50 osumnjičenih koji se dovode u vezu sa ubistvima, otmicama, bombaškim napadima i švercom droge, saopšteno je danas iz Evropola.
Poznati novinar crne hronike Mladen Mijatović objavio je na svojim društvenim mrežama dramatičan snimak sa lica mesta koji svedoči o razmerama katastrofe na Kopaoniku.
Zemljotres jačine 6,3 stepena po Rihterovoj skali, pogodio je u danas pacifičku ostrvsku državu Vanuatu, saopštio je Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država (USGS).
Volodimir Zelenski ignoriše zahtev ukrajinskog društva za mirom, ukrao je sva osnovna građanska prava od običnih Ukrajinaca i nema nameru da mirno preda vlast, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Grupa od najmanje 20 migranata pokušala je da ilegalno pređe granicu iz Belorusije u Letoniju, u pratnji naoružanih, maskiranih muškaraca koji su pretili letonskim vojnicima, saopštile su Nacionalne oružane snage Letonije.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Novi film Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" privukao je veliku pažnju javnosti, a jedan od razloga je i njegovo trajanje od 4 sata i 9 minuta.
Svečanim otvaranjem u prepunom Domu omladine Beograda počeo je 16. Međunarodni festival drama i serija Fedis, manifestacija koja tokom tri dana okuplja krem domaće televizijske i filmske produkcije.
Zavodljiv parfem ne mora da bude sladak, težak i toliko intenzivan da se oseti čim uđete u prostoriju. Ponekad su upravo suptilni mirisi mnogo upečatljiviji, oni koji se okrivaju se tek kada vam se neko dovoljno približi.
Bračni par iz Južnoafričke Republike objavio je oglas kojim traže treću osobu koja bi se pridružila njihovom braku. Uz oglas su priložili dugačak spisak kriterijuma koje potencijalna nova mlada mora da ispuni.
Majkrosoft priprema velike promene u svom ekosistemu, obezbeđujući dolazak igre Grand Theft Auto VI na cloud platformu uz nova pravila pretplate i najavu hardverske revolucije nove generacije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.