Akademici iz Hrvatske akademije nauke i umetnosti usvojili su Dokument o zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa, vezano za ulazak zemalja regiona u Evropsku uniju. Da bi Srbija nastavila proces evrointegracija, između ostalog, od naše zemlje se zahteva da prestane sa "podsticanjem neprijateljstva prema Hrvatskoj, da se odrekne od velikosrpske propagande, kao što su pitanja Bunjevaca, jezika, jasenovačkog mita i odnosa prema Alojziju Stepincu". Čak su i Austrougari 1914. i Hitler 1941. tražili manje. Ništa od pristupanja Evropskoj uniji pod ovakvim uslovima
Na spisku je i pitanje granice na Dunavu, koja je, po mišljenju akademika, pogrešno određena. Zato je nužan, tvrde u HAZU, hitan povratak hrvatske katastarske teritorije, te Šarengradske ade pod suverenitet hrvatske države. Traži se i zaštita prava hrvatske manjine u Srbiji, ali i "potreba definisanja položaja" Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.
- Pravoslavne su crkve državne crkve, pa položaj Srpske pravoslavne crkve ne može biti jednak u Srbiji i Hrvatskoj, u kojoj ta crkva treba da ima punu slobodu u javnom verskom delovanju brinući se za verski život manjine, ali recipročno na ravni koliko je to omogućeno hrvatskoj manjini na području Srbije. U Hrvatskoj se mora izbegavati delovanje Srpske pravoslavne crkve koje se može okarakterisati političkim delovanjem - tvrde akademici.
Insistiraju i na dostavi podataka iz odnetih arhiva, pre svega vraćanje arhiva NDH, arhive JNA o "križnim putevima" i logorima, te o hrvatskom proleću. Takođe, traže povratak dokumentacije odnete iz Vukovarske bolnice, kao i neometan povratak i slobodno raspolaganje imovinom svih koji su napustili domove.
- Treba otkriti sva mesta pogubljenja Hrvata za vreme agresije na Hrvatsku te imena ubijenih, uz omogućavanje njihovog dostojnog ukopa. Insistirati na dostavi podataka o svim zarobljenim i nestalim hrvatskim vojnicima i civilima, zarobljenicima srpskih logora, uz odgovarajuće dozvole simboličnog obeležavanja mesta takvih stradanja širom Srbije - navodi se u ovom dokumentu.
Foto: Tanjug
Spomenik žrtvama u Jasenovcu
Akademici se zauzimaju i za priznanje "hrvatskog etničkog integriteta Bunjevcima":
- Tražiti odricanje od proglašenja bunjevačkog govora Hrvata zvaničnim u Subotici, jer bi se to moglo shvatiti kao deo političkog plana identitetskog rastakanja hrvatske bunjevačke zajednice u Vojvodini, dakle kao potiranje hrvatskog nacionalnog identiteta Bunjevaca.
Zahtevaju isplatu ratne odštete, da se vrati Šarengradska ada, drugačiji odnos prema Stepincu...
Akademici su nabrojali još mnogo toga, kao što je i zahtev da se na svim nivoima Srbije javno i nedvosmisleno prizna hrvatski jezik, do toga da Srbija treba da "prizna agresiju na Hrvatsku, prvenstveno plaćanjem štete počinjene u pohodu na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini, uz vraćanje odnetog kulturnog blaga, sve u smislu moralnog i ekonomskog izvinjenja Hrvatima za počinjena zla".
U HAZU nisu propustili da se pozabave i "zaštitom životne sredine". Tako predlaže da treba ukazati na proizvodnju litijuma koja uzrokuje zagađenje kako u proizvodnji, tako i u primeni u praksi, posebno u fabrikama električnih baterija. Ističu da Srbija raspolaže s više od 10 odsto svetskih zaliha litijuma, kao i da treba ukazati i na problem TE Kolubara, koja korist ugalj.
Foto: Public
Alojzije Stepinac
ZAGREB NAS UVELIKO SAPLIĆE
ZVANIČNI Zagreb ni dosad nije propuštao priliku da Srbiju saplete na evropskom putu. Uprkos načelnom stavu Brisela da bilaterarne sporove ne treba unositi u pregovarački proces, u više navrata Hrvatska je kočila naš napredak zahtevima oko granice, pitanja nestalih, prava manjina, nadležnosti oko suđenja za ratne zločine... Istovremeno, u Evropskom parlamentu hrvatski poslanici prednjače u predlaganju rezolucija protiv naše zemlje, a glavni su kritičari "veličanja ratnih zločinaca", napada na novinare, bliskih veza sa Rusijom...
Crnoj Gori zameraju plastiku
Kada je reč o Crnoj Gori, u dokument HAZU traže se zagarantovani mandati Hrvatima u Skupštini Crne Gore, kao i podrška predlogu zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskog naroda upućenom Unesku. Traži se i određivanje kopnene granice i razgraničenje na moru.
- Crna Gora mora odgovorno upravljati plastikom i drugim otpadom kako bi se smanjila količina otpada koje dopluta do hrvatskih ostrva - tvrde akademici.
Kao u slučaju Srbije, oni traže da Crna Gora plati štetu "počinjenu u agresiji na Hrvatsku" i da vrati odneto kulturno blago i "zatraži oprost od Hrvatske za počinjena zla".
AKADEMIK VASILIJE KRESTIĆ: ČISTA USTAŠKA IDEOLOGIJA
- TAJ hrvatski bezobrazluk urađa plodom što me iznenađuje i zbunjuje. To je apsolutno hrvatska ucena. Međutim, malo ko uzvraća istom merom. Kakva velika Srbija, koje teritorije mi tražimo, njihova se država zasniva na "veliko-povjesnom pravu" koje veliča velikohrvatsku politiku. Oni ni danas ne odustaju od toga, a to je stvaranje velike, etnički čiste koliko je moguće katoličke države. Oni hoće da optuže SPC i da vrate hrvatsku-pravoslavu crkvu, to vam je čista ustaška ideologija. A čime oni nama udovoljavaju, ukidanjem ćirilice, sistemskim smanjenjem srpskih žrtava.
Čini mi se da mi negde pravimo ustupke takvim bezobrazlucima zbog ulaska Srbije u Evropsku uniju. Mislim da je ustupak i to što je Muzej žrtva genocida odlikovan Sretenjskom nagradom.
Foto: TANJUG/ Sava Radovanović
Akademik Matija Bećković
AKADEMIK MATIJA BEĆKOVIĆ: NAPUSTITE ULOGU PRETPOSTAVLJENOG
- KAD sa nama ne bi razgovarali kao pretpostavljeni, možda bismo se lakše dogovorili - kaže, za "Novosti", pesnik i akademik Matija Bećković, koji je i dosad uvek kratkim i britkim stavovima "gađao u metu" komentarišući prilike u regionu.
AKADEMIK LJUBODRAG DIMIĆ: ISTUP POLITIČKOG KARAKTERA
- DA je to rekla neka politička organizacija, ja bih razumeo, ali to je rekla Akademija nauka i umetnosti. Neka pravila obavezuju i Akademiju u Zagrebu i Beogradu. Rekao bih, ajde, da sednemo da razgovaramo o "jasenovačkom mitu", da pogledamo izvore o Stepincu, pa da dođemo do nečega što je istorijska istina. Ovakvi istupi političkog karaktera ne pripadaju instituciji dugog trajanja kakva je Hrvatska akademija nauke i umetnosti. Delovanje Srpske pravoslavne crkve, kao i drugih verskih organizacija u svakoj državi je regulisano zakonom. Po toj zakonomernosti, znači da ovde uskraćujemo prava katolicima, a Srbija bi se time vratila vek unazad. Oni mogu da traže promenu zakona, ali taj model ponašanja nije u saglasju sa Evropom i 21. vekom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je danas, nakon otvaranja Sajma poljoprivrede u Novom Sadu, o razgovoru sa Vladimirom Putinom, ali i o svim aktuelnim temama
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je danas, nakon otvaranja Sajma poljoprivrede u Novom Sadu, o razgovoru sa Vladimirom Putinom, ali i o svim aktuelnim temama
Zapaljiva naprava, takozvana "vatrena lopta" ispaljena je sinoć sa teritorije Kosova i Metohija na centralnu Srbiju sa ciljem izazivanja požara, ekskluzivno otkriva Informer.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Vatrogasci iz Prokuplja tokom popodneva zaustavili su vatru koja je iz sela Mađare nastavila da se širi ka Bresničiću, ali su spasili i čoveka kome je pretila najstrašnjija smrt.
Najraznorniji požar u istoriji Kalifornije dogodio se 2025. godine, progutao je na hiljade objekata i odneo na desetine ljudskih života, a vatrogasne ekipe Sjedinjenih Američkih Država borile su se protiv vatre gotovo mesec dana.
Za razliku od prošle godine kada je prolećni mraz tokom samo jednog jutra "ubrao" sve šljive u voćnjacima, šljive su su ove godine odlično rodile, što se može videti i na pijacama u Nišu.
Koliko poznajete životinjske vrste u Srbiji? Možda biste mogli da pomognete žiteljima Bačke Palanke ali i ostalima koji nekoliko dana pokušavaju da odgonetnu koji to četvoronožac trčkara po izletištu Tikvara.
Nesvakidašnja i dobro planirana pljačka dogodila se u jednom beogradskom naselju, kada je za sada nepoznati provalnik upao u jednu kuću i iz nje odneo sef sa ogromnom količinom novca i dragocenostima.
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišili slobode državljanina Srbije zbog sumnje da je u jednom ugostiteljskom objektu izazvao požar.
Iz policije je saopšteno da je sinoć oko 22.20 časova u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, na delu plovnog puta Stoliv–Prčanj, oko 250 metara od obale, došlo do pomorske nezgode, odnosno sudara dva plovna objekta.
Policajke iz Hjustona u Americi uskočile su u Uber koji je slučajno bio zaustavljen na raskrsnici, kako bi nastavile poteru za osumnjičenim koji je bežao peške. Vozač Entoni Bejns isprva nije ni znao šta se događa, ali je, pošto je policija ušla u njegovo vozilo, praktično postao deo potere.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Helen Finčam je doživela je iznenadnu i tešku promenu života pre tri godine, a sve je počelo jednog jutra kada se probudila sa ukočenim vratom, a čekari su utvrdili da je uzrok tome retko stanje poznato kao transverzalni mijelitis.
Ponekad nije lako primetiti da se nešto promenilo u vezi. Na prvi pogled sve može delovati isto, ali ako primetite pet simptoma znajte da bliskost više nije kao nekada.
Pevačica Dragica Zlatić danas ima poseban razlog za slavlje - njena maca proslavlja punoletstvo, a ponosna vlasnica potrudila se da ovaj dan učini nezaboravnim.
Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović potvrdio je da je bivši takmičar Stefan Karić potpisao novi ugovor i tako postao jedan od učesnika predstojeće sezone.
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da njena ćerka Lea sutra, 24. avgusta, slavi rođendan, a tom prilikom progovorila je i o planovima za naredni porođaj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.